Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 32-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U subotu 13. travnja 2024. oko 23.45 sati u blizini mjesta Podgorje, policijski službenici su u prometu zatekli 32-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,24 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 32-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

SVETA NEDELJA - Judo klub "Jigoro" iz Jakšića uspješno je nastupio na Međunarodnom Judo turniru pod nazivom "Sakura cup" u Svetoj Nedjelji, u konkurenciji od 47 klubova i 600 natjecatelja. Džudaši Jigora su se vratili kući s 5 medalja i 2 pehara!

 

40-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

U subotu 13. travnja 2024. oko 3 sata u Požegi u Osječkoj ulici u hodniku hitnog prijema Opće županijske bolnice Požega, 40-godišnjak je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) vikao i galamio, a prilikom postupanja je omalovažavao i vrijeđao policijske službenike.

40-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Protiv 66-godišnjaka i 41-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina“, dok protiv 66-godišnjakinje i 56-godišnjaka slijedi obavijest Carinarnici Osijek o počinjenom prekršaju iz Zakona o trošarinama  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 66-godišnim hrvatskim državljaninom s područja Velike i 41-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege koje se sumnjiči da su počinili kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina“. Naime, 11. travnja 2024. na području grada Požege, policijski službenici su zatekli 41-godišnja kako od 66-godišnjaka preuzima preko tri kilograma sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu policijski službenici su pretražili obiteljsku kuću na području Velike i osobni automobil koji koristi 66-godišnjak i pronašli preko pet kilograma sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Nadalje, istoga dana na području Požege policijski službenici su kod 66-godišnjakinje pronašli manju količinu duhana dok su u mjestu Mihaljevci kod 56-godišnjaka pronašli manju količinu duhana za koje je utvrđeno da su duhan prethodno kupili od 66-godišnjaka.

Protiv 66-godišnjaka i 41-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina“, dok protiv 66-godišnjakinje i 56-godišnjaka slijedi obavijest Carinarnici Osijek o počinjenom prekršaju iz Zakona o trošarinama.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 26-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U subotu 13. travnja 2024. oko 2.25 sati u Pakracu na Trgu bana Josipa Jelačića, policijski službenici su u prometu zatekli 26-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,47 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 26-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Područje djelovanja udruge Alumni "FTRR" te njezin cilj je  poticanje veza i suradnje Fakulteta i drugih visokih učilišta u zemlji i inozemstvu, kao i mobilnosti studenata i nastavnika. Navedenim aktivnosti promiče se ugled Fakulteta u zemljama Europe i svijeta.

U okviru Erasmus međunarodnog tjedna učenja i usavršavanja predstavnici udruge Zdravko Matičević i predsjednik Alumni "FTRR" Bruno Horvat sastali su se s kolegama s inozemnih partnerskih institucija te su iskoristili priliku da razmjene iskustava i prezentiraju aktivnosti udruge te mogućnosti studiranja u Požegi. U konstruktivnom i prijateljskom druženju došlo je do zajedničkih zaključaka te mogućnosti suradnje u budućnosti. Tom prilikom svi nazočni mogli su degustirati pića i hranu iz zemalja sudionika Erasmusa.

Na sastanku su sudjelovali profesori iz  1. Albanije- University "Ismail Qemali" of Vlore - Grigor Dede, MScArben Hysi, PhD, Ilirjan Lipi, PhD, Florian Miti, PhD, 2.Azerbajdžana- Baku Eurasian University: Aynura Humbatova, PhD, Zhala Ismayilova, 3.Bosna i Hercegovina University of Mostar: Ivan Spužević, PhD, 4. Gruzije, Iakob Gogebashvili Telavi State University: Ketevan Shashviashvili, PhD, 5. Moldavije, Free International University of Moldova: Tatiana Spataru, PhD, 6. Ukrajine, Odessa State Academy of Civil Engineering and Architecture: Iryna Azhaman, PhD, Anastasiia Pandas, PhD i 7. Tanzanije, University of Dar es Salaam: Augustina Alexander, PhD, David Muya, LL.B (bachelor).

