Vladimir

Vladimir

Navedeni 23-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije  -

U petak 30. lipnja 2023. oko 19.30 sati u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, policijski službenici su u prometu zatekli 23-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 2,06 promila upravljao osobnim automobilom.

Navedeni 23-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U petak 30. lipnja 2023. u mjestu Velika na raskrižju ulica Industrijske i Obilaznice za kamenolom, 49-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, dolaskom do raskrižja oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu kojim je upravljala 31-godišnja vozačica, a koja je pretjecala vozilo na punoj središnjoj crti. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg desnog dijela vozila kojim je upravljala 49-godišnjakinja u prednji dio vozila kojim je upravljala 31-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.


Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Komorica.

Policija upozorava sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

 

KAPTOL - Danas je u Kaptolu bilo slavljeničko raspoloženje, jer je obilježen i proslavljen Dan općine Kaptol i blagdan njihova zaštitnika sv. Petra i Pavla, te proslavljena 30. obljetnica ponovne uspostave Općine Kaptol koja je ponovno uspostavljena 1993. godine u novo osnovanoj Republici Hrvatskoj.

Sve je započelo polaganjem vijenaca i svijeća na groblju sv. Jurja u Kaptolu za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu s područja općine Kaptol, a u nastavku je održana Svečana sjednica Općinskog vijeća općine Kaptol u Vatrogasnom domu DVD Kaptol uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju. Nazočila je saborska zastupnica Anamarija Blažević, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, njen zamjenik Ferdinand Treoha, gradonačelnik Požege Željko Glavić i gradonačelnica Pleternice Marija Šarić, načelnici općine Velika Robert Hofman, općine Brestovac Zdravko Mandić, općine Čaglin Dalibor Bardač i općine Jakšić Ivica Kovačević, ravnatelji županijskih i državnih ustanova, predstavnici vojske i policije te uzvanici iz gospodarskog, kulturnog, vjerskog i političkog života općine Kaptol i Požeštine.

Nakon što je sve pozdravio načelnik općine Mile Pavičić obratio se i prikazao dugu povijest općine Kaptol, ali i istakao potrebu postojanja ovakvim i manjih općina koje svakako bolje brinu o razvoju i svojim stanovnicima od neke veće lokalne zajednice: - Sretni smo što smo ipak, zahvaljujućim demokratskim promjenama, Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji je donio Hrvatski sabor 29. prosinca 1992. godine, ponovno dobili status općine, iako moram ovdje reći, da ni tada to nije bilo lako. Prvi nacrt Zakona predviđao osnivanje općina po bivšim Mjesnim uredima, dakle opet bez Kaptola, no zahvaljujući nekim vinovnicima toga vremena, koji su i danas s nama i koji su uspjeli izboriti da Kaptol ponovno dobije status općine. Danas kao i tada smatramo da Kaptol, zbog svojih preko 800 godina pisane povijesti i važne uloge koju je imao kroz dugu povijest, a o čemu svjedoče značajna europska arheološka nalazišta u srcu Papuka,  zaslužuje da ima svoju općinu i time sami mještani brinu o svojoj sudbini i svome razvoju.

Danas imamo svu novu i kvalitetnu niskonaponsku mrežu, s novom javnom rasvjetom, koja je građena kroz proteklih 30 godina, a koju smo prošle godine zamijenili novom suvremenom, energetski učinkovitijom i ekološki prihvatljivom javnom rasvjetom s ukupno 600-tinjak rasvjetnih tijela. Izgradili smo preko 20 km vodovodne mreže, preko 35 km sustava odvodnje s tri izgrađena uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, preko 40 km plinske mreže. Sve neasfaltirane ulice smo asfaltirali, osim odvojka Vetovačke ulice u dužini od 150 metara, jer u istom nije završena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda.

