Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22.travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. na sveučilištima SAD-a. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježava se pod sloganom Planet vs. Plastika. Cilj je potaknuti smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, reduciranje proizvodnje svih vrsta plastike za 60% do 2040.

U posljednjih 50 godina polimeri plastike toliko su pojednostavili život ljudi da je život bez plastike iz današnje perspektive teško zamisliv. Međutim istodobno smo ju toliko raširili okolišem da su rijetki dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom.

Mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima. Zabilježeno je više pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Upotreba umjetno sintetiziranih polimera koje nazivamo plastikom od pedesetih godina 20. stoljeća do danas preplavila je naš svijet i promijenila način na koji živimo. Zbog svojih svestranih svojstava i trajnosti plastika je u nekoliko desetljeća postala nezamjenjiv materijal široke uporabe. 

Dugački polimerni lanci su vrlo stabilni, a od plastičnih predmeta se uslijed upotrebe ili protekom vremena otkidaju mali fragmenti plastike. Dijelove veličine od 0,1 μm do 5 mm nazivamo mikroplastikom, a manji fragmenti spadaju u nanoplastiku. Takvi sitni dijelovi plastike lagano se prenose i šire po okolišu, a pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu. Osim toga pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.

Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta.

Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 % plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog proračuna ugljika do 2040.

Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32% uputi na recikliranje, 43% na spaljivanje/suspaljivanje, a 25% odloži na odlagališta. Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 80 % ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 % i 85 % otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.

Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje.

POŽEGA / GORSKI KOTAR - Polaznici 6. opće planinarske škole i članovi HPD Gojzerica Požega, prošli su vikend (20.-21.04.2024.) proveli u prekrasnom Gorskom kotaru. Za organizaciju i vođenje „maturalca“ za školarce bio je zadužen vodič Boro Jukić. Iako vrijeme nije obećavalo, a prognoza je cijeli tjedan pokazivala kišu, svježe diplomirani planinari nisu odustajali od plana puta. Tako su se tri kombija puna izletnika u subotu u ranim jutarnjim satima s parkirališta Supernove uputila u smjeru zapada.

Prva postaja bio je skijaški centar Platak do kojega su stigli nakon četiri sata vožnje i kratkih stajanja za protezanje nogu. Parkirali su se iznad planinarskog doma Veliki dom od kuda s ruba ceste kreće šumska staza i početak uspona prema prvom odredištu: vrhu Snježnik (1506 m.n.v.). Za uspon su odabrali Grebenski put kojim su za sat vremena većinom nezahtjevne šetnje stigli do svog cilja. Uslijedilo je fotografiranje, uživanje u predivnom pogledu i „hvatanje“ pečata te odmor na terasi zapuštenog i napuštenog planinarskog doma ispod samog vrha. Planinari i struka su taj objekt nekada zvali „draguljem planinarske infrastrukture“, nadamo se da će u uskoro opet zablistati starim sjajem. Kako povratak ne bi bio monoton, iako je to nemoguće uz ovakvu prirodu, spust do Platka odradili su stazom kroz Grlo i tako zaokružili turu.

Iduća postaja bio je Nacionalni park Risnjak, no kako je vrijeme iznenadilo svojom stabilnošću planinari su odlučili posjetiti još jedan obližnji vrh: Veliki Kamenjak (838 m.n.v.). Nakon kratke vožnje i brzog kopčanja ruksaka, za manje od sat vremena stigli su do vrha i pokupili još jedan žig HPO. No nije žig najznačajnija karakteristika ovog vrha, već i predivan pogled te bajkovite dionice staze koju optaču kamene nakupine obložene mahovinom iz kojih se probija šarenilo planinskog cvijeća. Bogata vegetacija i botanička raznolikost ovu stazu čine jednom od posebnijih.