Hrana  i piće su pripremani u kuhinji Studentskog doma u Požegi a posluživali su je studentice enogastronomije Lorena Topalović, Nikolina Stipanović i Sara Mesić pod budnim okom Domagoja Prše ravnatelja požeškog Studentskog centra. Predavanja i promocije su održane uz nazočnost dekana Borislava Miličevića, prodekana Berislava Andrlića i Verice Budimir, Erasmus koordinatorice Ivane Mikić i Marka Šostara, predsjednika Povjerenstva za znanstveni i stručni rad. Tijekom cijelog tjedna profesori će održavati predavanja za studente fakulteta iz područja ekonomije, turizma i informatike, te sudjelovati u turističkim obilascima grada Požege i okolice. Projekt je financiran od strane Agencija za mobilnost i programe Europske unije.

POŽEGA - Do 3. lipnja 2024. godine u 16 sati zainteresirani suvlasnici višestambenih zgrada mogu prijaviti svoju zgradu za energetsku obnovu. Naime, 29. ožujka Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji će se sufinancirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine.

Na sastanku održanom povodom objave javnog poziva okupio se velik broj predstavnika suvlasnika višestambenih zgrada iz Požege, ali i drugih JLS u kojima s nalaze zgrade pod upravljanjem Komunalca Požega d.o.o.

Poziv su prezentirali Tomislav Didović i Jasna Relić, a najviše pitanja suvlasnika bilo je vezano za model sufinanciranja te mjere energetske obnove koje je potrebno provesti kako bi se udovoljilo uvjetima poziva.

Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga.

Prihvatljivi prijavitelji na ovaj Poziv, u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, su ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade ili upravitelj zgrade, dok su prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje izrada projektne dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost.

Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova su u ovisnosti o kategoriji obnove te se kreću od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, a stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti iznosi fiksnih 85%.

Pozivom se podupiru mjere energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije, mjere povećanja potresne otpornosti zgrade, sigurnosti u slučaju požara, osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u okviru investicije C7.2. I1 Proširena mjera: Energetska obnova zgrada za ovaj Poziv je osigurana alokacija u iznosu od 94.235.322,37 eura.

Poziv se zatvara istekom roka predviđenog za podnošenje projektnih prijedloga. Ovaj se puta neće biti presudan „najbrži prst“, već bodovi nakon provedene evaluacije zaprimljenih projektnih prijedloga kako bi se omogućilo sufinanciranje projektnih prijedloga s najvećim brojem bodova.

Zainteresirani suvlasnici trebaju se što prije, a najkasnije do 16. travnja 2024. godine javiti u Komunalac Požega d.o.o. radi daljnjih aktivnosti vezanih za prijavu projekta.

Na sastanku s predstavnicima suvlasnika prezentiran je i tijek energetske obnove višestambene zgrade na adresi Miroslava Krleže 6 čija je obnova započela u sklopu Poziva iz 2022. godine. Ukupna prihvatljivi troškovi ovog projekta su 470.936,95 EUR (3.548.274,46 KN), a odobrena bespovratna sredstva su 372.600,59 EUR (2.807.359,11 KN). Nakon obnove zgrada će ostvariti uštedu QH,nd od 66%, Eprim uštedu od 55% i prijeći će iz energetskog D razreda u B.

ZAGREB,11.travnja2024. – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 15. travnja 2024. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski zaštićeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ čiji su ovogodišnji motivi Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Varaždinsko zelje i Zagorski puran. Autor novih prigodnihpoštanskih maraka nominalne vrijednosti 0,72 eura je splitski dizajner Duje Šegvić. Fotografije također potpisuje Duje Šegvić s iznimkomvaraždinskog zelja koje je za ovu priliku snimio fotograf Željko Hajdinjak.Marke su izdane u arčićima od 9 maraka i u nakladi 25.000 primjeraka po motivu, a izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisalo je Ministarstvo poljoprivrede.

     Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak

Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak tanko je razvaljano tijesto u obliku pogače punjeno blitvom i crvenim lukom i ispečeno na užarenom otvorenom ognjištu na žaru posuto pepelom. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara. Površina pečenog soparnika premazuje se maslinovim uljem i stučenim ili sitno nasjeckanim češnjakom. Ispečen i premazan, Poljički soparnikreže se tako da se dobiju komadi u obliku romboida. Boje je od svijetlo žute do svijetlo zelene, mjestimično nagorjele i popucane kore, mirisa po drvu izgaranom na otvorenoj vatri i češnjaku. Rubni komadi su djelomično hrskavi, dok su komadi udaljeniji od ruba mekani i specifičnog okusa koji daje kombinacija blitve, maslinovog ulja i češnjaka.

Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak obredni je, svečani pekarski proizvod iz nekadašnje Poljičke republike čija proizvodnja datira još iz doba turskih pohoda na priobalje i Dalmatinsku zagoru. Iz priča koje se prenose s generacije na generaciju i dostupnih starih zapisa zaključuje se kako je soparnik bio proizvod za siromašne. Oskudne prilike krševitog područja Poljica i neimaština stanovnika dovele su do toga da su poljičke žene svojom domišljatošću i vještinom od jednostavnih povrtnih kultura koje su im bile dostupne (blitve, crvenog luka i češnjaka), maslinovog ulja i brašna počele proizvodnju toga jednostavnog pekarskog proizvoda. Lokalno umijeće pripreme ovog proizvoda posebno dolazi do izražaja prilikom specifične pripreme rubova tijesta pri čemu žene rukama zavrću donje i gornje kore tijesta te ih spajaju tako da nadjev ostane između tih kora. Također, prije samog pečenja treba vješto i vrlo oprezno s drvenih ploča sinija položiti soparnik na ognjište. S obzirom na to da je vrlo tanak, prebrzo i nevješto rukovanje može uzrokovati izobličenje ili pucanje proizvoda čime bi Poljički soparnik izgubio svoj prepoznatljiv izgled.

Zemljopisno područje Poljica u kojem se proizvodi Poljički soparnik/ Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak omeđeno je sa sjeveroistoka rijekom Cetinom, zapadno rijekom Žrnovnicom i južno Jadranskim morem. Naselje Poljica sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica.

Varaždinsko zelje

Varaždinsko zelje povrtna je kultura dobivena od autohtone čuvane sorte varaždinski kupus. Glavice Varaždinskog zelja plosnate su, u gornjem dijelu zbijene, u donjem ponekad rahle. Ovojni listovi dobro obavijaju glavicu, a nastupom tehnološke zrelosti rub vanjskog ovojnog lista u većini slučajeva počinje se uvijati prema gore. Plojke listova tanke su i imaju izražene lisne žile, a boja listova je svijetlo maslinastozelena. List Varaždinskog zelja toliko je tanak da se prilikom stavljanja na dlan ruke naziru vrhovi prstiju ruke, a pritom je elastičan i čvrst. Varaždinsko zelje je gorkasto-ljutkastog okusa i oštrog mirisa po svježem zelju. Pripada grupi kasnih sorti otpornih na hladnoću, a može se proizvoditi i kao rano zelje. Odlikuje ga visok sadržaj suhe tvari i iznimno visok udio šećera.

Zbog svojih elastičnih i tankih listova te gorkasto-ljutkastog okusa Varaždinsko zelje postalo je nezamjenjiva namirnica u pripremi hrvatskih tradicionalnih jela. U proizvodnji Varaždinskog zelja bitna je vještina lokalnih proizvođača osobito u fazi berbe u kojoj gotovo uvijek sudjeluju članovi obitelji, i to više generacija prenoseći pritom iskustvo i vještinu ručne berbe. Za ručnu berbu važna je osobna procjena berača koja se temelji na iskustvu i znanju potrebnim za procjenu zrelosti glavica za branje. Pregledom i opipom berač procjenjuje glavice i provodi selektivnu ručnu berbu kojom se osigurava branje glavica u optimalnom stupnju tehnološke zrelosti. Ručna berba pridonosi i boljoj očuvanosti glavica zelja te izostanku oštećenja koja se javljaju prilikom strojnog ubiranja glavica. Dugogodišnjim uzgojem i stečenim znanjem o uzgoju Varaždinskog zelja u specifičnim uvjetima proizvođači su uspjeli dobiti proizvod s posebnim svojstvima koja se zbog posebnosti tla, klime, reljefa, ali i utjecaja ljudskog faktora ne mogu postići u drugim zemljopisnim područjima.

