POŽEŠKA KOTLINA MJESTO JE NAJGUŠĆIH I NAJKVALITETNIJIH ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA -
Požeška kotlina specifičan je i rijedak prostor na europskoj razini po gustoći i kvaliteti arheoloških nalazišta, od kamenog doba na ovamo – ističe dr. sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
To je prostor, dodaje, koji je oduvijek pružao izuzetno pogodne uvjete za život. - Koliko god mi govorili da imamo periferni položaj on je zapravo bio na sjecištu velikih civilizacijskih kultura koji je ovdašnjim ljudima u različitim vremenskim razdobljima omogućio da aktivno sudjeluju u formiranju europske kulture. Zanimljivo je da iz svakog razdoblja, od kamenog doba do srednjeg vijeka, možemo naći barem jedno arheološko nalazište koje je na razini najboljih u Hrvatskoj, a često i šire – objasnio je dr. Potrebica.
Kao dva primjera vrhunskih europskih nalazišta koja potječu iz različitog razdoblja, dijeli ih dvije tisuće godina, su srednjovjekovne Rudine, te prapovijesno nalazište željeznog doba u Kaptolu.
- Oba nalaza govore kako su ta mjesta bila europska središta svoga vremena koja su imala aktivni karakter. Samostan benediktinaca na Rudina se u srednjem vijeku nalazi na rubu dva svijeta, kršćanske Europe i Otomanskog carstva, a prije toga bila je to jedna svijetla točka u tami ondašnjeg vremena. Ono malo što se našlo kao što su rudinske glave koje su izazvale senzaciju na svjetskoj izložbi, te pronađen najstariji latinični napis na hrvatskom jeziku uz koji se nalaze i napisi na glagoljici i bosančici govore da se ovdje skupljala kulturološka ekumena – objašnjava Potrebica.
S druge strane nalazi iz starijeg željeznog doba u Kaptolu pokazali su da je ovdje bilo jedno od europskih središta u čijim kneževskim grobovima je pronađena najluksuznija roba ondašnjih kultura čija je krajnja točka putovanja upravo bila ovdje.
Nažalost, dodaje Potrebica, ova kao ni ostala vrijedna nalazišta nisu do sada iskorištena u turističke ili gospodarske svrhe kao što je to negdje drugdje učinjeno. - Lokalna zajednica treba odlučiti kako iskoristiti ovaj vrijedan dio kulturne baštine prije nego se u te odluke počnu miješati vanjski utjecaji i interesi – poručio je dr. Potrebica.