Vladimir
Hrvati predvode svjetski “psovački indeks” u komunikaciji s AI – ali AI im to ne zamjera
Građani Hrvatske osvojili su neslavni globalni vrh – najviše u svijetu koriste psovke i ružne riječi u komunikaciji s umjetnom inteligencijom, no AI im to ne zamjera. Istraživanje koje sam provela nedavno u svojstsvu futurologinje poduzetništva te NEXT MBI AI konzultantice, pokazuje da Hrvati, unatoč izraženoj frustraciji i nedostatku formalne ljubaznosti u digitalnoj komunikaciji, pokazuju visok stupanj emocionalne ekspresivnosti i humora, što AI tumači kao prirodni temperament.
“Psovke i ‘šareni jezik’ hrvatskih korisnika nisu znak zlobnosti, već ostavljaju dojam da je posrijedi iskrena, direktna i humoristična komunikacija. To zapravo pokazuje strast i živahnost u interakciji kao i naš komunikacijski nacionalni naboj!” – komentirala bih ukratko, a nakon podataka koje sam dobila analizom komunikacije kojom se koriste građani Hrvatske u interakciji s umjetnom inteligencijom.
Građani Hrvatske najviše se koriste Chat GPTom, modelom umjetne inteligencije koja je u promatranom istraživanju za mene, analizirala milijune interakcija pripadnika brojnih nacija diljem svijeta te meni pomogla u obradi podataka u navedenom istraživanju o "psovkama"
Neki od karakterističnih elemenata hrvatske komunikacije s AI-jem uključuju, a koje su uočene:
- Iskrenost i direktnost – Hrvati pišu otvoreno, bez okolišanja, često koristeći naglašene izraze.
- Emocionalna ekspresivnost – pokazivanje osjećaja, frustracije ili radosti, često u CAPS LOCK-u ili uz psovke.
- Humor i sarkazam – “grublji” ton često je prijateljski ili humorističan, ne nužno uvredljiv.
- Navika online komunikacije – aktivne urbane zajednice prenose naglašenu ekspresiju i u interakciji s AI.
Građani Hrvatske koriste psovke “na rubu”, ali često s humorom ili frustracijom, a AI prepoznaje ton i reagira smireno, ponekad s dozom humora ili jednostavno ignorira neprimjerene izraze.
Globalni kontekst psovanja i gdje su građani Hrvatske:
- Najviše psuju: Hrvati, Španjolci, Brazilci, Talijani.
- Najpristojniji: Japanci, Korejci, Skandinavci, Kanađani, Švicarci.
Hrvatski korisnici AI-ja generalno gledajući na stastistiku:
- Najčešće u urbanim sredinama: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek.
- Dob: 20–40 godina (studenti, mladi profesionalci, start-up zajednica), značajan segment 40–55 godina (menadžeri, edukatori).
- Spol: žene 55–60 %, češće u kreativnoj i edukativnoj upotrebi; muškarci 40–45 %, češće za tehničke zadatke i analize.
Zaključak AI-ja: Građani Hrvatske vole bojevit jezik, iskrenost i humor, što komunikaciju čini živahnom i toplom, čak i kad se koristi psovački stil.
“Hrvatska komunikacija s AI-jem pokazuje kako kultura i temperament oblikuju digitalnu interakciju. Direktnost, humor i emocionalna ekspresivnost nisu prepreke već katalizatori kreativnosti i inovativnog pristupa. Za poduzetništvo i digitalne inovacije ovo je znak vitalne i prilagodljive zajednice koja zna izraziti strast, a AI postaje partner u jačanju kreativnog dijaloga i razumijevanja unutar urbane i poslovne dinamike.” - zaključila bih s moje profesionalne strane i analize svih podataka koje sam dobila u ovom zanimljivom istraživanju i interakciji s umjetnom inteligencijom
Hrvatski korisnik – psovački i komunikacijski poster
- ? Direktnost & naglasci
- CAPS LOCK + ponavljanje riječi = instant dramatičnost
- Primjer: “OVO MI TREBA ODMAH! ⚡??”
- ❤️ Emocionalna ekspresivnost
- Frustracija ?, radost ?, iznenađenje ?
