VENECIJA / ITALIJA  - Na prestižnoj međunarodnoj smotri suvremene umjetnosti, Venecijanskom bijenalu te među 200 umjetnika iz 51 zemlje svijeta, svoju skulpturu izložila je i Tatjana Kostanjević, jedna od najistaknutijih suvremenih hrvatskih umjetnica, koja živi i stvara u Požegi.

Za ovu posebnu prigodu Kostanjević je izradila skulpturu pod nazivom Relevant koja je nastavak njena ciklusa "Terpsihore" i snažne fascinacije ženom kao primarnim umjetničkim motivom i inspiracijom.

Skulptura je izložena u izložbenom paviljonu Europskog kulturnog centra u Veneciji, u vrtu Palazze Mora.

- Nakon poziva Europskog kulturnog centra da predstavim sebe i državu iz koje dolazim uslijedio je posao na izradi dva metra visoke, vitke skulpture. Najprije sam radila u gipsu u ateljeu, a zatim je odlivena u zlatnu broncu.  Skulptura je dobila ime Relevant i nastavak je ciklusa skulptura inspiriranih kompleksnom ulogom žene u današnjem društvu i njezinom nastojanju u održavanju ravnoteže između različitih sfera života. Skulptura Relevant predstavlja savršenstvo i snagu, ali i ranjivost i osjetljivost. Moj rad postavljen je na samom ulazu u vrt Palazze Mora i primila sam puno lijepih riječi pohvala – rekla je Kostanjević.

Izložba ostaje postavljena do kraja studenog ove godine nakon čega će skulptura akademske kiparice Tatjane Kostanjević svoj trajni dom pronaći u Lipiku.

- Zahvaljujem Požeško-slavonskoj županiji na potpori, Gradu Lipiku, kao i ostalim gradovima naše županije te Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj. Na bijenalnoj izložbi izlažem skulpturu i zahvalna sam što je moj rad prepoznat, kako kod kuće tako i u svijetu – zaključuje Kostanjević.

ZAGREB - Nakon što je 2.travnja 2024. godine stupio na snagu Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske(brojzahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. te donesen Pravilnik o Registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u srijedu 24. travnja 2024. godine, objavilo Javni poziv za prijavu u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

Javnim pozivom pozivaju se svi zainteresirani zaštićeni najmoprimci ili zaštićeni podstanari koji su taj status stekli na temelju prijelaznih odredaba Zakona o najmustanova („Narodne novine“ 91/96., 48/98., 66/98., 22/06., 68/18., 105/20.) u stanovima u privatnom vlasništvu, kao i vlasnici stanova u kojima živeosobe kojem imaju status zaštićenog najmoprimca ili zaštićenog podstanara, da se jave na Javni poziv i dostave dokumentaciju za upis u Registar kojom dokazujusvoj status.

Rok za prijavu stana u Registar istječe 15. srpnja 2024.

Prijave u Registar s potrebnom dokumentacijom podnose se na propisanom Obrascu za prijavu dostupnom na mrežnoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine,u pisarnicu Ministarstva svaki radni dan od8,30 do 13,30, putem e-pošte: provedba.Statileo@mpgi.hr ili putem preporučene pošiljke na adresu:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

Uz popunjeni obrazac stranke su obvezne dostaviti dokumentaciju s kojom raspolažu, a osobito:

• ugovor o najmu stana ili sudsku presudu koja takav ugovor zamjenjuje
• dokaz vlasništva nad stanom (izvadak iz zemljišnih knjiga, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju, i dr.).

U slučaju da prijavitelju treba više vremena da sakupi dokumentaciju potrebno je prijaviti se, a svu dokumentaciju će dostaviti naknadno. Nadležni upravni odjeli jedinica lokalne samouprave dužni su dostaviti Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sve podatke kojima raspolažu o stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na kojima postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava, a koji se nalaze na njihovu području do 15. svibnja 2024. Nadležni upravni odjeli jedinica lokalne samouprave na području kojih nema takvih stanova dužni su u istom roku obavijestiti Ministarstvo o toj činjenici.