Izgradili smo uz pomoć ŽUC-a i vlastitim sredstvima skoro 6 km pješačkih staza. Izgradili smo i označili u Kaptolu parkirališta za 200 vozila, obnovili smo sve seoske domove, kao i mrtvačnice, izgradili pješačke staze   u svim grobljima, izgradili centralne križeve u pet groblja sa spomenikom hrvatskim braniteljima u Kaptolu te napravili katastar s grobnim očevidnicima za svih sedam groblja. Uredili smo nekoliko malonogometnih igrališta u naseljima Češljakovci, Doljanovci, Podgorje i Ramanovci, a u svim naseljima općine postavili smo dječja igrališta za najmlađe sugrađane, dakle ukupno 10 igrališta.

U naselju Podgorju izgrađena je nova zgrada Područne škole, a zajedno sa Požeško-slavonskom županijom izgrađena je nova dvodijelna školsko-športska dvorana uz zgradu osnovne škole u Kaptolu. Svakako velika prekretnica u radu općine i podizanja predškolskog standarda bila je izgradnja dječjeg vrtića u Kaptolu u koji je  danas  smješteno preko 60 djece, koji je izrađen uz pomoć EU sredstava, a uz čiju pomoć trenutno preuređujemo Područnu školu u Alilovcima, kako bi u njoj smjestili još jednu ili dvije odgojne skupine predškolaca, jer postojeći kapaciteti nisu dostatni za potrebu smještaja sve djece. U protekloj godini  najznačajnija aktivnost u provedbi projekta  bila je izgradnja komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Novi Bešinci. U okviru izvedenih radova uređena je moderna centralna prometnica kroz zonu te rekonstruirano raskrižje iste sa ŽC 4101, nastavljena je izgradnja i izgrađena infrastruktura za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kao i završena izgradnja cjelokupne vodovodne mreže.

Jedna također od većih kapitalnih  investicija u protekloj godini bila je cjelokupna rekonstrukcija JR na području cijele općine. Ovdje svakako moramo reći da se ova investicija vraća kroz uštedu el. energije, koja je između 65 i 70%. U okviru izvedenih radova uređena je moderna centralna prometnica kroz zonu te rekonstruirano raskrižje iste sa ŽC 4101, nastavljena je izgradnja i izgrađena infrastruktura za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kao i završena izgradnja  cjelokupne vodovodne mreže. Od ostalih investicija u komunalnu infrastrukturu spomenut ćemo i završetak izgradnje sustava odvodnje u Vetovačkoj ulici ukupne dužine nešto veće od 900 m. U naselju Alilovci nastavljena je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda gdje je izgrađeno cca. 450 m sustava. Osim vodovodne i infrastrukture za odvodnju otpadnih voda protekle godine modernizirali smo četiri male ulice u Kaptolu ukupne dužine nešto više od 1000 m. Jedna od većih prošlogodišnjih investicija je bila izgradnja pješače staze u naselju Ramanovci, dužine nešto malo više od jednog kilometra Po pitanju cestovne infrastrukture svakako najveća investicija je završetak III. faze rekonstrukcije, odnosno uređenja prometnica, parkirališta i  pješačkih staza na Trgu Vilima Korajca u Kaptolu.

Naš prošlogodišnji proračun iznosio je nešto malo manje od 15 milijuna kuna, a ako zbrojite ovdje spomenute investicije, koje su nešto manje od 10.000.000,00 kn, lako je izračunati da su dvije trećine proračuna potrošene u izgradnju komunalne i društvene infrastrukture. Uz to ću postaviti pitanje onima koji kažu da male općine nemaju smisla postojanja, upitat ću vas da li bi na našem području bilo samo investicija u protekloj godini u iznosu od 10.000,00 Kn, a da ne govorim o poslovima održavanja komunalne infrastrukture i financiranja kompletnog društveno-kulturnog i sportskog života na ovom prostoru. Ja na ovu temu imam samo jedno jednostavno pitanje-odgovor: Da li je u općini prije njenog postojanja netko sadio cvijeće na javnim površinama i da li bi ga bilo i danas da smo utopljeni u neku veliku jedinicu lokalne samouprave.