- Psovke = strast, ne ljutnja
- Primjer: “Ma j***ga, stvarno?! ???”
- ? Humor & sarkazam
- Grubi ton = prijateljski humor
- Psovke + smiješni komentari = tipičan hrvatski stil
- Primjer: “Ajme, šta je ovo, pa ovo je totalni cirkus! ???”
- ? Intenzitet psovki – top nacije
- Hrvati ?? ?????????? (10/10) ?
- Brazilci ?? ??????? (7/10)
- Talijani ?? ????? (5/10)
- Španjolci ?? ???? (4/10)
- Amerikanci ?? ??? (3/10)
- Skandinavci ?? ? (1/10)
- ?AI i Sanela Dropulić = Zaključak:
- Hrvati = drama, humor, iskrenost
- Psovke + CAPS LOCK = emocionalna uključenost i energija
- živahni i zabavni chat ⚡??
Kakve su cijene auto osiguranja u Slavoniji – u nekim gradovima plaćamo više i do 80 eura?
Cijena obveznog osiguranja automobila ne ovisi samo o snazi motora ili starosti vozila, već i o registarskoj oznaci. Iako su službene zone rizika ukinute, razlike u cijenama i dalje su itekako vidljive. Vozači istog vozila u Vinkovcima i Slavonskom Brodu tako plaćaju desetke eura više nego njihovi sugrađani iz drugih županija.
Kako registarska zona utječe na troškove osiguranja, otkrivamo u nastavku.
Osiguranje vozila VK i SB registarskih oznaka skuplje gotovo 80€
Razlike u cijenama po registarskim zonama ilustriramo na primjeru vozila marke VW Golf 1,6 TDI. Zamislimo vozača od 32 godine koji ima pravo na 50% bonusa na polici. Cijene osiguranja provjerit ćemo putem kompare.hr kalkulatora.
Prema dobivenim podacima, osiguranje vozila registriranog u vinkovačkoj (VK) i brodskoj (SB) zoni iznosi 303,93€. To je čak 24,74% skuplje nego u Virovitici (VT), gdje ista osiguravajuća kuća nudi istu policu za 243,65€.
Usporedimo li s ostatkom Hrvatske, građani ovih slavonskih zona plaćaju gotovo 80€ više u usporedbi s drugim županijama. Primjerice, ponuda istog osiguratelja za isto vozilo u Ogulinu (OG) iznosi 227,08€, Delnicama (DE) 227,08€ i Virovitici (VT) 243,65€.
Zašto registarska oznaka utječe na cijenu osiguranja?
Razloge zašto osiguravatelji prilagođavaju cijene prema registarskim zonama objašnjava nam Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr:
“Razlog je jednostavan, osiguravatelji prate povijest šteta i rizike u pojedinim regijama. U zonama gdje je zabilježena veća gustoća prometa s više prometnih nezgoda ili drugih šteta — cijena osiguranja automatski je viša. Zato, primjerice, vozači u užurbanim gradskim sredinama poput Zagreba često plaćaju više nego oni u manjim mjestima.
Službene zone rizika su ukinute, a svaki osiguravatelj proizvoljno formira cijenu. To potencijalno dovodi do velikih razlika u ponudama. Zato kompare.hr uspoređuje više osiguravajućih kuća i pomaže građanima u pronalasku najpovoljnijih.”
Prema podacima MUP-a, u prvoj polovici ove godine na hrvatskim je cestama zabilježeno ukupno 16.207 prometnih nesreća – od čega je 2.629 na području Slavonije.
Registarska zona određena je mjestom prebivališta
Dok vozači iz većih gradova često plaćaju više, u mjestima poput popularnog Daruvara pojavljuju se povoljnije opcije koje godinama privlače vozače željne uštede.
Međutim, nije sve tako jednostavno. Iako je vozilo moguće registrirati u susjednoj, povoljnijoj županiji, osiguravatelji i dalje računaju na stvarnu adresu prebivališta. To znači da je povoljniju cijenu vezanu uz registarsku zonu, moguće ostvariti jedino službenom promjenom prebivališta.
