ZAGREB – Hrvatska pošta i ove godine izdaje prigodne poštanske marke u seriji „Europa“ koje su ovaj put posvećene nacionalnim arheološkim nalazištima. Podsjetimo, zajedničku temu ovih maraka već desetljećima određuje PostEurop, udruga koja okuplja europske javne poštanske operatore, a među kojima je i Hrvatska pošta.Za ovogodišnje izdanje „Europa“ Hrvatska poštaodabrala je antički grad Salonu, najveći arheološki park u Hrvatskoj koji se nalazi u blizini Splita, te Vučedolsku golubicu – prepoznatljiv simbol vučedolske kulture iz bakrenog doba karakteristične za slavonsko-srijemski prostor.Autor maraka je zagrebački dizajner Dean Roksandić. Svaka marka ima nominalnu vrijednost 1,70 eura i tiskana je u nakladi od 35.000 primjeraka po motivu u arcima od 12 maraka. Marke će biti puštene u optjecaj na Dan Europe, 9. svibnja, a moći će se nabaviti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini www.epostshop.hr.
Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisala je dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Marko Matijević.
Salona se razvijala kao delmatska luka, a osim Delmatima i isejskim Grcima bila je zanimljiva i rimskim trgovcima te vojnicima. S vremenom je ovaj antički grad postao upravnim središtem Ilirika, poslije provincije Dalmacije, i stjecište trgovaca antičkog svijeta zbog čega se naglo razvija: podižu se teatar, amfiteatar, terme, forum, hramovi, bazilike... Salona doživljava snažan razvoj u Dioklecijanovo doba, koncem 3. stoljeća, kada je s predgrađima imala između 40.000 i 60.000 stanovnika. Sredinom 7. stoljeća dolaze Avari sa Slavenima, osvajaju Salonu i ruše je, a njezini stanovnici bježe na otoke i u obližnju Dioklecijanovu palaču koja tako postaje jezgra srednjovjekovnog Splita. Najdulje se na prostoru Salone zadržao amfiteatar koji je također svjesno i sustavno uništavan. Konačno su ga porušili Mlečani u 17. stoljeću strahujući da bi Turcima mogao poslužiti kao zaklon.
Vučedolska kultura razvila se na slavonsko-srijemskom prostoru krajem bakrenog doba (2900. – 2500. pr. Kr.) odakle se proširila po europskom tlu na današnju srednju Europu. Ova je kultura ponikla u vrijeme kada u Mezopotamiji dolazi do prve pojave pisma. Najpoznatiji nalaz i simbol vučedolske kulture zasigurno je posuda u obliku ptice uvriježena naziva Vučedolska golubica. Nađena je 1938. tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu blizu Vukovara. Riječ je o šupljoj posudi za koju se pretpostavlja da se za religijskih svetkovina, pri izvođenju nekih rituala u njoj držala tekućina, možda halucinogena. Male ptice, pogotovo golubice, od davnina su bile pratioci Velike Majke, Velike Božice – ženskoga božanstva s mnogo imena – koje utjelovljuje obožavanje plodnosti i zemlje.