PLETERNICA -  Vatrogasna zajednica Požeško-slavonske županije Svečanom sjednicom u dvorani Terra Panonica u Pleternici obilježila je 30. obljetnicu postojanja i rada. Uspostavljena je 1993. godine i od tada je neprestano radila na razvoju i rastu cijele vatrogasne organizacije u Požeško-slavonskoj županiji. Sastoji se od VZ Požeštine, VZ Pakrac-Lipik, VZ grada Požege, dvije Javne vatrogasne postrojbe, 54 DVD i 2 IDVD-a. Delegati Skupštine VZŽ usvojili su financijski plan za naredno razdoblje, a ostatak sjednice je prošao u svečanom tonu 30. obljetnice i dodjeli zahvalnica još živim osnivačima VZŽ te blagoslovu svečane zastave koju je izradila i darivala Požeško-slavonska županija s kuma zastavi je bila požeško-slavonska županica Antonija Jozić, koju je posvetio i blagoslovio župnik i rektor svetišta Gospe od suza Antun Čorković.

Priznanja je dodijelio predsjednik VZŽ Dragutin Žnidarec a primili su ih: Stjepan Pavliček, Željko Petrović, Zdenko Šipec, Zlatko Zerdin, Željko Knezović, Antun Koloseti. U ime nagrađenih zahvalio se počasni član i dugogodišnji vatrogasni čelnik Stjepan Pavliček.

Čestitke za obljetnicu uputili su i obratili se pleternička gradonačelnica Marija Šarić, voditelj službe Civilne zaštite Požega Slavko Marinac, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, koji je u ime Hrvatske vatrogasne zajednice uručio priznanje Vatrogasnoj zajednici Požeško-slavonske županije uz 30. obljetnicu postojanja i rada.

Svečanost su uveličali u glazbenom dijelu učenici Glazbene škole Požega i članovi Muške pjevačke skupine "Grabarčani" iz Grabarja.

ZAGREB / POŽEGA - Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, uz potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i generalnog direktora Hrvatskih voda, Zorana Đurokovića, uručio je Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) za financiranje provedbe investicijskih projekata sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje, kao i projekata smanjenja rizika od katastrofa u vodnom gospodarstvu.

- Danas uručujemo 15 ugovora za projekte ukupne vrijednosti gotovo 109 milijuna eura, dok su ukupna bespovratna sredstva 72,5 milijuna eura. Od ovih 15 projekata, njih 12 se odnosi na javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju i njihova vrijednost je više od 90 milijuna eura, dok bespovratni dio iznosi 58 milijuna eura. Tri projekta odnose se na smanjenje rizika od katastrofa, čija je ukupna vrijednost više od 18 milijuna eura - istaknuo je Filipović.

Jedan od petnaest uručenih ugovora odnosi se na sufinanciranje 13,6 milijuna eura vrijednog projekta „Izgradnja dijela sustava vodoopskrbe i odvodnje na području gradova Požege, Pleternice i Kutjeva te općina Čaglin, Jakšić i Kaptol“.

Za realizaciju projekta osigurano je 90% bespovratnih sredstava, od čega je 80% sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, 10% sufinanciraju Hrvatske vode, dok će preostalih 10% sredstava osigurati jedinice lokalne samouprave za projekte koji se izvode na njihovom području. U ime nositelja projekta, Tekije d.o.o. za obavljanje vodnih usluga, ugovor je preuzeo direktor Anto Bekić.

13,6 milijuna eura vrijedan projekt obuhvaća izgradnju magistralnog i opskrbnog vodovoda Požega-Pleternica, izgradnju vodovodne mreže i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Cerovac - Granje, izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Čaglin - 1.etapa - izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, izgradnju vodovodnih mreža u Bjeliševcu i Šumanovcima, izgradnju sustava odvodnje naselja Brodski Drenovac-Bučje-Zagrađe na području aglomeracije Brodski Drenovac-dionica Bučje – Zagrađe i UPOV, izgradnju kanalizacijske mreže u dijelu Orljavske ulice u Vidovcima i dijelu Radničke ulice u Dervišagi, izgradnju kanalizacijske mreže u ulicama Vladimira Nazora, Baruna Trenka i Osječkoj ulici u Jakšiću te izgradnju sustava vodovoda i odvodnje naselja Bešinci, Doljanovci i Podgorje.