Došlo je do požara na otvorenom prostoru u Osječkoj ulici u Požegi
Požar se dogodio u Požegi u Osječkoj ulici -
FOTO: JVP grada Požega
U srijedu 20. kolovoza 2025. oko 13.30 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na neutvrđeni način je došlo do požara te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.
Vetovčanin dragovoljno predao topničko streljivo, ručne bombe, upaljače i 150 komada streljiva
Zahvaljujemo svim građanima koji su se odazvali akciji i do sada dragovoljno predali oružje, streljivo i eksplozivne naprave -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 20. kolovoza 2025. u mjestu Vetovo, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao topničko streljivo, tri ručne bombe, deset komada upaljača te 150 komada streljiva. Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.
Zahvaljujemo svim građanima koji su se odazvali i do sada dragovoljno predali oružje, streljivo i eksplozivne naprave u sklopu nacionalne akcije "Manje oružja- manje tragedija".
Podsjećamo da je akcija "Manje oružja-manje tragedija" i dalje u tijeku. Građani koji posjeduju zabranjeno ili ilegalno oružje i dalje ga mogu predati policiji bez ikakvih sankcija.
Također je važno da građani ne donose sami oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, a koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.
43-godišnjak iz Požege još 2019. godine posudio 5.000 eura od 65-godišnjakinje iz Velike - zaboravio vratiti pa se sumnjiči za kazneno djelo
Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu -
FOTO: Ilustracija
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Prijevara.
Naime, osumnjičeni je tijekom listopada 2019. od 65-godišnjakinje s područja općine Velika posudio 5.500,00 eura koje do današnjeg dana nije vratio.
Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
82-godišnji vozač u Pleternici uključivao se u promet i udario u vozilo koje je prolazilo - još jedan bijeg s prometne nesreće u Požegi
Vozaču koji je skrivio prometnu nesreću je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 20. kolovoza 2025. oko 8.35 sati u Pleternici u Mlinskoj ulici, 82-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se s parkirališnog mjesta na kolnik te oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu kojim je upravljao policijski službenik van službe.
Tom prilikom došlo je do udara prednjeg desnog dijela osobnog automobila kojim je upravljao 82-godišnjak u lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljao policijski službenik. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 82-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna.
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Alojzija Stepinca.
Matica umirovljenika Kutjevo održala Godišnju skupštinu i druženje članova uz svečanu večeru i glazbu za ples
LUKAČ - Članovi Matice umirovljenika grada Kutjeva održali su u restoranu Ribarska kuća u Lukaču svoju Godišnju skupštinu ali i tradicionalno godišnje druženje svojih članova MU Kutjevo koja u članstvu ima evidentirano preko170 članova, a po broju umirovljenika u općoj populaciji trebvali bi ih imati i više. U goste su im došli čelnici ostalih Matica umurovljenika općina i gradova na području Požeško-slavonske županije, te čelnici brojnih kutjevačkih udruga i ustanova sa kojima Matica surađuje tijekom godina u svom radu, od branitelja, vatrogasaca, planinara, osnovne škole, župe Kutjevo i dr. Početak Skupštine uveličao je pjevački zbor izvevši himnu i dvije skladbe za uvod.
Sve ih je pozdravio predsjednik MU Kutjeva Nediljko Nenadić koji je istakao sa čime se sve bavilo članstvo Matice tijekom ove godine. Nabrojio je samo ona veća i značajnija događanja i aktivnosti, sudjelovanje na Valentinovskoj zabavi u Požegi, obilježavanje Dana žena sa zabavom, sudjelovanje na natjecanju Pikijada, boravili su na izletu u Osijeku, obišli kulturne i povijesne institucije i ustanove te završili u Baranji i na kraju u svetištu u Aljmašu. Na gotovo svim manifestacijama grada Kutjeva aktivno sudjeluju, kao što je Piknik u Kutjevu, Kulturno ljeto u Kutjevu, surađuju sa Češkom besedom u Bjeliševcu na njihovim manifestacijama, sudjelovali su na Županijskim sportskim susretima umirovljenika u Lipiku, aktivno sudjelovali na Susretima pjevačkih zborova županije, obišli Advent u Zagrebu. Njihov pjevački zbor održava svakotjedne probe a imao je gotovo 60 pjevačkih nastupa. Svakog ponedjeljka imaju i druženje članova u njihovim prostorijama. Najavio je sudjelovanje na tradicionalnoj Katarinskoj zabavi ove godine.