Nakon spusta, planinari kombijima nastavljaju svoj put prema Nacionalnom parku Risnjak, točnije naselju Bela vodica, gdje je dogovoren smještaj i noćenje. Svako uspješno planinarenje treba proslaviti, a utrošenu energiju nadoknaditi te brzo po dolasku slijedi priprema za roštilj, zajednička večera i druženje uz glazbu i pjesmu. Potrajalo bi to i do jutra da plan za nedjelju nije ozbiljan, a ekipa odlučna da osvoji još jedan vrh: Veliki Risnjak (1528 m.n.v.).

Iduće jutro, uz zajednički doručak se iznosi plan za uspon te se s terase proučava vrh Risnjaka koji je tijekom večernjih sati zabijelio snijeg. Zima koketira s proljećem i treba se pametno opremiti. Planinari u 7:00 napuštaju smještaj i odlučno ulaze u šumovito područje NP Risnjak. Vrijeme je opet unatoč prognozama na njihovoj strani, sunčane zrake probijaju se kroz krošnje visokih stabala, netaknuta priroda kud god pogled seže, cvrkut ptica, prava nedjeljna idila. Odabrali su stazu preko Markovog brloga i Medvjeđih vrata. Nakon manje od tri sata hoda zelenilo nestaje te snijeg i inje preuzimaju šumu - vrh niže nije tako daleko. Ovakav krajobraz prati ih do Schlosserovog doma gdje je stanka prije uspona. Pogled s platoa uz dom očarava i nagovještava kakav će tek biti s vrha. Uspon je kratak, traje oko 20 minuta, no strm, djelomično osiguran sajlama, te klizav zbog topljenja snijega. Svi ga uspješno savladavaju i  većini polaznika planinarske škole ovo je najozbiljniji vrh koji su do sad osvojili. Kratak odmor, fotografiranje, žig i napajanje očiju prirodnim ljepotama – standardni repertoar prije spusta.  Na povratku prema nizini većine snijega više nema, vrijeme u planinama je varljivo. Nakon 19 km i 8 sati hodanja, izlet se može i službeno proglasiti vrlo uspješnim. Slijede pohvale vodiča školarcima i zahvale školaraca vodičima te pripreme za povratak u Požegu. Put prolazi u prebiranju dojmova, a odmor može pričekati večernje sate. Planovi za nove izlete su već skovani a društvo složno. 

Do iduće avanture, pozdravlja vas ekipa iz HPD Gojzerica Požega!  

POŽEGA - Glazbena škola Požega bila je domaćin 62. hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa  - u disciplini zbor. Nastupilo je sedam zborova koji su se na međužupanijskim natjecanjima kvalificirali na državnu razinu:

Dječji zbor GŠ dr. fra. Ivan Glibotić, Imotski; Dječji zbor GŠ Franje Kuhača, Osijek; Dječji zbor GŠ Pavla Markovca, Zagreb; Djevojački zbor GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Pula; Mješoviti zbor GŠ Požega; Mješoviti zbor GŠ Franje Kuhača, Osijek i Mješoviti zbor GŠ Ivana Matetića Ronjgova, Rijeka.

Ocjenjivački sud natjecanja sačinjavale su vrsne zborske pedagoginje: Antoaneta Radočaj Jerković – predsjednica, Ivana Šutić i Dijana Rogulja Deltin.

Svim zborovima čestitamo na sjajnim nastupima i visokoj razini zborskog muziciranja, a posebno Mješovitom zboru GŠ Franje Kuhača iz Osijeka i dirigentici Valeriji Fischbach na postignutom najboljem rezultatu natjecanja.

JAKŠIĆ - U organizaciji Službe civilne zaštite Požega, Ravnateljstva OŠ „Mladost“ Jakšić, Javne vatrogasne postrojbe Požeško-slavonske županije, DVD Jakšić i Operativnog stožera civilne zaštite Općine Jakšić provedena je  terensko pokazna vježba „MLADOST JAKŠIĆ 2024“, vježba evakuacije i gašenja požara na objektu Osnovna škole „Mladost“ Jakšić.

Cilj vježbe je provjera funkcionalnosti i djelovanja Županijskog centra 122, njegove koordinativne uloge, provjera osposobljenosti operativnih snaga i podizanje uvježbanosti svih subjekata sustava civilne zaštite  u slučaju požara.