Jedna od prednosti Varaždinskog zelja njegova je prikladnost za proizvodnju na otvorenom. Zbog otpornosti na niske temperature Varaždinsko zelje ostaje na polju do kasne jeseni zbog čega se ne treba dodatno skladištiti. Proizvodnja Varaždinskog zelja ograničena je na područje unutar administrativnih granica Varaždinske županije.

      Zagorski puran

Zagorski puran svježe je pureće meso autohtone hrvatske pasmine zagorskog purana dobiveno od purana i purica uzgojenih metodom slobodnog uzgoja, što podrazumijeva ispašu na otvorenom. Upravo zahvaljujući ispaši i slobodnom kretanju na otvorenom, meso je izrazito sočno i mekano te umjerenog i ugodnog mirisa. Pasmina zagorski puran uzgaja se u Hrvatskom zagorju od druge polovine 16. stoljeća. Prema zapisima Magistrata mletačkog, u Hrvatsko zagorje je donesen iz Italije te je prema njima prvi pečeni puran bio na stolu lepoglavskih pavlina na Malu Gospu 1561. godine. Zagorski puran tradicionalno se uzgaja slobodnim sustavom držanja koji podrazumijeva da životinje veći dio života provode na otvorenom krećući se slobodno livadama, voćnjacima, šumarcima i drugim, vegetacijom bogatim staništima.

Na tržištu je meso zagorskog purana uvijek bilo prepoznato kao specijalitet, meso posebne kvalitete, a što je u izravnoj vezi s tradicijskom tehnologijom proizvodnje zagorskog purana koja se razvila i očuvala do danas u Hrvatskom zagorju. Zagorski puran meso je koje se tradicionalno konzumira u posebnim prigodama te je i danas najčešća pečenka tijekom blagdanskih i obiteljskih proslava.

Ime Zagorski puran usko je povezano s nazivom uzgojnog područja istoimene pasmine, Hrvatskim zagorjem, u kojem obitavaju četiri soja zagorskih purana koji se koriste za proizvodnju Zagorskog purana, i to: brončani, crni, sivi i svijetli. Proizvodnja Zagorskog purana održava se na zemljopisnom području Hrvatskog zagorja koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Mariju Goricu, Pušću, Dubravicu, Luku, Jakovlje, Bistru i Bedenicu.

POŽEGA - Svečano je proslavljen Dan Požeško-slavonske županije, a sve je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona podno spomenika poginulih hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade HV Požega. Počast su odali predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica u posljednjem sazivu Anamarija Blažević te izaslanik ministra obrane, Dalibor Bajči. Počast je  odalo i izaslanstvo Požeško-slavonske županije na čelu sa županicom Antonijom Jozić, izaslanstvo Grada Požege na čelu sa gradonačelnikom Željkom Glavićem, zajedničko izaslanstvo čelnika gradova i općina Požeško-slavonske županije, predstavnici vojarne 123. brigade, Policijske uprave Požeško-slavonske županije, Područnog odsjeka za poslove obrane Požega, Područne jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja Požega te izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice Požeško-slavonske županije. Molitvu za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio je velečasni Mario Večerić.

Uoči Dana Požeško-slavonske županije koji se obilježava 14. travnja, održana je i Svečana sjednica Županijske skupštine na kojoj su dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana istaknuvši ponos na sve odluke koje su donesene u demokratskom ozračju i osvrnuvši se na sve ono što Požeško-slavonska županija jest. - Naša Požeško slavonska županija oduvijek je bila i ostala središte kulture, povijesne baštine, obrtništva i gospodarstva, vjersko, znanstveno i umjetničko središte. Ovdje se isprepleću povijest i budućnost sa željama i mogućnostima. Takav je naš zavičaj – istaknuo je Kasana.