Obavještavamo zainteresirane poljoprivredne proizvođače da je u tijeku Javni poziv za provedbu Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva temeljem kojeg je u AGRONET zaštićenoj aplikaciji omogućeno podnošenje Zahtjeva za ovu potporu.

Cilj Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj.

Za potporu je prihvatljivo prvih 30 ha poljoprivrednih površina na kojima podnositelj Zahtjeva uzgaja pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ili raž i/ili uljanu repicu u 2023. godini.

Intenzitet potpore iznosi najviše 135 €/ha za površine prihvatljive za potporu.

Prihvatljivi korisnici potpore su poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice i koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. upisani su u Upisnik poljoprivrednika
2. imaju evidentirane poljoprivredne površine pod pšenicom i/ili ječmom i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pirom i/ili raži i/ili uljanom repicom u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.

Zahtjev za potporu moguće je podnijeti najkasnije do 20. prosinca 2023. godine.

Zahtjev za potporu (u daljnjem tekstu: Zahtjev) se popunjava putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije (https://agronet.apprrr.hr/) Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izravno ili u podružnicama Agencije za plaćanja.

Po izvršenom odabiru potpore na elektroničkom obrascu Zahtjeva u AGRONET-u podnositelj Zahtjeva je dužan na računalu popuniti obrazac Izjave objavljen na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (Obrazac preuzmite OVDJE) ispisati ga, potpisati i ukoliko je pravna osoba ovjeriti pečatom te priložiti uz Zahtjev u PDF formatu u ZIP datoteku na AGRONET-u.

Podnositelji Zahtjeva koji u Izjavi navedu povezana poduzeća dužni su, osim navedenog, priložiti i Izjavu u Word formatu u ZIP datoteku na AGRONET-u.

Po popunjavanju Zahtjeva i učitavanju dodatne dokumentacije putem AGRONET-a, podnositelj Zahtjeva je dužan dostaviti popunjenu, ispisanu i potpisanu/pečatom ovjerenu Izjavu na adresu pripadajuće podružnice Agencije za plaćanja nadležne za županiju njegovog sjedišta do 20. prosinca 2023. godine osobno ili preporučenom pošiljkom s naznakom: „Program potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva“.

Adrese podružnica navedene su u Prilogu Javnog poziva, možete ih pronaći i OVDJE.

U slučaju da se tijekom administrativne kontrole utvrdi da Zahtjev Agenciji za plaćanja nije dostavljen sukladno Programu i Javnom pozivu i/ili da nije dostavljena potrebna dokumentacija propisana Javnim pozivom podnositelj Zahtjeva će biti isključen iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa.

Detalje o potpori kao i potrebne obrasce i upute možete pronaći OVDJE.

POŽEGA - S 12. održane sjednice, Turističko vijeće Turističke zajednice Požeško-slavonske županije na usvajanje Županijskoj skupštini uputilo je studiju „Strateški i operativni plan razvoja održivog turizma Požeško-slavonske županije do 2030. godine”.

- Radi se o strateškom dokumentu koji je u potpunosti usklađen s nacionalnom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine i s potencijalima koji su prisutni na području Požeško-slavonske županije. Nositelj izrade je Institut za turizam i u prvom redu izrada je bazirana na terenskom istraživanju. Studija sadrži sve glavne strateške projekte razvoja te su kroz dvije radionice s predstavnicima jedinica lokalnih samouprava, razvojnih agencija, turističkih zajednica i pružateljima turističkih usluga, u studiju uključeni stavovi kako javnog tako i privatnog turističkog sektora – istaknula je Maja Jakobović, direktorica Turističke zajednice Požeško-slavonske županije.