Ulaganja neće stati, već imaju spremne projekte i građevinske dozvole za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda  naselja Doljanovci-Bešinci-Podgorje, vatrogasnog spremišta i športskog centra u Kaptolu, projekt rekonstrukcije Majstorske ulice u Kaptolu, projekt izgradnje društvenog doma za starije osobe u Kaptolu te projekt izgradnje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Novi Bešinci - istakao je načelnik Mile Pavičić, a onda je teško i emotivno iznio i kako su se krajem prošle godine suočili s internetskim kriminalom koji im je skinuo sa računa općine veliki iznos sredstava, 269 tisuća kuna od nepoznatih osoba. Skratilo nam je to svima živote, rekao je Pavičić, a ustrajnim radom policije uspjeli su vratiti dio novca, oko 27 tisuća eura, dok je jedan dio novca oko 8 tisuća eura još nedostupan.

Prigodno su se obratile i čestitale Kaptolčankama i Kaptolčanima njihov Dan općine i blagdan zaštitnika sv. Petra i Pavla, te na postignutim reztutatima u proteklih 30 godina postojanja općine, saborska zastupnica Anamarija Blažević i županica Antonija Jozić.

Na svečanoj sjednici je uvijek prilika da se nagrade oni koji su najzaslužniji u protekloj godini a ove godine nagrađeno je 9 kolektiva i pojedinaca. Ovogodišnji laureati su Dobrovoljno vatrogasno društvo Kaptol, Dobrovoljno vatrogasno društvo Alilovci, Češka Beseda Kaptol, tvrtka Craft spirits d.o.o., Alen Havrda, Željko Pavliček, Severin Mandić, učenik Marko Tomanović i studentica Amanda Bobonja. U ime nagrađenih zahvalila se Iva Pranjić koja je naglasila važnost ljudi koji čine neko mjesto, pogotovo u današnje vrijeme kada svi prognoziraju kako će nas zamijeniti tehnologija, te da se u Kaptolu itekako vidi važnost čovjeka i njegov rad.

 

Priopćenje o tretiranju protiv komaraca i rezultatima koji su postignuti medijima je poslala saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić koje donosimo u nastavku teksta: - Vlada je u svibnju ove godine usvojila rebalansom proračuna amandman iz redova vladajućih saborskih zastupnika i to onaj koji se odnosu na tretiranje komaraca u Osijeku, u iznosu 600.000 eura.

No, problem najezde komaraca ove godine nije samo u Osijeku i Osječko baranjskoj županiji, nego je zahvatilo cijelu Slavoniju, a i druge dijelove Hrvatske. Problem je u tome što Vlada nema rješenje i ovaj put je pokazala kako ne upravlja posljedicama prirodnih pojava. Ne možemo pričati o sustavu suzbijanja najezde komaraca jer isti ne postoji, zakonska regulativa teret stavlja na jedinice lokalne samouprave koje nemaju (financijske) kapacitete za rješavanje ovog problema. Osim nezadovoljavajućeg zakonodavnog okvira, ostaje otvoreno pitanje provedbe koja se vrši na temelju preporuka, a za neprovođenje tretiranja nisu predviđene sankcije. Uostalom komarci ne poznaju administrativne granice županija pa i njihovom tretiranju treba prići sustavno i organizirano.

Na primjeru Osječko-baranjske županije, radi se o tome da Nastavni zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke jedinicama lokalne samouprave, s kojima ima ugovor, a s ostalim ne izdaje bez obzira na stanje Zavod izdaje različite preporuke, odnosno prijedloge različitih tretmana (s tla, iz zraka), a na temelju analize koju napravi uz prilično nejasne kriterije.