Požeško-slavonska županica Antonija Jozić osvrnula se na projekte koji su realizirani, a isto tako i na one koji tek predstoje, istaknuvši da je u proteklih osam godina na području Požeško-slavonske županije investirano 300 milijuna eura sredstava europskih fondova.  

Istaknula je kako uz zahvalnosti hrvatskim braniteljima za slobodnu i suverenu Republiku Hrvatsku stoji i obveza jačanja stupova zajednice, izgradnje društva jednakih mogućnosti i uvjeta koji će mladima jasno poručiti kako Požeško-slavonska županija pruža sve što je potrebno za izgradnju toplog doma.

- Od ove jeseni u obnovljenim i dograđenim prostorima Poljoprivredno-prehrambene škole naši će se učenici školovati za poljoprivredu 21. stoljeća. U godini iza nas revitalizirali smo LAG Barun Trenk i osigurali 2 milijuna eura za programe i projekte naših OPG-ovaca, udruga, gradova i općina. Svoja vrata otvorio je Muzej bećarca u Pleternici, uskoro će to učiniti i Muzej u Požegi, radovi su u punom jeku i na novoj Ergeli u Lipiku, kao i na Spahijskom podrumu u Pakracu, a nove turističke priče bit će ispričane i u Kući graševine u Kutjevu, za koju je spremna projektno-tehnička dokumentacija. Nekidan smo neformalno otvorili Inovacijski i coworking centar Panora, a ulažući značajna sredstva u razvoj zdravstvene skrbi, uskoro otvaramo i novu Zgradu zavoda za hitnu medicinu u Požegi. Odobrena su nam sredstva za financiranje centara za starije osobe u Pleternici i Jakšiću, kao i gotovo 13 milijuna eura za projekt rekonstrukcije hotela Fontana u Toplicama Lipik, a krećemo i u uspostavu Braniteljskog centra u Pakracu – rekla je Jozić.

Županica je također istaknula velika ulaganja u vrtiće, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, započetu izgradnju UPOV-a u Dobrovcu, izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u visini od 17 milijuna eura na području Požeško-slavonske županije, značajne projekte aglomeracija i rekonstrukcija državnih cesta, ITU mehanizam kroz koji će se financirati 18 milijuna eura vrijedni projekti, među kojima i revitalizacija središnjeg požeškog trga te projekt kojeg su sanjale brojne generacije i koji kroz nekoliko mjeseci kreće u realizaciju, a to je brza cesta od Požege do autoceste.

Govorila je i o suradnji s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, kao i o podršci Vlade na putu ravnomjernog razvoja Požeško-slavonske županije.

- Važno je istaknuti dobru suradnju s Hrvatima kao konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini po pitanju projekata i potporu Vlade Republike Hrvatske na putu prema članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Moram istaknuti i odličnu suradnju koju imamo s Hrvatima iz Republike Srbije. Zajedničkim projektima i malenim pomacima činimo velike korake, kako bi Hrvati izvan Domovine u istim uvjetima kao i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj baštinili ono što vole, ono što je hrvatsko. U svakom koraku kojeg smo učinili, svesrdnu podršku pružala nam je Vlada Republike Hrvatske pokazujući sluh za potrebe manjih županija, kao što je Požeško-slavonska. Iz razgovora s našim sugrađanima dolaze ideje na temelju kojih se kreiraju projekti, znanje u privlačenju sredstva imamo, a potpora Vlade zaokružuje cijelu priču koja jamči daljnji napredak – rekla je Jozić, istaknuvši također i uspostavu Centra za palijativnu skrb Požeško-slavonske županije te projekt Distributivnog centra za voće i povrće u Požeško-slavonskoj županiji koji je prijavljen na poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Svi spomenuti projekti rađeni su isključivo s jednim ciljem, izgradnjom još ljepše i ponosnije Požeško-slavonske županije, a recept je zajedništvo u kojemu je svaka karika jednako važna. Uvijek ističem odličnu suradnju s gradonačelnicima i načelnicima koja se pretače u brojne pomake u svakom našem gradu i općini, a sve zbog ljudi i za ljude. Na tome vam zahvaljujem i s ovog mjesta vas pozivam na zajedništvo i na promišljanje o našoj budućnosti. Želimo li našoj djeci ostaviti dom s čvrstim temeljima i krovom koji ne prokišnjava, moramo ga zajedno braniti, zaustaviti destruktivne vode i graditi brane koje će našoj djeci osigurati da u slobodi baštine sve ljepote naše županije. Županije koja je u okrilju najdraže nam Domovine dio zapadnoeuropskih zemalja, gdje će i ostati – rekla je Jozić, uputivši čestitke laureatima na dobivenim nagradama.