Jakobović je članovima vijeća podnijela Izvješće o radu Turističkog ureda TZ PSŽ i direktorice za razdoblje od 6. ožujka do 27. studenog 2023. godine, nakon čega i statistiku o broju dolazaka i broju noćenja na području županije. - Na području županije od 2015. godine bilježimo konstantan porast kreveta, ali isto tako potražnja nam je još uvijek veća od ponude i imperativ je na okrupnjivanju odnosno na smještajnim jedinicama koje su spremne prihvatiti veće grupe turista. Što se tiče broja noćenja, godina nam još nije gotova, pred nama i advent, ali istaknut ću kako dosad bilježimo rast od 6% u odnosu na proteklu godinu.

Predsjednica Turističkog vijeća i požeško-slavonska županica Antonija Jozić istaknula je kako je konstantan rast koji se bilježi, dokaz pravilnog usmjeravanja turističkih resursa na području županije. - Za pozitivne trendove dolazaka i noćenja u prvom redu zahvaljujem se vama i svim ostalim dionicima koji svojim radom stvarate sadržaj interesantan posjetiteljima i koji činite sve da se vrate ponovno. U Kontinentalnoj Hrvatskoj imamo velike potencijale, samo nam treba malo hrabrosti, a vi tu hrabrost pokazujete. Posljednjih godina uhvatili smo smjer djelovanja, nakon donošenja Strateškog i operativnog plana razvoja održivog turizma do 2030. godine taj će smjer biti još precizniji i vjerujem kako zajednički možemo ići dalje prema još većem rastu.

Na dnevnom redu sjednice usvojen je i Prijedlog Odluke o donošenju II. Izmjena i dopuna Programa rada za 2023.g. Turističke zajednice Požeško-slavonske županije, Prijedlog Odluke o donošenju II. Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2023.g. Turističke zajednice Požeško-slavonske županije sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, Prijedlog Odluke o donošenju Programa rada za 2024.g. Turističke zajednice Požeško-slavonske županije te Prijedlog Odluke o donošenju Financijskog plana za 2024.g. Turističke zajednice Požeško-slavonske županije sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

POŽEGA / BRISEL - U sklopu Erasmus+ akreditacije u području odgoja i općeg obrazovanja, u pratnji nastavnice Lorene Đurčević, u Brisel su otputovale četiri učenice četvrtog razreda Maria Došen, Ana Buturac, Marija Magdalena Vidakušić i Lucija Čuljak. Na taj način ostvarena je suradnja Ekonomske škole Požega sa školom Lykeio Agiou Georgio iz Cipra s kojom su se učenice i nastavnica u pratnji sastale u prijestolnici Europske unije - Briselu.

Cilj ove mobilnosti bio je educirati učenike o mogućnostima Europske unije, ali i naučiti kako internacionalne, višejezične i političke institucije kao što su Europski parlament i Vijeće Europske unije funkcioniraju na dnevnoj bazi. Radi toga ostvarene su brojne aktivnosti poput slušanja predavanja o načinu rada Vijeća Europske unije, posjeta kulturnoj instituciji Kuća europske povijesti kroz koju je učenike vodila zaposlenica EU Parlamenta Tjenny Papasotiriou

Učenici su u centru za posjetitelje naziva Parlamentarium sudjelovali u igranju uloga u kojemu su bili podijeljeni u političke stranke te su se morali ponašati kao predstavnici Europskog parlamenta donoseći važne političke odluke pod pritiskom. Raspravljajući aktualne probleme i teme, naučili su kako se kreiraju zakoni Europske unije i što je sve potrebno kako bi se oni proveli te u konačnici kako se stvara budućnost Europe.