Tako je na sjednici Skupštine Osječko baranjske županije izglasan jednogodišnji sporazum o zajedničkom tretiranju komaraca na području Grada Osijeka i općina Bilje, Darda, Petrijevci i Erdut. Županija financijski u sporazumu sudjeluje sa 200.000 eura („pokazujući navodnu dobru volju), Grad Osijek sa 700.000 eura, Općina Erdut sa 100.000 eura, Općina Bilje sa 39.000 eura, Općina Darda sa 10.000 eura i Općina Petrijevci sa 30.000 eura. Prema županovim riječima, ostale jedinice odbijaju sudjelovanje.  

Jedinice lokalne samouprave nemaju financijska sredstva za tretiranje komaraca i to je pitanje koje je potrebno dići na višu razinu, RH mora izgraditi nacionalni sustav suzbijanja komaraca pogotovo u situaciji kada stručnjaci upozoravaju na to da će u idućim godinama zbog komaraca koji prenose razne patogene biti daleko više razvoja teških bolesti.

Osim toga, nije normalno da privremeno rješavanje ovog problema ovisi o dobroj volji predsjednika Vlade RH i njegove stranke. Javni novac se troši, a problem se tek privremeno suzbije, osim u sezonama poput ove kad vremenski uvjeti ne dopuštaju niti privremeno suzbijanje najezde. Jer su padaline bile učestale, a i kad se tretiraju ne vodi se briga o sveukupnom okruženju, vremenu tretiranja i potencijalne štete za životinjski svijet pa je tako nedavno bio pomor pčela upravo u Općini Petrijevci.

Spomenuti sporazum djeluje poput mini PR projekta župana Anušića koji služi isključivo u promotivne aktivnosti HDZ-a, tretiranja su prekasno započela, najezde ozbiljno utječe na kvalitetu života, predstavljaju prepreku turističkim aktivnostima (ljudi otkazuju aranžmane u Baranji što svjedoči i nedavni prosvjed ugostitelja), predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem, a uz to problem je i za poljoprivrednu djelatnost. Ljudi ne mogu otići u svoj vrt, svoja gospodarstva, prisiljeni su svakodnevno koristiti preparate i kemikalije koje potencijalno štete zdravlju odraslih osoba ali i djece. Također, na isti problem ukazuju stanovnici Vukovarsko srijemske županije, kao i struka, koja smatra da bi se trebala proglasiti elementarna nepogoda, s obzirom na razmjer zahvaćenog područja i veliki javnozdravstveni problem.

Bilo bi korisno kada bi, primjerice, vidjeli učinke projekta koji je krajem prošle godine predstavljen u Požeško-slavonskoj županiji, gdje je nositelj projekta Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije, Zavod za javno zdravlje Sombor, Fond „Evropski poslovi“ autonomne pokrajine Vojvodine Novi Sad, Institut za javno zdravlje Novi Sad.

Županica i gradonačelnik su pompozno predstavili pano za suzbijanje komaraca na trgu Sv. Terezije u Požegi. Osim edukativnog sadržaja imao i zadaću suzbijanja komaraca jer je u panou sadržana boca ugljičnog dioksida i suhi led, koji privlače komarce. Po nekakvim proračunima je da će komarci dolaziti u promjeru od 5 km, a za područja koje panoi ne obuhvaćaju, su podijeljene tisuću klopki po domaćinstvima. No osim otvorenja panoa i PR županice i gradonačelnika nemamo povratnih informacija o rezultatima suzbijanja komaraca u Požegi osim što i dalje vidimo komarce koji otežavaju svakodnevni život građana.

Sve ovo pokazuje da je potrebno kreirati ozbiljni nacionalni sustav suzbijanja najezde komaraca kako je to učinjeno drugdje (dolina Rajne), a čiji je cilj, uz očito rješavanje problema, sprječavanje dvostrukih kriterija dodjele pomoći i ovisnosti o dobroj volji premijera i vladajućih - stoji u priopćenju saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Lipiku u Slavonskoj ulici i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

Predao dvije puške, spremnike i streljivo -

U četvrtak 29. lipnja 2023. na području Požege, 85-godišnjak je dragovoljno policijskim službenicima predao pušku, četiri spremnika za pušku, automatsku pušku, šest spremnika za automatsku pušku i 544 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.