U ime hrvatskih župana, čestitke na Danu Požeško-slavonske županije uputio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović istaknuvši brojne sličnosti susjednih županija, od broja stanovnika i površine do Papuka koji spaja ove dvije županije i realizacije velikih projekata prometne infrastrukture kojima će se riješiti prometna nepovezanost kako Požeško-slavonske tako i Virovitičko-podravske županije.

- U vašoj strategiji stoji kako je vaša vizija županije, zelena županija s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, visoke kvalitete života i uravnoteženim održivim razvojem. Ova vizija Požeško-slavonske županije zapravo predstavlja sukus svega onoga što radite i čemu težite i što se uistinu i ostvaruje vašim konkretnim projektima razvoja u svim segmentima. Znam da Antonija daje ulaže truda za ovu županiju. Projekte koje provodi Požeško-slavonska županija mogu i sam nabrojati u bilo koje doba dana, puno puta se čujemo i konzultiramo o svim projektima na dobrobit moje i vaše županije. Ono što osobno znam, Antonija obilazi ministarstva po Zagrebu što je izuzetno bitno, a ono što je još bitnije je da ima odličnu suradnju sa svima vama gradonačelnicima i načelnicima kako bi se vaša županija ravnomjerno razvijala  - rekao je Andrović.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i gradonačelnica Grada Pakraca, Anamarija Blažević, također je istaknula kako je najsnažnija karika razvoja Požeško-slavonske županije upravo zajedništvo.

- Posljednjih osam godina na svakom koraku vidljivi su tragovi našeg zajedničkog rada. Rezultat su upravo naše sinergije načelnika i gradonačelnika, uz županiju, a dokaz je to da smo mi došli do onoga što je zagovarano prije tridesetak godina, do decentralizacije. Mi smo primjer uspješne decentralizacije, donosimo odluke na lokalnoj i regionalnoj razini, a onda uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, sve naše želje i ciljevi se polako pretvaraju u stvarnost. Ono čemu težimo je ravnomjerna regionalna razvijenost, polako prema tome i idemo, a svaki od vas je jako važan u tom kotačiću. – rekla je Blažević.

Požeško-slavonska županija je županija koja nakon obnove, razvoja i jačanja, nakon turbulentnih devedesetih godina, itekako gleda u budućnost, istaknuo je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić.

- Gledajući sve gradove i općine, nema kutka u ovom dijelu Lijepe naše da se ne događa jedna pozitivna transformacija i revitalizacija. Uzmemo li u obzir da smo godinama slušali o prometnoj izoliranosti ove županije, danas Vlada poručuje da je javna nabava za izgradnju brze ceste gotova. Treba pričekati konstruiranje nove Vlade kako bi se razlika predviđenih i licitiranih troškova osigurala u proračunu, a onda će ove godine zaista započeti i radovi. S druge strane, prema zapadu, obilaznica Grada Pakraca ima građevinsku dozvolu i Hrvatske ceste čekaju trenutak da raspišu javni poziv i za tu prometnicu. Moći ćemo zaista reći da je Požeško-slavonska županija itekako integrirana u prometnu mrežu Hrvatske, a tada će zasigurno županici Jozić biti lakše kucati na vrata ministarstva – rekao je Piletić.

Ministar Piletić istaknuo je i neke projekte za koje su već odobrena sredstva, a koji će se realizirati na području Požeško-slavonske županije.

