Protiv 30-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

U srijedu 3. travnja 2024. oko 18.30 sati u mjestu Kula, policijski službenici su u prometu zatekli 30-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,39 promila upravljao osobnim automobilom.

Također je utvrđeno da on kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 30-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske 20. ožujka 2024. godine donijela Program državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva te je stupio na snagu Pravilnik o provedbi Programa državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva (NN 38/2024), započelo je podnošenje zahtjeva za potporu. Za provedbu ovoga Programa u Državnom proračunu osigurana su sredstva u iznosu od 20.355.000,00 eura.

Cilj mjere Programa koja se odnosi na potporu proizvođačima u sektoru voćarstva je sprječavanje pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od strane proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju voćne vrste (jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline) i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća. Cilj mjere Programa koja se odnosi na potporu proizvođačima u sektoru ratarstva pružanje financijske potpore proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj. Također, potporom proizvođačima u sektoru ratarstva nastoji se nadoknaditi i dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.
 
U okviru ovoga Programa provode se dvije Mjere:

• Mjera 1. Potpora proizvođačima u sektoru voćarstva
• Mjera 2. Potpora za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva.

Za provedbu Mjere 1. osigurano je 5.355.000,00 eura, a za Mjeru 2. 15.000.000,00 eura.

Zahtjev za potporu popunjava se putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izravno ili u podružnicama Agencije za:

• Mjeru 1. u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika (od 30. ožujka 2024. godine do 28. travnja 2024. godine)
• Mjeru 2. u roku 20 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika (od 30. ožujka 2024. godine do 18. travnja 2024. godine).

Svu potrebnu dokumentaciju, kao i upute za njihovo popunjavanje, Agencija za plaćanja će objaviti na svojim službenim mrežnim stranicama (www.apprrr.hr).

„Ludbreški hren“ je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 3. travnja 2024. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.     

Postupak zaštite naziva „Ludbreški hren“ pokrenuo je „EUVITA“ Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo iz Varaždina, koji je Ministarstvu poljoprivrede podnio zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Ludbreški hren“.       
„Ludbreški hren” je korijen povrtne kulture dobivene kultivacijom samonikle biljke hrena (Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.), koja kao autohtona vrsta i istoimena čuvana sorta raste isključivo na području Varaždinske županije. Korijen „Ludbreškog hrena” predstavlja podzemni dio korijena i često je razgranjen, valjkast, zadebljao i mesnat te ima prepoznatljiv i pravilan, blago konusni oblik okruglastog presjeka. Odlikuju ga ljutina, oštrina i osvježavajući okus, a konzumira se kao svježi proizvod, prvenstveno kao prilog i dodatak jelima.
 
Uz prirodne karakteristike proizvodnog područja, za proizvodnju „Ludbreškog hrena” ključan je ljudski čimbenik koji podrazumijeva tradicionalan način sadnje i poznavanje tehnologije uzgoja hrena, koji su važni za održavanje karakteristika čuvane sorte. Vještina uzgoja „Ludbreškog hrena” važna je od pripreme sadnica do dorade korijena za tržište, a specifičnost je i dorada biljke tijekom vegetacije te prepoznavanje optimalnog stupnja zrelosti kako bi se u konačnici dobio korijen prepoznatljivog oblika i senzorskih svojstava.
 
Specifikaciju proizvoda „Ludbreški hren“ možete pogledati ovdje.
 
Republika Hrvatska sada ima 48 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, i vode se u registru za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Uz sada registrirani naziv „Ludbreški hren“, registrirani su i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina / Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač,  Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje i Meso crne slavonske svinje.

U ovogodišnjem izdanju ekološkoga projekta "Od izvora do mora" koji organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova sudjelovat će 30 gradova.Gradovi iz Požeško-slavonske županije koji će sudjelovati su Lipik, Pakrac i Pleternica.

U kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Benkovac, Otočac, Pakrac, Vrgorac, Lipik, Čabar, Ludbreg, Pleternica, Beli Manastir, Zlatar, Varaždinske Toplice, Korčula, Vodnjan – Dignano, Zabok i Stari Grad (Hvar). U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Virovitica, Čakovec, Daruvar, Vinkovci, Duga Resa, Zaprešić, Labin i Rovinj – Rovigno. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju gradovi: Karlovac, Rijeka, Zadar, Pula – Pola, Osijek, Velik Gorica i Dubrovnik.

