POŽEGA - Sinoć je u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega održana svečana Godišnja skupština Povijesnoga društva Požega. Vinko Tadić, predsjednik Povijesnoga društva Požega, održao je izlaganje o aktivnostima u 2025. godini. Organizirana supredavanja, predstavljanja knjiga, radionice, rasprave i izložbe. U tim aktivnostima sudjelovali suznanstvenici poput Dragutina Babića, Jasenke Kranjčević, Aleksandre Kučeković, Mihaele Markovac, Saše Mesić, Filipa Škiljana, Dinka Župana i niza drugih. U 2025. godini Povijesno društvo Požega bilo je suizdavač publikacije Vinka Tadića „Manastir Orahovica i prošlosti i sadašnjosti“ te knjige Nikole Rašića „Šijaci i Šokci u Požeškoj kotlini“. Publikaciju Vinka Tadića objavilo je Povijesno društvo Požega, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ – pododbor Požega, Institut za istraživanje migracija iz Zagreba i Biro-tisak d. o. o. Brestovac, a knjigu Nikole Rašića objavio je Hrvatski institut za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Povijesno društvo Požega. Zajedno s Institutom za istraživanje migracija, Povijesno društvo Požega organiziralo je znanstveni skup „Multikulturalizam i izazovi suživota u 21. stoljeću“. Predsjednik Povijesnoga društva Požega Vinko Tadić istaknuo je uspješnu suradnju s Institutom za istraživanje migracija iz Zagreba, Gradskom knjižnicom Požega, Hrvatsko-češkim društvom, Srpskim kulturnim društvom „Prosvjeta“ – pododbor Požega, Ogrankom Matice hrvatske u Požegi i Parohijom požeškom te osnovnim i srednjim školama.

Godišnju nagradu za doprinos uspješnome radu Povijesnoga društva Požega primio je umirovljeni liječnik Georgije Diklić. Posljednjih godina istaknuo se kao publicist. Početkom rata u Republici Hrvatskoj bio je antiratni aktivist i predsjednik Mirotvornoga pokreta Požeške kotline.

U glavnome dijelu svečane godišnje skupštine Povijesnoga društva Požega dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje „Život i djelo fra Matije Petra Katančića“. Tom je prigodom dr. sc. Dinko Župan, među ostalim, rekao: „Matija Petar Katančić najistaknutiji je hrvatski erudit druge polovice 18. i početka 19. stoljeća. Svojim je znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Katančićeva znanstvena rasprava 'Dissertatio de columna milliaria ad Eszekumreperta' (1782.) prva je arheološka rasprava na hrvatskom prostoru. Zato je Katančiću pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Katančić kao filolog, pjesnik i teolog spojili su se u jedno prilikom njegovoga sedmogodišnjeg prevođenja Biblije na hrvatski jezik. Nije doživio objavljivanje toga prijevoda koji je, izašavši iz tiska u Budimu 1831./2., ušao u kulturnu povijest Hrvatske kao prvi cjeloviti objavljeni prijevod Biblije.“

Dinko Župan prikazao je školovanje fra Matije Petra Katančića, rad u gimnazijama u Osijeku i Zagrebu te na Sveučilištu u Pešti kao i njegov doprinos razvoju humanističkih znanosti.

Autorica teksta: N. H.

POŽEGA - U Đačkom domu u Požegi održana je radionica "Koliko je sladak moj napitak" u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, u suradnji Đačkog doma i Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se svake godine od 15. studenoga do 15. prosinca.

Radionicu su vodile dr. sc. Jasmina Kovačević dr. med., spec. javnoga zdravstva i Ivona Kusulja dr. med., spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo, a bila je usmjerena na problem ultra prerađene hrane bogate šećerom te prekomjerne konzumacije energetskih napitaka. Tema je odabrana jer brojna istraživanja ukazuju da šećer - baš kao i društvene mreže, videoigre ili kockanje - aktivira slične mehanizme nagrade u mozgu. Oslobađanje dopamina stvara osjećaj ugode i potiče ponavljanja ponašanja, čime se oblikuju navike koje mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje.

U praktičnom dijelu radionice učenici srednjih škola, uz podršku voditelja, doktorica i više medicinske sestre Monike Puljašević, izrađivali su postere s prikazom stvarne količine šećera u popularnim napitcima. Posteri će biti podijeljeni srednjim školama u županiji i izloženi kako bi se mladi educirali o velikim količinama šećera i tekućim kalorijama kojih često nisu svjesni.