Organizirane aktivnosti uključivale su i jedan dan za kulturološki obilazak Brisela u kojemu su sudionice imale priliku uz stručno vodstvo obići glavne znamenitosti toga grada te probati lokalne proizvode čime je ujedno završila ova mobilnost koja je dala priliku učenicama Ekonomske škole Požega da upoznaju rad glavnih tijela Europske unije i prošire svoja znanja

POŽEGA / DUBROVNIK - Planinari HPD Gojzerica Požega proteklog vikenda kroz tri dana, obišli su četiri značajna planinska vrha na području Pelješca, Korčule i Dubrovačkog zaleđa. Vesela ekipa okupila se u Požegi u petak 24. studenog 2024. godine, točno u 1 sat i krenula kombijem prema Dubrovniku preko BiH. Usput pokupili su planinara iz Oriovca i nastavili prema graničnom prijelazu. Cijelu noć i prijepodne vozili su se do odredišta Kune Konavalske, otkuda kreće uspon na Ilijin vrh - 1234 mnv, koji se nalazi na planini Snježnici u Dubrovačkom zaleđu.

Stigavši na cilj nakon 12-satne vožnje, odmah su krenuli s usponom na vrlo strmu planinu. Vremenski uvjeti nisu bili baš najbolji, jer vidljivost nije bila dobra zbog guste magle, a ''visila'' je i kiša. Stigavši na vrh osjetili su vjetar i prve kapi kiše tako da se gore nisu dugo zadržavali, a osim toga ni vidljivost nije bila neka. Spustivši se s planine odmah su krenuli na trosatnu vožnju prema Orebiću, gdje ih je čekao apartmanski smještaj. Putem ih je pratila orkanska bura i veliki pljusak, ali u kombiju je bilo dovoljno toplo i suho, tako da su uz zvuke dobre glazbe popravili raspoloženje i prekratili si put. Stigavši u Orebić smjestili su se u apartmane i ubrzo pozaspali, umorni od puta i uspona na Snježnicu. Drugo jutro dočekala ih je ponovno loša prognoza te su se odlučili krenuti trajektom na Korčulu i popeti vrh Kom 508 mnv. Trajekt ih je brzo prebacio, pa su mogli nastaviti vožnju kombijem do farme Mala Kapja, gdje je bio početak staze za uspon. Raskomotivši se ubrzo su započeli s usponom, uz poticaj lagane kišice i vjetara. Putem pronašli su pregršt gljiva i zanimljivu floru, koja ih je osvojila svojom raskoši. Stigavši na goletni kameni vrh, mogli su uživati u prelijepom pogledu na Mosor, Biokovo, Pelješac, Mljet, Lastovo, Hvar, Brač i udaljeni Vis, a cijeli otok Korčula također im je bio kao na dlanu.

Nakon kraćeg odmora i uživanja, spustili su se do vozila i vratili u Orebić. Odmah po silasku s trajekta nastavili put Bilopolja, gdje je bio start za najzanimljiviju i najzahtjevniju točku ovog izleta, vrh Sveti Ilija - 960 mnv, najviši vrh Pelješca. Staza je krenula pokraj napuštenog samostana, gdje su se uspjeli osladiti zrelim plodovima naranači, koje su rasle na divlje. Inače na području Orebića bezboroj je stabala naranči sa zrelim plodovima, a veliki dio tih stabala nalazi se na napuštenim parcelama i nitko ne vodi o njima brigu. Staza na Svetog Iliju odmah je krenula žestoko i strmo, a kako su se penjali pojačavala je bura. Vjetar je ''brijao'' do iznemoglosti, propirujući sve do kostiju. Bile su potrebne kape i rukavice te toplija odjeća ispod vjetrovki. Sve se to brzinski oblačilo, kako bi se tijelo zagrijalo i zaštitilo od nesnosnog osjećaja hladnoće. Iako temperatura nije bila ni blizu nuli, osjećaj hladnoće je pojačavala žestoka bura te je boravak u planini bio znatno otežan. Sve to je prisililo naše planinare da pruže korak i ubrzaju svoj dolazak na vrh, gdje ih je očekivao jedan od najljepših pogleda na Jadranu. Stigavši gore mogli su uživati u nestvarnim vidicima u smjeru Korčule, Biokova, Mosora, Konavala, Mljeta, Hvara i ostalih obližnjih otoka. Osjećaj za neumorne planinare bio je nesvakidašnji, jer bili su ispunjeni nekom pozitivnom energijom koja se nakupila zbog ostvarenog uspona i prelijepih pejzaža. Osjećalo se tu i zajedništvo, neki ekipni ''đir'', pa su za kraj ponosni i zadovoljni napravili pregršt fotografija uz jednu zajdničku. Povratak je bio efikasan i brz, zbog poticaja od strane pobješnjelog vjetra koji nije posustajao. Po povratku u apartman bili su ponosni svime ostvarenim u dva posljednja dana, jer im je ostao još samo jedan vrh za sutra te povratak kući. Ovako umorni nisu bili za neko veliko slavlje, pa su se odmah nakon večere i tuširanja bacili u krevete ne ustajući do jutra. U ranu zoru bio je doručak i kretanje, uz odjavu iz apartmana te polazak prema posljednjoj destinaciji.