Uz promicanje zaštite vodnoga bogatstva Hrvatske i poticanje na primjereno odlaganje otpada, cilj projekta je sadnja drveća u urbanim sredinama s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida i snižavanje temperature zraka. Stoga su pravo sudjelovanja na natječaju, koji je trajao mjesec dana (od 15. veljače do 15. ožujka), imali svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na području svojega grada. Obveza gradova bit će da u razdoblju od 15. travnja do 14. lipnja organiziraju jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s mjesnim nevladinim udrugama i volonterima. Boduju se broj okupljenih volontera i količina prikupljenoga otpada, a tri najuspješnija grada podijelit će nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. U dogovoru s pobjednicima akcije sadnje održat će se u jesenskim mjesecima, od rujna do studenoga, nakon čega će im biti dodijeljene i posebne plakete.

HAVIROV - Troje mladih hrvatskih stolnotenisača do 12 godina, Ivan Smiljanić (STK Požega), Sara Rivetti (STK Zagorec) i Karla Ivčić (STK Zagreb) sudjelovali su na kampu za talentirane mlade stolnotenisače koji je pod nazivom 'Eurotalents selection camp' održan u češkom gradu Havirovu. 

Talentirane hrvatske stolnotenisače predvodio je trener ženske kadetske reprezentacije Tomislav Kolarek.

Karla Ivčić (STK Zagreb) je na kraju po različitim testiranjima i učinku na turniru zauzela odlično treće mjesto. Mlada stolnotenisačica iz Jadranova će u 2025. godini biti praćena od Europske stolnoteniske federacije odnosno sudjelovat će na različitim razvojnim kampovima i turnirima. 

Poziv Ivanu Smiljaniću na ovaj kamp je još jedna odlična vijest iz Stolnoteniskog kluba Požega koji je posljednjih godina pojačao rad s mlađim kategorijama što se vidi i po rezultatima na regionalnim i državnim prvenstvima. 

POŽEGA - Otvoren je Javni poziv za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije.

U okviru javnog poziva, potpore će se dodjeljivati za izgradnju brenda proizvoda i/ili usluga, nabavu i ugradnju strojeva i opreme, ulaganje u objekte za obavljanje gospodarske djelatnosti  i ugradnju fiksne opreme, certificiranje proizvoda i procesa, nabavu hardwarea i softwarea, stručno osposobljavanje i usavršavanja zaposlenika te za izlaganje i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama.

Prihvatljivi korisnici su subjekti malog gospodarstva (mikro i  mali), obrtnici  i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište, na području Požeško-slavonske županije.

- Kao što smo i najavili ove godine je javni poziv usmjeren poticanju razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije objavljen ranije, a razlika od prethodne godine je da se sada mogu prijaviti i planirane, a ne samo izvršene investicije. Za ovu namjenu u proračunu Požeško-slavonske županije osigurano je 150 tisuća eura i pozivam sve subjekte malog gospodarstva da se prijave i koriste sredstva koja su im na raspolaganju – izjavila je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Prijave se zaprimaju do  29. travnja  2024. godine do 23:59 sati, odnosno do iskorištenja sredstava koja su osigurana u proračunu Požeško-slavonske županije za 2024. godinu.

Javni poziv dostupan je ovdje.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija"  -

U utorak 2. travnja 2024. na području Požege, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao pušku koja je izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Iz policije poručuju: - Zahvaljujemo se svim građanima koji su do sada prepoznali značaj akcije „Manje oružja-manje tragedija“ i vratili oružje i eksplozivna sredstva, a sve druge građane pozivamo da slijede njihov primjer, kako bi svima osigurali sigurniju i sretniju budućnost.

Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

VELIKA - Da za krenuti u brda nikad nije prerano potvrđuju i mališani koji su na Uskrsni ponedjeljak planinarili na izvor Veličanke i Mališćak. Riječ je o tradicionalnom izletu održanom u organizaciji PD Mališćak, Velika koji ove godine okupio četrdesetak planinara, najviše djece, od kojih je najmlađem sudioniku izleta tek pet godina.