POŽEGA - Grad Požega je i ove godine tradicionalno organizirao, 18. Susrete „Nitko ne smije biti sam" u Svečanoj dvorani "Gloria" u Požegi. Ove godine uz svečani ručak i novčani dar grad Požega je organizirao i druženje uz tamburašku glazbu TS "The Gotto" za 310 samica i samaca koji su navršili 70 godina a ostali su sami bez svog bračnog partnera. Ukupno se Gradu Požegi prijavilo 811 samica i samaca koji su dobili novčani dar, što je rekordni broj do sada, što svakako govori da Grad Požega ubrzano stari iz godine u godinu.

Na početku su sve nazočne pozdravili: Maja Petrović iz grada Požege i prof. dr. sc. Borislav Miličević, gradonačelnika grada Požege, koji su svima poželjeli toplu dobrodošlicu i zaželjeli ugodan boravak i druženje, te zaželjeli i da lijepo proslave nadolazeći blagdan Božića i Novu godinu. Zahvalivši se okupljenima što su se odazvali pozivu na ovaj veseli dan kako bi njihov optimizam u ovo teško sumorno vrijeme pretvorili u radost i svi skupa prenijeli na mlađe generacije. Naglasio je da dijeljenjem lijepih želja možemo Lijepu našu učiniti boljom, a samim time i naš grad. Svima je poželio puno zdravlja, lijepih emocija i svega što si sami požele u nadolazećim blagdanima.

Gradonačelnika Miličević, vijećnik Zlatko Vuković i zamjenik županice Ivan Radošić zatim su obišli sve za stolovima prije svečanog ručka i fotografirali se sa okupljenima. Za zabavni dio su bili zduženi tamburaši grube "The Gotto" a ples je otvorio osobno gradonačelnik te time sve pozvao na plesni podij.

ZAGREB - Strani radnici u Hrvatskoj osjetljiva su tema, ali i kratkoročna nužnost. Bez njih bi građevina stala, turizam se urušio, a BDP bi pao za 7 do 8 posto. Dugoročno, međutim, cilj mora biti država koja ne ovisi o stranoj radnoj snazi, nego vraća vlastite ljude. Da bismo to ostvarili, nužno je ozbiljno se suočiti s korupcijom i birokracijom koje potiču iseljavanje i guše poduzetništvo.

U posljednjih četrdeset godina Hrvatska ima 900.000 stanovnika manje, a broj novorođenih gotovo se prepolovio. Gospodarstvo danas ne može funkcionirati bez dodatne radne snage – no što brže provedemo reforme i suzbijemo korupciju, to ćemo se prije riješiti ovisnosti o stranim radnicima. Borba protiv korupcije danas je čin čistog domoljublja.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) zato predlaže razmjerne i provedive izmjene Zakona o strancima koje će izjednačiti male i srednje poduzetnike s velikima. Javna rasprava o zakonu trenutačno je u tijeku, a UGP poziva Vladu i resorno ministarstvo da razmotre konkretne prijedloge poduzetnika s terena.

Ključni zahtjevi UGP-a:

1. Ukinuti diskriminatorni uvjet o 100.000 eura godišnjeg prihoda Taj uvjet nema uporište u europskim direktivama, pogoduje velikima, a isključuje male poslodavce, sezonce i obiteljske tvrtke. Postojeći mehanizmi kontrole (jamstveni polog, zadužnice, nadzor i kazne) već osiguravaju zaštitu radnika i sustava.

2. Ukinuti prekomjerne administrativne uvjete Omjeri domaćih i stranih radnika, financijski pragovi i nepotrebna birokracija čine zapošljavanje stranaca gotovo nemogućim, osobito za male poduzetnike. Potrebni su razmjerni i jednostavniji uvjeti usklađeni s EU standardima.

3. Zadržati rok od 30 dana za izdavanje dozvola Iznimno, rok se može produžiti do 60 dana, ali ako država ne izda dozvolu u roku, poslodavac mora imati pravo zaposliti radnika dok se rješenje formalno ne izda.

4. Odgoditi obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca Ispit treba uvesti postupno, s prilagodbom razine jezika vrsti posla, uz fleksibilne modele (online, izvan radnog vremena) i bez dodatnog financijskog tereta za poslodavce.

5. Ukidanje teritorijalnog ograničenja rada Radnici u građevini, turizmu i održavanju ne smiju biti administrativno vezani za jednu policijsku upravu. Ograničenje treba ukinuti barem za deficitarna zanimanja, a po mogućnosti i u potpunosti.