Napominje se kako se Javni pozivodnosi isključivo na zaštićene najmoprimce u stanovima u privatnom vlasništvu odnosno ako je vlasnik stana fizička osoba ili trgovačko društvo. Zaštićeni najmoprimci koji žive u nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (županije, grada, općina i ustanova) nisu obuhvaćeni ovim Javnim pozivom.

Registar stanova sadržavati će centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Republici Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari.

Pravne posljedice propuštanja roka prijave stana u Registar su:

• ako i vlasnik i zaštićeni najmoprimac istog stana propuste rok za prijavu stana u Registar, ali je stan naveden u popisu stanova po jedinicama lokalne samouprave i/ili u bazi podataka APN-a, nadležni upravni odjel jedinice lokalne samouprave će, na zahtjev Ministarstva, bez odgode provjeriti činjenice vezane uz status stana na licu mjesta i o utvrđenim činjenicama obavijestiti službenu osobu. U tom slučaju, ako se utvrdi da u stanu stanuje zaštićeni najmoprimac, a stan je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe, službena osoba će bez odgode upozoriti stranke na posljedice propuštanja roka te im odrediti dopunski rok za podnošenje prijave najkasnije do 31. kolovoza 2024.

Ako i vlasnik i zaštićeni najmoprimac propuste prijaviti stan u Registar i u dopunskom roku pravni odnos zaštićenog najma sa zaštićenom najamninom pretvara se u pravni odnos najma na neodređeno vrijeme, s prosječnom slobodno ugovorenom najamninom koju je zaštićeni

najmoprimac dužan plaćati vlasniku stana. Podatak o visini prosječne slobodno ugovorene najamnine za pojedini stan dužno je, na zahtjev stranke, dati nadležno tijelo porezne uprave. Vlasnik stana gubi pravo na solidarnu naknadu ako je na nju bio ovlašten.

• ako i vlasnik i zaštićeni najmoprimac istog stana propuste rok za prijavu stana u Registar, a stan nije naveden ni u popisu stanova po jedinicama lokalne samouprave ni u bazi podataka APN-a pravni odnos zaštićenog najma sa zaštićenom najamninom pretvara se u pravni odnos najma na neodređeno vrijeme, s prosječnom slobodno ugovorenom najamninom koju je zaštićeni najmoprimac dužan plaćati vlasniku stana.

Podatak o visini prosječne slobodno ugovorene najamnine za pojedini stan dužno je, na zahtjev stranke, dati nadležno tijelo porezne uprave.

Vlasnik stana gubi pravo na solidarnu naknadu ako je na nju bio ovlašten.

• ako jedna stranka, odnosno ili vlasnik ili zaštićeni najmoprimac istog stana propusti rok za prijavu stana u Registar, u odnosu na tu stranku odgovarajuće se primjenjuju pravila o upozorenju te dopunskom roku. Ako stranka propusti prijaviti stan u Registar i u dopunskom roku do 31. kolovoza 2024., u Registar se unose podaci i dokumentacija koju je dostavila druga stranka te se smatra da se stranka koja je propustila i dopunski rok odrekla prava na ispravke, dopune ili bilo kakve prigovore vezane uz podatke unesene u Registar, kao i prava na dostavu vlastite dokumentacije ili dokumentacije različite od one koju je dostavila druga stranka.

Podsjetimo, Zakonom je predviđeno pet programskih mjera za trajno rješenje statusa osoba koje imaju status zaštićenog najmoprimca u stanu u privatnom vlasništvu:

1. nagodba između stranaka,
2. isplata iznosa koji prema zakonu pripada zaštićenom najmoprimcu,
3. useljenje zaštićenog najmoprimca u stan u vlasništvu Republike Hrvatske za koji plaćaju minimalnu najamninu.
4. otkup stan od vlasnika i ostanak zaštićenog najmoprimaca u stanu.
5. zamjene stanova između vlasnika i Republike Hrvatske u kojem slučaju zaštićeni najmoprimac ostaje živjeti u stanu u kojem je smješten.