Vježba „Mladost Jakšić 2024“ je provedena 22.04.2024.god. u vremenu 09,31-10:10 sati na objektu Osnovne škole „Mladost“, Kolodvorska 2 Jakšić u vrijeme nastave  te je provedena i vježba evakuacije učenika i zaposlenika škole.

Na vježbu je izašlo dva navalna vatrogasna vozila sa 10 vatrogasaca i 2 člana Operativnog  stožera civilne zaštite Općine Jakšić.U sklopu vježbe obavljena je i obuka zaposlenika rukovanja sa vatrogasnim aparatom.

Uz djelatnike i učenike Osnovne škole „Mladost „Jakšić i službe  na vježbi su djelovale Operativne snage civilne zaštite Općine Jakšić, Dobrovoljno vatrogasno društvo Jakšić, Javne vatrogasne postrojbe Požeško-slavonske županije i Služba civilne zaštite Požega.

POŽEGA - Planinari HPD "Sokolovac" Požega proteklog vikenda su odlučili pohoditi Brodsko Vinogorje gdje se održao tradicionalan planinarski pohod kojega organizira Planinarsko društvo "Dilj Gora" iz Slavonskog Broda. Ovaj zanimljiv i poučni događaj okuplja brojne izletnike i planinare iz cijele Slavonije koji se kreću stazama čarobne diljske prirode koja je inspirirala poznate književnike iz ovoga kraja Ivanu Brlić- Mažuranić i Dragutina Tadijanovića. Već po ustaljenoj praksi planinari su se okupili kod "Ćire" te krenuli autoposadama prema svome odredištu planinarskom domu "Đuro Pilar" nedaleko od grada Slavonskog Broda. Prilikom dolaska sve sudionike je dočekao tradicionalan planinarski doručak kruh s masti i čaj. Poslije pozdravnog govora domaćina krenulo se na stazu uz vođenje planinarskih vodiča. Cjelokupna staza prilikom pohoda se mogla obići za 6 sati uz nekoliko pauza. Staza nije bila prezahtjevna te je bila prilagođena svim sudionicima. Trasa pohoda je bila Planinarski dom – Brlićevac (ljetnikovac obitelji Brlić gdje je boravila i pisala Ivana Brlić-Mažuranić) – Sveta Petka (izvor i izletište) – Rastušje (rodna kuća Dragutina Tadijanovića) – Šuma Striborova (uređeno dječje igralište s likovima od drveta iz bajki I. B. Mažuranić) – Planinarski dom.
Svi sudionici pohoda mogli su uživati u prekrasnim vidicima te prirodi koja se nalazi u punom buđenje. Miris trave i cvijeća pratio je planinare uz poglede prema susjednoj državi. Po povratku sve sudionike je dočekao tradicionalni planinarski grah, nakon čega je nastavljeno veselo planinarsko druženje uz glazbu i ples do kasnih poslijepodnevnih sati. Oko 15-ak planinara iz Požeštine se odlučilo za ovaj tradicionalni izlet koji su svojim kućama ponijeli samo lijepe uspomene. Koordinator izleta je bio predsjednik Društva Bruno Horvat.

Vlasniku psa je uručen prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 22. travnja 2024. oko 12.30 sati u mjestu Sulkovci, 64-godišnjak je bez nadzora ostavio psa koji je izašao iz dvorišta na nogostup te napao i ugrizao desetogodišnje dijete koje je tom prilikom lakše ozlijeđeno.

Vlasniku psa je uručen prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U prometnoj nesreći vozačica je teško ozlijeđena i protiv nje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U ponedjeljak 22. travnja 2024. oko 7.50 sati u blizini mjesta Jakšić, 50-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, nije se kretala sredinom obilježene prometne trake te je vozilom sišla na putnu bankinu i prednjim djelom udarila u metalni odbojnik mosta nakon čega je došlo do odbacivanja vozila i prevrtanja na krov.

U prometnoj nesreći vozačica je teško ozlijeđena i protiv nje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Osječkoj ulici.