6. Uspostaviti pravičnu proceduru prije stavljanja poslodavca na “crnu listu” Poslodavac mora imati pravo na žalbu prije nego što zabrane stupe na snagu. Evidencija se treba brisati odmah ako sud potvrdi da prekršaja nije bilo.

Zaključak:

Hrvatska danas mora pronaći ravnotežu između potreba tržišta rada i zaštite domaćih radnika. UGP upozorava da se zakonske izmjene ne smiju pretvoriti u prepreku malima, jer upravo oni stvaraju najveći broj radnih mjesta i izravno doprinose lokalnim zajednicama.

Samo pravedan, razmjeran i održiv sustav može istodobno štititi radnike, omogućiti gospodarstvu da diše i pomoći Hrvatskoj da ponovno postane zemlja u koju se ljudi vraćaju – a ne iz koje odlaze.

POŽEGA - Večeras 11. prosinca od 19,30 sati održava se u Glazbenoj školi Požega Humanitarni koncert za Županijsku ligu protiv raka Požega. To je tradicionalni godišnji koncert u predblagdanske dane koji ima za cilj prikupiti sredstva za rad Županijske lige protiv raka Požega.

  - Pozivamo Vas, dođite i uživajte u izvedbama koje su za naše goste pripremili profesori i učenici Glazbene škole Požega uz gošću, našu poznatu mladu pijanisticu Miu Pečnik.

Ulaznice se mogu kupiti u tajništvu Glazbene škole radnim danom od 8 do 14 sati te u predvorju škole prije koncerta po cijeni od 10,00 € - stoji u pozivu koji je uputila predsjednica Lige dr. sc. Jasmina Kovačević.

​Samo šest posto hrvatskih građana redovito se bavi sportom, no rast fitness industrije je usprkos tome stabilan zahvaljujući angažmanu najmlađe populacije, donosi nova analiza aplikacije Zoyya.

Hrvatska je jedna od najneaktivnijih zemalja u Europskoj uniji, što potvrđuju i aktualni statistički podaci. Čak 70 posto građana nikada se ili vrlo rijetko bavi bilo kakvim oblikom tjelesne aktivnosti i tek ih 9 posto vježba u fitness centrima, no pokušaji za poboljšanjem te statistike su sve brojniji.

Domaća fitness industrija u proteklom je desetljeću u porastu i polako se približava europskom prosjeku. Prema grubim procjenama, u Hrvatskoj trenutno djeluje 400-injak registriranih fitness centara, poznate franšize teretana sve se više šire po gradovima, a one u najvećim sredinama često su pretrpane u popularnim terminima između 17 i 22 sata.

Usprkos negativnim brojkama, korisnika ne nedostaje. Podaci Eurobarometra govore kako se vježbanjem najviše bave najmlađi, koji shodno tome i najviše pune teretane.​

Samo 19 posto muškaraca u dobi od 15-24 godine nikada ne vježba, a i žene u toj populaciji bilježe najmanji prosjek neaktivnosti u odnosu na ostale, ukupno 54 posto. Gotovo 71 posto studenata redovito se bavi tjelesnom aktivnosti, čime se nove generacije potvrđuju kao puno svjesnije u tom pogledu.

Takvi rezultati idu u korak s europskim trendovima. Ovogodišnje istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je astronomski skok članarina u teretanama diljem zemlje u usporedbi s 2022. godinom, a najveći rast čini dobna skupina korisnika do 34. godine starosti.

Najveći problem za Hrvate svakako je masovna neaktivnost starije populacije. Velika većina umirovljenika uopće se ne bavi fizičkom aktivnosti ili sportom, njih 90 posto. Čak 86 posto muškaraca i 90 posto žena starijih od 55 godina nikada ne vježba.

To značajno snižava hrvatski prosjek fizičke aktivnosti stanovništva, koji je za osam posto slabiji od prosjeka Europske unije. Općenito, Hrvatska ponešto kaska za Europom u svim dobnim kategorijama, osim mladih muškaraca, koji su za osam posto aktivniji od svojih vršnjaka u drugim zemljama.​

​Hrvati kao glavni razlog neaktivnosti navode nedostatak vremena, njih 42 posto, dok ih 28 posto priznaje nedostatak motivacije i volje. Mlađa populacija logično ima više vremena i elana na raspolaganju, posjeduje biološku prednost, a i vješto barata digitalnim alatima koji štede vrijeme. To je pogotovo vidljivo u fitnessu, u obliku online rezervacija termina do automatiziranih sustava članarine.