Turu u trajanju više od pet sati neki su savladali s lakoćom, a kako je sunce dobrano ugrijalo, neki su do planinarskog skloništa na 734 mnv došli na sigurnim roditeljskim ramenima.

Priroda je i ovaj puta dala sve od sebe kako bi joj se vratili i nekom drugom prilikom pa ne sumnjamo da se među malim izletnicima već sada krije pravi veliki planinar.

Tekst: PD Mališćak

Foto: PD Mališćak

Protiv počinitelja slijedi optužni prijedlog  -

U srijedu 3. travnja 2024. pet minuta iza ponoći na području grada Požege, policijski službenici su kod 24-godišnjaka pronašli manju količinu cannabis marihuane zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Treću godinu zaredom udruga Djeca za bolji svijet pokretač je činjenja dobrih djela u Hrvatskoj. Za razliku od prethodnih godina, kada se obilježavao Dan dobrih djela, ove je godine cijeli travanj posvećen dobročiniteljstvu, a sudjelovanje je potvrdilo već više od sedam tisuća pojedinaca i organizacija iz Hrvatske!

Organizacija „Good deeds day“ obilježava svjetski dan činjenja dobrih djela još od 2007., a danas se aktivnosti odvijaju u čak 110 zemalja svijeta.

Volontiranje podrazumijeva jednostavna djela, a ispunjavanje nečijih želja i potreba može provoditi svatko; u ovom međunarodnom projektumoguće je sudjelovati osmišljavanjemvlastite aktivnosti kojom se nastoji pružiti pomoć uz individualni ili grupni rad. Druga opcija je uključivanje u već postojeće aktivnosti volonterskih udruga. Kako bi se postigla službena registracija, svaku aktivnost je potrebno prijaviti na službenoj internetskoj stranici Good deeds Day (good-deeds-day.org).

Cilj projekta je uključiti osobe svih dobi te podignuti svijest građana o važnosti volontiranja. Naime, pomaganje i pružanje podrške drugima podrazumijeva jednostavna djela poput čišćenja dvorišta, sadnje stabala, doniranja hrane ili pak razgovora i ugodnog druženja.

Predsjednik udruge Djeca za bolji svijet, Leo Petrov osvrnuo se na početak travnja kao posebne prilike da svi razmislimo kako biti dio ove pozitivne priče: „Ako do nas živi stariji susjed, možemo se ponuditi i obaviti mu kupnju namirnica ili mu očistiti dvorište. Želimo motivirati sve građane da osvijeste probleme naših kolega, sugrađana, poznanika ili pak stranaca pokraj kojih svakodnevno prolazimo. Makar nam se to naše djelo pomaganja činilo premalim, vjerujte da drugima znači puno.“

U činjenju dobrih djela udruga Djeca za bolji svijet surađuje sa županijama, s više od 50 gradova, oko 100 različitih udruga i volonterskih centara, s mnoštvom škola i vrtića. Prošle godine se priključilo 16.000 sudionika u preko 200 različitih projekata, a budući da se dosad prijavilo 7.000 sudionika, iz udruge ove godine očekuju još  veći odaziv.

„Uvjeren sam da će hrvatski građani nadmašiti sve ove brojke i još jednom pokazati količinu  suosjećanja i dobrote kojuposjeduju. Uostalom, znanstveno je dokazano kako pomaganjem doprinosimo i sebi. Volontiranje i dobra djela pomažu pri oslobađanju endorfina, osjećaja sreće i zadovoljstva, odnosno smanjenja osjećaja tjeskobe i depresije. Pomaganje drugima povećava i samopouzdanje, a doprinos koji činimo zajednici i onima kojima pomažemo je često nemjerljiv“, poručuje organizator Leo Petrov, te poziva sve da se priključe i proslavi samog Dana činjenja dobrih djela, u nedjelju 14. travnja, kada će na glavnom gradskom trgu u Samoboru, sve travanjske dobročinitelje od 17 sati zabaviti i Minea.

Svi sudionici pozvani su da nakon obavljene aktivnosti fotografiraju sreću i dobrotu koja je proizašla njihovim doprinosom te da sadržaj objave na društvenim mrežama koristeći #gooddeedsday i #cinimodobro, te da pošalju snimljene materijale na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..