Dodatne pogodnosti predviđene Zakonom su subvencija najamnine u prijelaznom razdoblju, isplata solidarne naknade, kao i pomoći za preseljenje za ranjive skupine.

Tekst Javnog poziva i obrazac prijave dostupni su na mrežnoj stranici Ministarstva dok se građani za sve dodatne informacije i upite mogu obratiti na adresu elektroničke pošte: provedba.Statlieo@mpgi.hrili na telefonski broj: 01/3782-484, 01/3782 188.

Vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 23. travnja 2024. oko 8.05 sati između mjesta Bektež i Gradište, 27-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, nije držala potreban razmak te je prednjim dijelom vozila udarila u zadnji dio teretnog automobila kojim je upravljao 40-godišnjak.

Vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Protiv 58-godišnjakinje slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Teška tjelesna ozljeda iz nehaja“  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 22. travnja 2024. oko 14.45 sati u Požegi u Ulici sv. Roka u dvorištu, 58-godišnjakinja koja je upravljala osobnim automobilom, kretala se vožnjom unazad iz garaže da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti te zadnjim dijelom vozila udarila u 86-godišnjakinju koja se u tom trenutku nalazila ispred zgrade, a koja je tom prilikom teško ozlijeđena.

Protiv 58-godišnjakinje slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Teška tjelesna ozljeda iz nehaja“.
 

POŽEGA - U organizaciji Turističke zajednice Grada Požege u parku pored Orljave 1. svibnja održava se tradicionalno natjecanje u kuhanju slavonskog čobanca “Požeški kotlić”. Manifestacija je otvorenog karaktera i namijenjena je natjecateljima, ali i svim posjetiteljima koji žele sa svojom obitelji provesti ugodno vrijeme na otvorenom u Požegi.

Ova tradicionalna manifestacija ove godine donosi nekoliko noviteta koji će ju, vjerujemo, učiniti još privlačnijom za sve posjetitelje. Uz natjecanje u pripremi slavonskog čobanca, održat će se i natjecanje u roštiljanju 6. Grill Slavonica, u organizaciji Udruge „Požeški čuvari baštine“ i tjednika Kronika požeško-slavonska.

Uz to, manifestacija ove godine uključuje i obiteljsku biciklijadu u suradnji s BBK Požega, pružajući priliku za aktivno sudjelovanje i zabavu cijelim obiteljima,a zahvaljujući suradnji s Lovačkim savezom Požeško-slavonske županije te lovačkim društvima koja djeluju na našem području, posjetitelji će imati priliku uživati u pravom, slavonskom čobancu. Događaj je ove godine i humanitarnog karaktera pa će tako svi zainteresirani moći ostaviti svoje priloge za pomoć Caritasu Požeške biskupije.

Za dodatnu zabavu, bit će organiziran raznovrstan program te igre za djecu i odrasle, dok će se za veselu atmosferu pobrinuti naši pop tamburaši Paori. Štandovi izlagača pružit će posjetiteljima mogućnost da istraže lokalne proizvode i rukotvorine. Naš park uz Orljavu postat će centralno mjesto okupljanja za cijele obitelji, pružajući ugodno okruženje za druženje i uživanje u gastronomskim i zabavnim sadržajima. Požeški kotlić ove godine pruža bogat i raznolik program koji će zadovoljiti sve generacije i ukuse, te će biti nezaobilazno odredište za sve ljubitelje dobre hrane, zabave i druženja.

NAŠICE - Članice markacističke sekcije Hrvatskog planinarskog društva "Sokolovac" iz Požege: Vesna Matoković, Elizabeta Radetić, Spomenka Mušec i Katica Bartošek ovoga su vikenda uspješno položile ispit za markacistice.