I dalje je u tijeku akcija „Manje oružja-manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način učiniti svoj dom sigurnijim, a možda time spasiti i nečiji život.

Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

POŽEGA - Nakon što je nedavno Folklorni ansambl Požega kao članica UNESCO-ve organizacije CIOFF Hrvatska, gostovao na Međunarodnom CIOFF festivalu u češkom Plzenu od 7. – 11. lipnja 2023. godine te tamo tijekom petodnevnog boravka odradio čak 14 nastupa, dostojno predstavivši Grad Požegu, članove Ansambla primio je požeški gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić.

Gradonačelnik je Folklornom ansamblu Požega čestitao na uspješnom nastupu u Češkoj i predstavljanju Grada Požege, ali i Republike Hrvatske, budući da su požeški folkloraši na tom velikom festivalu bili jedini hrvatski predstavnik. Poželjevši im puno uspjeha u daljnjem radu i zahvalivši se na angažmanu oko gradskih manifestacija, posebno uz festival Zlatne žice Slavonije, gradonačelnik je još jednom ustvrdio kako FA Požega može računati na punu podršku Grada, izrazivši nadu kako će se spomenuta udruga uspjeti dodatno osnažiti mladim plesačima koje ovih dana i pozivaju u Malu školu folklora.

Nova prigodna poštanska marka povodom obljetnice članstva  -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 1. srpnja 2023. novu prigodnu poštansku marku u povodu obilježavanja desete godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Motiv na marki su crveni i plavi kvadratići koji su preuzeti s novoga vizualnog identiteta prigodom obljetnice. Autori prigodne marke su Marko Šesnić i Goran Turković, dizajneri iz Zagreba, Tana Jeić, koja je napravila dizajn i tehničku pripremu marke, FDC-a i prigodnog žiga, te Hana Vrca, koautorica vizualnog identiteta 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Nominalna vrijednost marke iznosi 0,47 eura, a izdana je i u arku od 20 maraka.Hrvatska poštaotisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka napisao je dr. sc. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova

Marka 10. obljetnica primitka RH u EURepublika Hrvatska 1. srpnja 2023. obilježava deset godina članstva u Europskoj uniji. U desetoj godini članstva, 1. siječnja 2023., ostvarena su dva strateška cilja: ulazak u europodručje i šengenski prostor čime je Hrvatska postala jedna od svega 15 država na svijetu koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, eurozone i šengenskog prostora slobodnoga kretanja.

Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je ojačala svoj međunarodni položaj te korištenjem europskih fondova poboljšala brojne aspekte svakodnevnog života svojih građana, dok ulaskom u europodručje i šengenski prostor otvara mogućnost daljnjeg razvitka domaćega gospodarstva, poboljšanje investicijske klime, kao i korištenje prednosti slobodnoga kretanja u europskom prostoru bez granica.

Vrijednosti na kojima počiva Europska unija, važnost zajedništva i solidarnosti za koje se Hrvatska kao članica EU-a snažno zalaže, posebno su istaknuti u današnje vrijeme agresije na Ukrajinu kada su aktualna pitanja sigurnosti i energetske stabilnosti cijeloga europskoga kontinenta. U suradnji s europskim partnerima Hrvatska nastavlja aktivno sudjelovati u rješavanju političkih, društvenih i gospodarskih izazova s kojima se Europa danas suočava radi postizanja sigurne, pravedne i prosperitetne zajedničke europske budućnosti.