Hrvatska, dakle, posljednjih godina pokazuje da posjeduje rastuću infrastrukturu potrebnu za podizanje aktivnosti vlastite populacije. No, izuzev najmlađeg dijela demografskog kolača, nema naviku kontinuiranog bavljenja sportom i pred njom je još puno posla u podizanju svjesnosti o važnosti fizičke aktivnosti.

U prometnoj nesreći 33-godišnjak je lakše ozlijeđen, a budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 66-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 10. prosinca 2025. oko 10.55 sati u Požegi u Industrijskoj ulici, 66-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,89 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine udario je prednjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 33-godišnjak, a koji je zaustavio vozilo zbog nailaska na kolonu vozila ispred sebe.

U prometnoj nesreći 33-godišnjak je lakše ozlijeđen, a budući da je prijetila opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 66-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u blizini mjesta Novoselci te prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Industrijskoj ulici i u Pleternici u Mlinskoj ulici.

BJELOVAR - U Domu kulture u Bjelovaru održana je trinaesta dodjela nagrada "Suncokret" ruralnoga turizma – The Sunflower Award, manifestacija koja tradicionalno okuplja najuspješnije projekte, poduzetnike i vizionare iz Hrvatske i regije, a ovogodišnje izdanje donijelo je gotovo 270 prijava.

Kao potvrdu njihove kvalitete, subjekti s područja Požeško-slavonske županije ponijeli su čak sedam nagrada. Uz dobitnike, svečanosti je ispred Požeško-slavonske županije nazočio zamjenik županice Ivan Radošić.

Zlatnu povelju u kategoriji Tradicijska ruralna gastronomija osvojio je Restoran Slavonska kuća Vinkomir Kutjevo d.d., zlatnu povelju u kategoriji Ruralni turistički projekti osvojio je Sportski centar Zlatni lug d.o.o., zlatnu povelju u kategoriji Kulturno-povijesne manifestacije osvojio je Festival Zlatne žice Slavonije, a zlatnu povelju u kategoriji Predstavljanje ruralnog identiteta na nov način – inovacijski projekti osvojio je Spahijski podrum Pakrac.

Posebno priznanje osvojila je Udruga Čaš'ca iz Kaptola za manifestaciju Ideš i piješ, u kategoriji Muzeji, interpretacijski centri, posjetiteljski centri i etnozbirke Vila dobre vode Lipik, a posebno priznanje u kategoriji Žene u ruralnome turizmu Ena Pandžić.

Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, obilježavamo godišnjicu usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima, temeljnog dokumenta koji je postavio univerzalne standarde sloboda, ravnopravnosti i dostojanstva svake osobe -

Zaštita ljudskih prava obuhvaća sustav načela, zakona i mehanizama koji štite dostojanstvo, slobodu, ravnopravnost i sigurnost svake osobe te osiguravaju da svi mogu uživati svoja temeljna prava bez diskriminacije.

Danas, u vremenu obilježenom oružanim sukobima i krizama, ponovno se suočavamo s ozbiljnim kršenjima temeljnih prava i sloboda. Posebno su pogođene ranjive skupine: žene, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom te pripadnici nacionalnih i drugih manjina. Upravo zato, važnije je nego ikada podsjetiti se na vrijednosti sadržane u Općoj deklaraciji i aktivno raditi na njihovom očuvanju.

Stoga je važno istaknuti da Republika Hrvatska ostaje predana zaštiti temeljnih sloboda i dostojanstva svakog pojedinca te podsjetiti na ključne iskorake ostvarene tijekom protekle godine.

Ove je godine ostvaren važan korak na ovom području kada je u studenom u Ženevi Republika Hrvatska uspješno predstavila svoje Četvrto izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda - jedinstvenog mehanizma kojim sve države članice UN-a svakih pet godina izvještavaju o stanju ljudskih prava.

Napredak je postignut u jačanju institucija, zakonodavnim reformama i zaštiti ranjivih skupina. Posebno su istaknute izmjene Kaznenog zakona kojima je prenesena europska Direktiva o suzbijanju trgovanja ljudima, kao i uvođenje kaznenog djela femicida. Hrvatska je među prvim državama u Europi koje su ga zakonski definirale. U okviru projekta Barnahus pokrenuta je uspostava prve nacionalne Dječje kuće koja će djeci žrtvama nasilja osigurati cjelovitu i koordiniranu podršku.

U području slobode medija potvrđeno je da novinari ne mogu kazneno odgovarati za izvještavanje u javnom interesu, a istodobno se ulaže u jačanje sustava besplatne pravne pomoći te u borbu protiv govora mržnje, kojoj je u kazneno zakonodavstvo dodan širi spektar kvalifikacija.