Tečaj je organizirala Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza u suradnji s Planinarskim društvom "Krndija" iz Našica.
Teorijski dio tečaja održao se u prostorijama planinarske kuće "Krndija" u Londžici, a praktični dio na području Krndije.
Markacisti su planinari koji volonterski obilježavaju i održavaju planinarske putove. Djeluju u osnovnim planinarskim udrugama te u županijskim i gradskim planinarskim savezima, a njihov rad koordinira Komisija za planinarske putove HPS-a. Organizirano djelovanje markacista uređeno je Pravilnikom Komisije za planinarske putove HPS-a. Markacistice i markacisti sve to rade kako planinari ne bi zalutali. Također, kada obilježavaju putove rade to za sve planinare - a ne samo za domaće, koji ionako poznaju svoj kraj.

Markacistička sekcija HPD Sokolovac vrijedno radi na održavanju gotovo 75 kilometara planinarskih putova za koje je zadužena prema registru HPS-a na korist čitave planinarske zajednice.  Zato je ovo povećanje broja educiranih markacista u HPD "Sokolovac" jamstvo da će se planinarski putovi za koje je  "Sokolovac" zadužen i dalje kvalitetno i redovito obnavljati.

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22.travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. na sveučilištima SAD-a. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60% do 2040.

U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili život ljudi da je život bez plastike iz današnje perspektive teško zamisliv. Međutim istodobno smo ju toliko raširili okolišem da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom.

Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima. Zabilježeno je više pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stoljeća do danas preplavila je naš svijet i promijenila način na koji živimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe. 

Dugački polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plastičnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veličine od 0,1 μm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i šire po okolišu, a pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.

Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta.

Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 % plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog proračuna ugljika do 2040.

Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32% uputi na recikliranje, 43% na spaljivanje/suspaljivanje, a 25% odloži na odlagališta. Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 % ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 % i 85 % otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.

Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje.

POŽEGA / GORSKI KOTAR - Polaznici 6. opće planinarske škole i članovi HPD Gojzerica Požega, prošli su vikend (20.-21.04.2024.) proveli u prekrasnom Gorskom kotaru. Za organizaciju i vođenje „maturalca“ za školarce bio je zadužen vodič Boro Jukić. Iako vrijeme nije obećavalo, a prognoza je cijeli tjedan pokazivala kišu, svježe diplomirani planinari nisu odustajali od plana puta. Tako su se tri kombija puna izletnika u subotu u ranim jutarnjim satima s parkirališta Supernove uputila u smjeru zapada.

Prva postaja bio je skijaški centar Platak do kojega su stigli nakon četiri sata vožnje i kratkih stajanja za protezanje nogu. Parkirali su se iznad planinarskog doma Veliki dom od kuda s ruba ceste kreće šumska staza i početak uspona prema prvom odredištu: vrhu Snježnik (1506 m.n.v.). Za uspon su odabrali Grebenski put kojim su za sat vremena većinom nezahtjevne šetnje stigli do svog cilja. Uslijedilo je fotografiranje, uživanje u predivnom pogledu i „hvatanje“ pečata te odmor na terasi zapuštenog i napuštenog planinarskog doma ispod samog vrha. Planinari i struka su taj objekt nekada zvali „draguljem planinarske infrastrukture“, nadamo se da će u uskoro opet zablistati starim sjajem. Kako povratak ne bi bio monoton, iako je to nemoguće uz ovakvu prirodu, spust do Platka odradili su stazom kroz Grlo i tako zaokružili turu.