POŽEGA - Iako se glavna zgrada Poljoprivredno-prehrambene škole Požega dograđuje, adaptira i rekonstruira u okviru RCK-a projekata te zbog toga trenutno nisu povoljni uvjeti za organiziranje različitih događanja, svejedno je za maturantice i maturante, kao i svake godine do sada, upriličena svečana dodjela svjedodžbi.
Prekrasnu svečanu dodjelu organizirala je i osmislila profesorica hrvatskog jezika Snjažana Kanižaj Sečkar, a program su vodili: Lorena Grgić, učenica drugog razreda zanimanja prehrambeni tehničar i Nikola Omerović, učenik drugog razreda zanimanja agroturistički tehničar.
Nakon intoniranja hrvatske himne maturanticama i maturantima se obratila ravnateljica Marija Mršo Rajić prisjetivši se tri, četiri godine njihova školovanja i izazova na tom putu, zaželjela im uspjeh te ih pozvala u obilazak Škole kad bude gotova obnova glavna zgrada Škole.
U ime učenika završnih razreda lijep govor održala je maturantica Ena Jugović koja je istaknula kako će im  nedostajati školske klupe i sve one sitnice koje su im krasile školske dane, ali da je  vrijeme da krenu dalje, svako svojim putem  gdje god da ih put odvede. Također se  zahvalila svim profesorima jer su ih podučavali i mnogo toga naučili te im pokazali mnogobrojne vidike. Ena je u svom govoru izrazila vjeru da će uz znanje i samopouzdanje koje su  maturantice i maturanti dobili u Školi sigurno i uspjeti.
Nakon toga je Lorena Grgić, koju smo imali priliku gledati na kazališnim daskama Gradskog kazališta Požega izvela inspirativnu i prigodnu pjesmu Monike Herceg "Upute za odrastanje".
Posebno zanimljiv dio bio je kada su voditeljica i voditelj programa predstavljali maturantice i maturante koji se bave specifičnim aktivnostima kako bi pokazali kako je svaka osoba posebna i vrijedna te kako se u svakom pojedincu možemo pronaći nešto lijepo i zanimljivo.
Voditelj programa Nikola Omerović naglasio je kako je svako jedinstven i nosi u sebi nešto što je vrijedno divljenja te dodao kako narodna mudrost  kaže da život počinje onda kada prijeđemo svoje granice. Upravo je to poruka koju nam donose stihovi Tina Ujevića "Igračka vjetrova" koju je za ovu prigodu recitirao Damjan Ciglara učenika 3. d razreda.
Na posljednjem i najvažnijem dijelu svečanosti, dodijeljene su svjedodžbe i nagrade. Razrednice: Snježanu Kanižaj Sečkar,  Aida Del Vechio,  Kristinu Hip,  Ankica Pavlović, Đurđica Belunek i  Đurđica Mautner  su se obratile maturanticama i maturantima prigodnim riječima, ponekom anegdotom i inspirativnom pričom. Nagrađeni maturanti su: Leon Delić, 
Ena Jugović, Antonio Valešić i Gabrijela Bagudić.
Dodjela je završila uz nadu kako će maturantima Poljoprivredno-prehrambena škola ostati u posebnom mjestu u srcima. Uz poruku da krenu hrabro novim putevima te da ne sanjaju  o životu, nego da žive svoje snove.
Tekst: Anita Bubak
Foto: Mislav Vinković
Tijekom godina Tarik, Nikolina, Franka, Zdenka, Doris i drugi digli glas za životinje!

Udomljavanje umjesto kupnje, kastracija, mikročipiranje, odgovorno skrbništvo  -

„Obitelj na more, a pas na ulicu?!” najdugovječnija je kampanja udruge Prijatelji životinja, koja svake godine upozorava na važnost nenapuštanja životinja pred godišnje odmore i odgovorne skrbi za kućne ljubimce. U posljednju 21 godinu mnoge poznate osobe bile su njezino zaštitno lice – od Maje Vučić, Nikoline Pišek, Tatjane Jurić, Anđele Ramljak, Franke Batelić, Marka Tolje, Doris Pinčić, Igora Mešina, Rene Bitorajca do Darija Brzoje, benda Vatra, Ksenije Pajić, Slavka Sobina, Zdenke Kovačiček, Tarika Filipovića i mnogih drugih.
 