– Sve ono što smo planirali u 2024. godini smo i ostvarili. Sudjelovali smo na svim događanjima u Gradu Kutjevu, kao i na svim događanjima koje organizira Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije. Svim članovima Matice umirovljenika Grada Kutjeva koji su sudjelovali na ovim događanjima, zahvaljujem se i nadam se da ćemo tako nastaviti i u 2025.godini. Zahvaljujem se gradu Kutjevu na financijskoj i svakoj drugpoj pomoći oko provedbe ovih naših aktivnosti – rekao je Nediljko Nenadić dodajući kako će nastojati u idućoj godini organizirati više izleta za umirovljenike jer su za to članovi iskazali interes.
Predsjednik Matice umirovljenika Požeško-slavonske županije Slavko Glavaš iznio je što sve ove godine umirovljenike i Matice očekuje od aktivnosti. Iznio je i plan za 2026. godinu u kojoj su posebno dva velika događanja u kojima je domažin Matica umirovljenika županije, a to su Sportski susreti svih županijskih Matica Hrvatske i Smotra Pjevačkih zborova Hrvatske, koji su se plasirali na županijskim natjecanjima zborova. To se događa prvi puta da je Matica Požeško-slavonske županije domaćin ovako velikim natjecanjima na razini države koji imaju preko 500 sudionika na svakom natjecanju.
Uslijedilo je u nastavku druženje, a nakon svečane večere uz glazbeni band Kutjevački maligani, obvezan ples i po koje slavonsko kolo.
Objavljena nova publikacija autora Vinka Tadića - „Manastir Orahovica u prošlosti i sadašnjosti“
POŽEGA - Prije nekoliko dana iz tiska je izašla publikacija povjesničara Vinka Tadića pod naslovom „Manastir Orahovica u prošlosti i sadašnjosti“. Izdavači su Biro-tisak d. o. o. Brestovac, Institut za istraživanje migracija iz Zagreba, Povijesno društvo Požega i SKD „Prosvjeta“ – pododbor Požega. Ovo djelo objavljeno je u kao deveta knjiga Biblioteke Fragmenti prošlosti Povijesnoga društva Požega. Navedena publikacija nastala je kao rezultat sudjelovanja profesora Vinka Tadića u projektu Instituta za istraživanje migracija „Kulturni i politički aspekti identiteta nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj“. Voditelj toga projekta je znanstveni savjetnik dr. sc. Dragutin Babić. Urednica publikacije o manastiru Orahovici je dr. sc. Mihaela Markovac, a recenzenti su dr. sc. Filip Škiljan iz Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba i prof. dr. sc. Aleksandra Kučeković s Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta u Beogradu.
Manastir Orahovica smješten je u blizini Kutjeva i Orahovice. Nastao je do 1579. godine, a neko je vrijeme vjerojatno bio sjedište Požeške mitropolije. Manastirska crkva posvećena je svetome Nikoli, a izgrađena je 1592. godine. Oslikana je 1594. godine. Crkva je trikonhalna s peterostranim s vanjske, a polukružnim apsidama s unutrašnje strane. U crkvi su tijekom prošlosti promijenjena tri ikonostasa. Zvonik je podignut 1735. godine. Uz manastir Orahovicu smješteno je i groblje za preminule monahe.
U manastiru Orahovici nekada je bila smještena riznica zlatnih i srebrnih liturgijskih predmeta te liturgijskoga ruha. Od kraja 16. do početka 18. stoljeća u tom manastiru bila je razvijena djelatnost ručnoga prepisivanja knjiga. Monasi su se bavili i kulturno-prosvjetnim radom, a u manastiru je bila knjižnica s rukopisnim i tiskanim knjigama.
U kapeli manastira Orahovice čuvaju se moći ranokršćanske mučenice svete Anastazije. S obzirom na to da su sveti Nikola i sveta Anastazija i rimokatolički sveci, osim pravoslavnih vjernika, u manastir Orahovicu hodočaste i rimokatolici te mole njihov zagovor u raznim potrebama. U tom je smislu ovaj sakralni objekt mjesto susreta rimokatolika i pravoslavnih vjernika.