Iduća postaja bio je Nacionalni park Risnjak, no kako je vrijeme iznenadilo svojom stabilnošću planinari su odlučili posjetiti još jedan obližnji vrh: Veliki Kamenjak (838 m.n.v.). Nakon kratke vožnje i brzog kopčanja ruksaka, za manje od sat vremena stigli su do vrha i pokupili još jedan žig HPO. No nije žig najznačajnija karakteristika ovog vrha, već i predivan pogled te bajkovite dionice staze koju optaču kamene nakupine obložene mahovinom iz kojih se probija šarenilo planinskog cvijeća. Bogata vegetacija i botanička raznolikost ovu stazu čine jednom od posebnijih.

Nakon spusta, planinari kombijima nastavljaju svoj put prema Nacionalnom parku Risnjak, točnije naselju Bela vodica, gdje je dogovoren smještaj i noćenje. Svako uspješno planinarenje treba proslaviti, a utrošenu energiju nadoknaditi te brzo po dolasku slijedi priprema za roštilj, zajednička večera i druženje uz glazbu i pjesmu. Potrajalo bi to i do jutra da plan za nedjelju nije ozbiljan, a ekipa odlučna da osvoji još jedan vrh: Veliki Risnjak (1528 m.n.v.).

Iduće jutro, uz zajednički doručak se iznosi plan za uspon te se s terase proučava vrh Risnjaka koji je tijekom večernjih sati zabijelio snijeg. Zima koketira s proljećem i treba se pametno opremiti. Planinari u 7:00 napuštaju smještaj i odlučno ulaze u šumovito područje NP Risnjak. Vrijeme je opet unatoč prognozama na njihovoj strani, sunčane zrake probijaju se kroz krošnje visokih stabala, netaknuta priroda kud god pogled seže, cvrkut ptica, prava nedjeljna idila. Odabrali su stazu preko Markovog brloga i Medvjeđih vrata. Nakon manje od tri sata hoda zelenilo nestaje te snijeg i inje preuzimaju šumu - vrh niže nije tako daleko. Ovakav krajobraz prati ih do Schlosserovog doma gdje je stanka prije uspona. Pogled s platoa uz dom očarava i nagovještava kakav će tek biti s vrha. Uspon je kratak, traje oko 20 minuta, no strm, djelomično osiguran sajlama, te klizav zbog topljenja snijega. Svi ga uspješno savladavaju i  većini polaznika planinarske škole ovo je najozbiljniji vrh koji su do sad osvojili. Kratak odmor, fotografiranje, žig i napajanje očiju prirodnim ljepotama – standardni repertoar prije spusta.  Na povratku prema nizini većine snijega više nema, vrijeme u planinama je varljivo. Nakon 19 km i 8 sati hodanja, izlet se može i službeno proglasiti vrlo uspješnim. Slijede pohvale vodiča školarcima i zahvale školaraca vodičima te pripreme za povratak u Požegu. Put prolazi u prebiranju dojmova, a odmor može pričekati večernje sate. Planovi za nove izlete su već skovani a društvo složno. 

Do iduće avanture, pozdravlja vas ekipa iz HPD Gojzerica Požega!  

POŽEGA - Glazbena škola Požega bila je domaćin 62. hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa  - u disciplini zbor. Nastupilo je sedam zborova koji su se na međužupanijskim natjecanjima kvalificirali na državnu razinu:

Dječji zbor GŠ dr. fra. Ivan Glibotić, Imotski; Dječji zbor GŠ Franje Kuhača, Osijek; Dječji zbor GŠ Pavla Markovca, Zagreb; Djevojački zbor GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Pula; Mješoviti zbor GŠ Požega; Mješoviti zbor GŠ Franje Kuhača, Osijek i Mješoviti zbor GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Rijeka.

Ocjenjivački sud natjecanja sačinjavale su vrsne zborske pedagoginje: Antoaneta Radočaj Jerković – predsjednica, Ivana Šutić i Dijana Rogulja Deltin.

Svim zborovima čestitamo na sjajnim nastupima i visokoj razini zborskog muziciranja, a posebno Mješovitom zboru GŠ Franje Kuhača iz Osijeka i dirigentici Valeriji Fischbach na postignutom najboljem rezultatu natjecanja.