Također na Pelješcu iznad sela Žuljana, strpljivo ih je čakao posljednji div Sveti Ivan 470 mnv s odličnim pogledoma na Pelješac, Mljet i Dubrovačko zaleđe. Uspon nije bio lak, što zbog umora, što zbog uske, kamenite i strme staze. Svejedno ova ekipa nije posustala i ubrzo se našla na vrhu, ostvarivši tako sve zacrtane ciljeve. Pogled je opet bio veličanstven kao i kod većine jadranskih vrhova, ali duži boravka na vrhu nije dolazio u obzir, zbog oštre bure i žurbe kući. Po silasku brzo su se presvukli i krenuli na dug put kući, ali ovaj puta preko svima dragog Pelješkog mosta. Nevjerovatno je koliko ovaj most skraćuje put i kolko znači ljudima koji stanuju južno od Neuma. Vozeći se mostom uživali su u njegovoj neospornoj ljepoti, postajući svjesni njegove veličine i moći kojom je ispraćao sve svoje putnike. Još pod dojmom kupili su obilje neretvanskih mandarina i sličnih proizvoda te nastavili do granice i dalje u BiH. Prvu pauzu napravili su u Jablanici na području Hercegovine, gdje su kušali bosanske pite i ostale delicije te obavili kupovinu. Nastavivši put kroz Bosnu ubrzo su se pronašli na području znatnije hladnoće, uz debeli sniježni prekrivač koji se stalno nadopunjavao. Koristivši zaštitu i toplinu kombija nisu se mnogo izlagali vanjskim utjecajima, a pauze su koristili samo za odlazak na WC uz kratak odmor. Po povratku u Požegu završila je još jedna uspješna avantura, tijekom koje su planinari HPD Gojzerica Požega uspješno ispenjali četiri vrha u tri dana.

36-godišnjak pronašao protutenkovsku minu iz Domovinskog rata  -

U utorak 28. studenoga 2023. oko 9 sati u mjestu Kovačevac, 36-godišnjak je prilikom radova u voćnjaku pronašao protutenkovsku minu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata.

Navedenu minu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je 24 godišnji državljanin Bosne i Hercegovine počinio kazneno djelo „Prijevara“.

Naime, on je u lipnju 2021. godine putem društvene mreže stupio u kontakt s 30-godišnjakom s područja Velike te ga poticao da uplati novac za navodni točan rezultat, odnosno dobitnu kombinaciju pri klađenju, a potom i proviziju za navodni dobitak koji mu nije isplaćen, da bi od njega zatražio još novca.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
 

Zbog čestih stradavanja na županijskoj cesti ŽC 4253, u Požeško-slavonskoj županiji i to na dionici granica grada Požege – Mihaljevci, kao zastupnica u Hrvatskom saboru, 11. listopada 2023. godine, upozorila sam ministra unutarnjih poslova g. Davora Božinovića i ministra mora, prometa i infrastrukture g. Olega Butkovića na taj problem i zatražila njihovo očitovanje. Zatražila sam izvješće o dosadašnjim aktivnostima kao i poduzimanje žurnjih radnji za smanjivanje broja nesreća i poginulih na toj dionici.