81f3b65d 5c67 b306 b9f6 4b42e8ab607fIako su neki od njih već imali psa ili mačku, kroz kampanju su se dodatno educirali o važnosti udomljavanja, nenapuštanja, kastracije i odgovornosti za životinjskog člana obitelji. To pokazuju i edukativni slogani: Životinje nisu igračke, ne napuštajte ih!; Neka tvoj izbor bude udomljavanje!; Odgovornost kroz sva godišnja doba; Ljeto prolazi, prijatelji ostaju; Pas čipiran, skrbnik miran; Kastriraj, ne filozofiraj! Jer napuštene životinje ne padaju s neba…
 
A koliko poznate osobe vole životinje svjedoče i njihove izjave. Tako je Gala Svilan navela: „Nikada se ne odvajam od svojega psa, a pomisao da bih ga napustila i uputila se na more bez njega jednostavno mi je neprihvatljiva.” S njom se slaže Luka Budak koji je naglasio da rastanci, putovanja, selidbe, odlasci na skijanja ili na more ne smiju biti nikome izgovor za odbacivanje životinja: „Kada sam udomio Mrmu, odmah sam znao da je to za zauvijek. Volio bih da što više ljudi udomljavanje doživi kao priliku za plemenit čin kojim se doslovno spašavaju nečiji životi.” „Ako želite životinju, svakako uzmite iz azila, nemojte kupovati!” poručila je Zdenka Kovačiček. I Doris Pinčić razmišlja jednako: „Životinje ne treba kupovati, već udomljavati kako bismo im pružili novi dom i priliku za sretan život.”
 
Manekenka Zvona Vucković rekla je: „Kada sam udomila psa iz skloništa, stala sam uz njega svojim imenom i prezimenom! Mikročipiranje je najjednostavniji način da se konačno stane na kraj napuštanju pasa. Pas je izbor, ali i odgovornost.” I glumica Ksenija Pajić istaknula je da je njezina kujica Amy udomljena, mikročipirana i kastrirana: „Životinje su osjećajna bića i ovise o našoj odgovornosti, a moja Amy za mene je član obitelji.” Svoje pse jednako doživljava i glumac Slavko Sobin: „Bubu i Maru obožavam, ne mogu zamisliti život bez njih i svjestan sam da je to dugogodišnja odgovornost – prijateljstvo do kraja. Uz puno ljubavi i strpljenja, odgovornost se pokazuje udomljavanjem, mikročipiranjem i kastracijom.”
 
Franka Batelić navela je da bi napuštanje životinja trebalo i strože kažnjavati jer životinje nisu potrošna roba koju koristimo izvjesno vrijeme ili dok nam se prohtije, pa ih onda neodgovorno odbacimo. Mario Valentić tvrdi isto: „Bolje je ne uzimati životinju u svoj dom ako niste spremni preuzeti doživotnu brigu o njoj.” Igor Mešin izjavio je: „Nema opravdanja za napuštanje životinja. Uvijek se može naći čuvanje, a i psima godi more.”, dok je Rene Bitorajac dodao: „Tko može napustiti životinju, ne može biti dobar ni prema ljudima.”
 
Tarik Filipović, zaštitno lice kampanje „Obitelj na more, a pas na ulicu?!” prošle godine, zaključuje: „Strašno je da još uvijek postoje ljudi koji, osobito prije godišnjih odmora, životinje bacaju na ulicu, u šumu ili ih čak utapaju. Apeliram na sve koji skrbe o kućnim ljubimcima da ih kastriraju i ne napuštaju. Zaista je teško naći dom samo za jednog štenca ili mačića, a kamoli svake godine više puta tražiti rješenje za nove životinje koje dolaze na svijet.”  
 
Više informacija i svi vizuali kampanje nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.