POŽEGA - Učenici i nastavnici požeške OŠ Dobriša Cesarić strpljivo ali uporno punih 10 godina provode eko projekte "Zeleni tjedan" u svojpoj školi i okolišu. Povodom desete godišnjice priredili su i postavili u Gradskoj knjižnici Požega i izložbu eko fotografija koje su nastale u provođenju eko akcija. Više o tome je u svom izlaganju upoznala sve nazočne na otvaranju izložbe voditeljica projekta prof Sandra Halt Ćuže. - Tijekom ovih deset godina proveli smo projekte: Go Green 2014./2015., Reuse, reduce, recycle 2015./2016., Put vode 2016./2017., Vremenska kapsula 2017./2018., Zeleni tjedan kroz razrede 2018./2019., Zelena slikovnica 2019./2020., LORA Put plastike 2020./2021., Our Footprints on Nature – eTwinning 2021./2022., Čišćenje Orljave, razni razredni projekti 2022./2023. i na kraju EKO izložba 2023./2024. Za ovu godinu, osim EKO izložbe kojom otvaramo Zeleni tjedan i čestitamo Dan planeta Zemlje, imat ćemo još i kviz koji ćemo provesti u prostoru Škole, a bit će vezan uz sve projekte koje smo do sada napravili. Imat ćemo i goste koje smo već imali sreće ugostiti u našoj školi i to baš u projektu Put vode. Naime, doći će nam gospođa Marija Vizner iz Hrvatskih voda, a koja je prošle godine objavila novu slikovnicu vezano uz ekološke i klimatološke teme, radujemo se njezinom posjetu.

Izložba je nastala jer su učenici i nastavnici vrijedno i savjesno bilježili, istraživali, rješavali probleme okoliša i prilagodbe održivom razvoju, provodili ankete s roditeljima i sugrađanima o gorućim pitanjima, od staroga su napravili novo, snimali video zapise i još puno toga tijekom deset godina provedenih projekata. Dio video i foto zapisa vidjeli smo u izlaganju prof. Halt Ćuže.

Izložbi su uz brojne aktiviste u eko akcijama, učenike i nastavnike nazočili ravnateljica škole Lidija Pecko, ravnateljica OŠ Antuna Kanižlića Renata Marinić i pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Požega Maja Petrović.

POŽEGA - U organizaciji Policijske uprave Požeško-slavonske i Škole za cestovni promet iz Zagreba održana je preventivna akcija "Vozi bez mobitela" s ciljem povećanja svjesnosti mladih vozača o rizicima korištenja mobitela u vožnji. Sudionike u ovoj akciji predstavila je glasnogovornica PU Nikolina Janković.

 - Škola za cestovni promet provodi nekoliko projekata koji su usmjereni na sigurnost pješaka i biciklista, na njihovu uočljivost u prometu, jer ako su oni uočljivi bit će sigurniji. Jedan od novih projekata je i ovaj “Vozi bez mobitela” u sklopu sigurnosti cestovnog prometa. U sklopu projekta pripremili smo za vozače i promotivne letke koje ćemo uručiti vozačima - istakao je prof. Igor Jelić iz Škole za cestovni promet Zagreb.

Voditelj poslova prometne policije u Policijskoj upravi požeško-slavonskoj Zvonimir Lukačević istakao je da korištenje mobitela predstavlja jednu od najvećih distrakcija u vožnji te da se nalazi na spisku četiri najveće ubojice u prometu, uz alkohol, nedozvoljenu brzinu kretanja vozila i ne vezanje sigurnosnim pojasom. - Radi se o promotivnoj i edukativnoj aktivnosti koju organiziramo sa Školom za cestovni promet s kojom već niz godina surađujemo. Svakodnevno nam se događa niz nesreća u kojima bilježimo i prekršaj korištenja mobitela u vožnji. Prošle godine imali smo zabilježeno 610 takvih prekršaja na području PU požeško-slavonske, a evo u prva tri mjeseca već 118 prekršaja. Bez obzira na naše aktivnosti to je još uvijek veliki broj prekršaja koji se ne smanjuje.