Naime, baš na toj dionici su prethodnih mjeseci evidentirane teške prometne nesreće u kojima je zabilježeno smrtno stradavanje mlade djevojke i više teško ozlijeđenih osoba. Tijekom proteklih nekoliko godina na navedenoj dionici stradalo je više desetaka osoba, a sve nesreće i nisu prijavljeni policiji.

Iako iz izvješća policije proizlazi da su za nesreće odgovorni vozači, iz odgovora ministara vidljivo je kako struka iz područja sigurnosti prometa tvrdi da ta dionica obiluje brojnim tehničkim nedostacima od duljine horizontalne i vertikalne preglednosti (da je iste bilo djevojka ne bi stradala), neprimjerenog ograničenja od 90 km/h pred zavojem i nepreglednim usjekom, neodržavanja putnih kanala i ne postojanja zaštitne ograde, održavanja bankina, prisutnosti vode i loše riješenog sustava odvodnje iste s kolnika, nepravilno izvedenih nagiba na kolniku i pojave prstenastih pukotina u istom itd.

Zatražila sam nadzor te upute nadležnoj Županijskoj upravi za ceste, za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka, ali i prijedlog rješenja na cesti i njenoj opremi s ciljem sprječavanja daljnjih stradavanja. Zatražila sam i odgovor na pitanje jesu li radnje obuhvatile prijedloge nadležnima da tehničkim rješenjima nedostatke otklone, kontaktirali Inspekciju cestovnog prometa i kani li se eventualno na navedenu dionicu, ako već jesu, a po izvješćima jesu, utvrdili da se najveći broj nesreća događa zbog brzine, postaviti nadzorne kamere ili preventivne radare – upozorivače na opasnu dionicu?

Unatoč tome što su nepravilnosti nadzora u periodu od 2016.- 2020. godine, kako slijedi iz odgovora ministra Butkovića, otklonjene, izuzetno sam zadovoljna što je temeljem moga podneska izvršen ponovni inspekcijski nadzor predmetne ceste prilikom kojeg su utvrđeni nedostatci u održavanju kolnika, bankina, vertikalne signalizacije I zaštitne ograde.

Nadalje, inspekcija će izreći Gradu Požegi upravne mjere za žurno uklanjanje svih zapisnički utvrđenih nepravilnosti. Ako je i jedan život ovime spašen, puno je !  - stoji u priopćenju koje je medijima poslala Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica.

KUTJEVO - Udruga vinara Graševina Croatica organizirala je dvodnevnu vinsku turu i obilazak vinarija u Slavoniji i Baranji pod posebnom temom "Meet Pinot Noire. Tako se u kušaonici vina kod poznatog vinara Vlade Krauthakera u Vinariji u Kurjevu okupilo 11 vinskih kuća, ali samo sa vinom Pinot Crni, raznih godišta. Iako je Požeština i posebno kutjevačko vinogorje poznato kao kraljevstvo Graševine, sve je iznenadila bogata ponuda, od raspona preko 10 godina samo Pinota Crnog.

U posjetu su kao vinski znalci došli novinari koji prate isključivo vinarije i vino, distributeri vina i veliki kupci vina. Tako su oni mogli kušati i uvjeriti se i u visoku kvalitetu crnih vina iz Slavonije, Pinot crni Vinarije Adžić iz 2021. Pinot crni Miraz iz 2018. Feravina iz Feričanaca, Pinot crni iz 2019. Vinarije Enjingi iz Hrnjevca, Pinot crni iz 2019 Vinarije Galić, Pinot crni iz 2019. Vinarije Branka Jakobovića iz Vetova, Pinot crni iz 2015.,2017.,2019.,2020., 2021. i 2022. godine Vinarije Krauthaker iz Kutjeva, Pinoit crni De Gotho iz 2019. Kutjeva d.d., Pinot noir iz 2020. i 2021. Vinarije Sontachi iz Venja, Pinot crni iz 2019. Vinarije Štefanac iz Požeško-pleterničkog vinogorja, Pinot crni iz 2011. Vinum Academicum iz Podgorja.

U nastavku vinska tura je imala poslijepodne u Vinariji Feravina u Feričancima gdje će se degustirati Frankovka.