Zaštita prava nacionalnih manjina i dalje ostaje jedan od stupova hrvatskog ustavnog poretka. Novi Operativni programi za nacionalne manjine 2024. - 2028. potvrđuju kontinuitet politike uključivosti i jačanja manjinskih prava, a obuhvaćaju opći program te posebne programe za 22 manjinske zajednice.

Posebna pozornost ove je godine posvećena i digitalnoj pristupačnosti. Na tradicionalnom okruglom stolu „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“, održanom 23. rujna, istaknuti su izazovi s kojima se osobe s invaliditetom i dalje susreću u digitalnom okruženju, ali i pozitivni pomaci postignuti usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva s europskim standardima. Dodatna pažnja usmjerit će se na jačanje edukacije, nadzora i uključivanje osoba s invaliditetom u razvoj digitalnih usluga, osobito u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.

Upravo edukacija i podizanje razine svijesti nužni su kako bi se stvorila kultura inkluzije i na taj način spriječilo stvaranje nepristupačnih digitalnih sadržaja, a samim tim bi se omogućilo ostvarivanje ljudskih prava svih osoba koje su uključene u taj proces.

Obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava ponovno potvrđujemo svoju predanost univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava, jednakosti i poštivanju ljudskog dostojanstva. Ovaj dan podsjetnik je da se ljudska prava štite, njeguju i iznova potvrđuju kroz odgovorno djelovanje država, institucija i svakoga pojedinca. Hrvatska će nastaviti aktivno doprinositi jačanju napora za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kao temelja pravednog, sigurnog i humanog društva.

POŽEGA - Godina 2025. ostat će zapisana kao jedno od najdinamičnijih razdoblja u djelovanju naše udruge. ALUMNI FTRR pokazao je da može biti snažan oslonac Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi, ali i važan partner lokalnoj zajednici, kulturnim institucijama, udrugama i gospodarstvu.

Kroz niz manifestacija, od Vincelova na Požeškoj gori i Papučkih jaglaca, preko Festivala kulenove seke, Slanvina u Kaptolu, Požeške Fišijade i Martinja & Okusa jeseni, naši članovi su povezali tradiciju, znanje i zajedništvo s promocijom akademskih programa i eno-gastro ponude Zlatne doline. Posebno se istaknula suradnja s HPD-om Sokolovac, koja je dala novu dimenziju planinarskim i kulturnim događanjima.

Studijska putovanja u Donju Stubicu, Novu Gradišku, Plitvička jezera i Rastoke te Osijek omogućila su povezivanje teorije i prakse, jačanje stručnih kompetencija i promociju održivog turizma. Poseban trenutak bio je polaganje cvijeća i svijeća kod spomenika Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, čime smo iskazali dubok pijetet i zahvalnost.

Naši alumniji nastavili su nizati uspjehe – od međunarodnih karijera do poduzetničkih priča, a studenti su nas oduševili inovacijama poput pobjedničkog proizvoda “Rootooss” na natjecanju Ecotrophelia Hrvatska i predstavljanjem studentske kuharice InTolerant.

Udruga je bila prepoznata i kroz partnerstva – s Kulturnim centrom Požega, AI Centrom Lipik, te kroz inicijative poput “Vratimo kino Požegi”, projekta revitalizacije Starog grada i podrške izgradnji azila za napuštene životinje. Posebno mjesto zauzima humanitarna akcija “Božićno svjetlo za napuštene šapice”, kojom smo pokazali da akademska zajednica ima i društvenu odgovornost.

  - Sve ove aktivnosti potvrđuju da ALUMNI FTRR nije samo udruga bivših studenata, već vitalna snaga koja povezuje obrazovanje, tradiciju, gospodarstvo i društvenu odgovornost. Naša misija ostaje jasna – graditi mostove između znanja i prakse, akademske zajednice i lokalnog razvoja, tradicije i inovacija. S ponosom zaključujem da smo u 2025. godini ostvarili značajne iskorake i ostavili vidljiv trag u zajednici. Zahvaljujem svim članovima, partnerima i prijateljima udruge na podršci i zajedništvu. Pred nama su novi izazovi, ali i nove prilike da Zlatna Slavonija zasja kao primjer održivog turizma, kulture i zajedništva - istakao je predsjednik Bruno Horvat.

Nakon službenog dijela uslijedilo je druženje uz "slavonski doručak" u režiji Marijane Pranjić, glavne kuharice Hotela Grgin dol u Požegi.