- Imamo izazov našeg starijeg stanovništva, na koji nismo odgovorili samo brojnim programima Zaželi, nego i izgradnjom dva nova objekta u Pleternici i Jakšiću. Upravo centrima za starije odgovorit ćemo na potrebe stanovništva, osigurati smještajne kapacitete onima kojima je pomoć i skrb itekako potrebna, ali omogućiti i izvaninstitucijske usluge. Spomenula je županica i Centar za hrvatske branitelje u Pakracu, sasvim sigurno nastavljamo s investicijama za Dom u Ljeskovici. Kada sve to stavite na kup, imajući u mislima da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prije nekoliko tjedana uručio ugovor za izgradnju hotelskih kapaciteta u Lipiku, kako bi Specijalna bolnica u Lipiku dobila dodatan sadržaj, nema dana, nema tjedna da Vlada zahvaljujući vama i vašim projektima u ovoj županiji ne reagira s bespovratnim sredstvima, novim ugovorima i financiranjem raznih projekata – istaknuo je Piletić.

Na svečanoj sjednici predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić dodijelili su županijske nagrade ovogodišnjim laureatima.

Odlukom županice Povelje zahvalnosti uručene su Muzeju ratne i vojne povijesti Pakrac u zahvalu na njegovanju vrijednosti iz Domovinskoga rata, Vatrogasnoj zajednici Požeško-slavonske županije, jednoj od najbolje organiziranih, opremljenih i operativno sposobnih sastavnica civilne zaštite te Hercegovačkoj zavičajnoj udruzi Herceg Stjepan za očuvanje i njegovanje obje sastavnice svog identiteta.

Godišnja nagrada dodijeljena je Lani Knaus, mladoj judašici rodom iz Čaglina i osvajačici brojnih zlatnih, srebrenih i brončanih medalja.

Ivan Abibović godišnju nagradu Požeško-slavonske županije zaslužio je za dugogodišnje zalaganje u kulturi i posvećenost pisanoj riječi, odnosno za njegovanje ikavice, a godišnju nagradu dobila je i Lana Derkač, jedna je od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnica.

Godišnja nagrada Požeško-slavonske županije Muzeju bećarca svojevrsna je zahvala ustanovi, ali i svim ljudima okupljenim oko  ideje koja je oplemenila društveni i turistički sadržaj Požeško-slavonske županije.

Zlatni Lug obitelji Pandžić godišnju nagradu Požeško-slavonske županije zaslužio je za svoj dugogodišnji doprinos gospodarstvu. Krajem prošle godine odobrenjem njihova projekta na pozivu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti najavili su izgradnju difuznog hotela i sportskih terena, koji će zasigurno snažno utjecati na sliku turizma u županiji.

Nagrada za životno djelo uručena je Hrvoju Potrebici.  Hrvoje Potrebica doktor je znanosti na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ostvario je zapaženu međunarodnu karijeru, a povijest i arheologija učinili su ga međunarodno priznatim dok je naša Zlatna dolina našla prestižno mjesto na arheološkoj karti Europe i svijeta. Kao prepoznatljiv stručnjak u području arheologije brončanog i željeznog doba osobito se istaknuo istraživanjima lokaliteta u Kaptolu. Objavio je preko 60 znanstvenih radova, autor je nekoliko knjiga te je urednik i autor niza znanstvenih publikacija.

- Prije gotovo tri tisuće godina ovdje su živjele zajednice koje ja imam privilegiju i čast proučavati i koje su bile jedne od najvažnijeg čimbenika u razvoju europske kulture odnosno dinamike spoja Sredozemlja i srednje Europe. Ono što se mi skroz žalimo da smo negdje na rubu, oni su pretvorili u raskrižje svjetova, što ih je učinilo izrazito moćnima. Ništa nam nisu uništili, ništa nam nisu odnijeli, mi živimo u istoj prekrasnoj dolini kao i oni, nažalost neke stvari se u povijesti ponavljaju i živimo ponekad na liticama, a neke stvari bi mogli i od njih naučiti. Mi smo sada kreatori neke buduće prošlosti i to je naša odgovornost – rekao je Potrebica, obraćajući se u ime nagrađenih.