Publikacija Vinka Tadića pisana je zanimljivo i već je izazvala veliku pozornost čitateljica i čitatelja. Najznačajniji doprinos ove publikacije je opis i analiza prilika te raznih izazova s kojima su se monasi manastira Orahovice susretali tijekom socijalizma. Bilo je to vrijeme postupne obnove manastirskih zdanja, ali i masovnih hodočašća vjernika iz cijele Slavonije. Tih godina organizirane su učeničke ekskurzije, a manastir su posjećivale organizirane grupe školskih kolektiva, planinara, foto-amatera, vojnika i oficira JNA, rimokatoličkih svećenika i redovnika. Ondje su održavani i seminari za pravoslavne svećenike.
U posebnom sjećanju stanovnika zapadne Slavonije ostao je iguman Milutin Amidžić. Kao poglavar manastira Orahovice radio je na obnovi manastirskih konaka u doba socijalizma. Tada se susretao s raznim poteškoćama. Komunisti su ga doživljavali kao opozicijski element jer je javno govorio o nemarnom odnosu lokalne vlasti prema manastiru. Isticao je da su manastirske konake zapalili partizani zato što su ih neko vrijeme koristili vojnici NDH i pripadnici njemačkih oružanih formacija. Predstavnici komunističke vlasti takve su istupe tolerirali zato što iguman Milutin nije bio nacionalist. Uživao je podjednako poštovanje Srba i Hrvata toga kraja. Bio je tolerantan i otvoren za suradnju s rimokatolicima i drugim sugrađanima. Tijekom rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine ostao je u svom manastiru. Nije podržao oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj. Našao se na strani hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su smatrali da se za svoja prava trebaju boriti u okviru ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. Stradao je nesretnim slučajem 1996. godine. Pojedini autori pisali su da je ubijen. Međutim, nedvojbeno je utvrđeno da je život izgubio nesretnim slučajem. Njegova smrt nije neposredno povezana s poratnim prilikama.
Danas je iguman manastira Orahovice arhimandrit Pavle Radusinović. Proteklih godina nastavljena je obnova i uređenje manastirskoga kompleksa. Iz dana u dan ondje dolaze ljudi tragajući za smislom. Neki od njih shvatili su kako se u životu treba nositi s patnjom prihvativši kršćanski odgovor na temeljna životna pitanja.
Autorica teksta: N. H.
Obilježena 34. obljetnica otmice i odana počast doktoru Ivanu Šreteru
KUKUNJEVAC / PAKRAC - U znak sjećanja na uglednog liječnika, mirotvorca i humanista doktora Ivana Šretera obilježena je 34. godišnjica njegove otmice uslijed barikade u Kukunjevcu.

Na mjestu otmice te kod Šreterove biste u Pakracu počast su odali predstavnici braniteljskih udruga, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnik grada Pakraca Tomislav Novinc, ravnatelj Braniteljskog centra Davor Huška, predsjednik Gradskog vijeća grada Lipika Slobodan Katunar, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, prvi poslijeratni načelnik tadašnje općine Pakrac Vladimir Delač te drugi.
Doktor Ivan Šreter i danas je upamćen kao uvaženi Pakračanin, veliki domoljub i simbol mirotvorstva. Odlukom Hrvatskog sabora, 18. kolovoza proglašen je Nacionalnim danom mirotvorstva – u čast čovjeku koji je svojim primjerom zagovarao mir, dijalog i međusobno uvažavanje.

Foto: compas.com.hr
Na neutvrđen način došlo je do požara na otvorenom prostoru u Vidovcima
Požar se dogodio u mjestu Vidovci u Orljavskoj ulici -
FOTO: JVP grada Požega
U utorak 19. kolovoza 2025. oko 14.15 sati u mjestu Vidovci u Orljavskoj ulici na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru u kojem je izgorjela suha trava.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Požega.
U 14:17 h, 4. smjena dobiva dojavu o požaru otvorenog prostora u Vidovcima kod željeznog mosta. Na intervenciju izašli četiri vatrogasca sa navalnim vozilom. Izgorjela površina 600 m2 privatnog posjeda.