POŽEGA - Protekle nedjelje u Planinarskom domu Lapjak Stanica planinarskih vodiča Slavonija održala je vježbu orijentacije, vođenja i izrade gelendera. Vježbu je vodio Mario Perić uz asistenciju Marije Kelava i Stjepana Schonbergera. Vježbi je prisustvovalo 36  članova stanice.

Nakon završetka vježbe održana je redovna izvještajna Skupština stanice. Analizom vježbe zaključeno je da je vježba ispunila  očekivano. Nakon završetka Skupštine SPV Slavonija za sve  prisutne  vodiče pripremila je ručak nakon  kojeg je nastavljeno  druženje  do kasnih poslijepodnevnih sati. Ispred HPD "Sokolovac" Požega vježbi su pristupili vodiči: Branimir Bartolović, Josip Kercel, Dražen Jakoubek, Dragan Davidović i Dario Francuz.

PODGORJE - Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije završila je presvlačenje asfaltnog kolnika LC 41032 u dužini 1.350 m, na dijelu ceste od ŽC 4101, koja je poznatija pod nazivom „Zelena magistrala“, te prema naselju Podgorje.

Daljnje presvlačenje kolnika nije za sada predviđeno dok se ne izvedu radovi na izgradnji sustava odvodnje i javne vodoopskrbe naselja Podgorje, Bešinci i Doljanovci, a koji bi trebali početi početkom ljeta ove godine.

POŽEGA - U Gradskoj upravi Grada Požege održan je sastanak i uvođenje u posao vezano za radove dogradnje javne rasvjete u ulici Pavla Radića u Požegi.

Sastanku su prisustvovali službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje Jelena Vidović, predstavnik izvođača radova i stručni nadzor nad izvođenjem radova.  

Radovi se izvode na zahtjev Mjesnog odbora Novi Štitnjak. Riječ je o završetku ulice Pavla Radića  prema Novom Štitnjaku koji do sada nije imao rasvjetu te je predstavljao velik problem stanovnicima Novog Štitnjaka. Dogradnja javne rasvjete povećat će kvalitetu života u naselju Novi Štitnjak kao i razinu sigurnosti u prometu na navedenoj prometnici.

Ukupna vrijednost radova je 47.648,00 eura + PDV. Rok izvođenja radova je 45 dana.

ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 9. svibnja 2024., povodom Dana Europe,dvije nove prigodepoštanske marke iz serije „Europa“. Motivi na ovogodišnjoj seriji prigodnih maraka su plemenita periska i posidonija. Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a autor fotografija Dalibor Andres, fotograf iz Siska.Pojedinačna vrijednost maraka je 2,20 eura, a otisnute su u nakladi 40.000 primjeraka po motivu, u zajedničkom arku od šesnaest maraka (8 x 2). Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke moguse kupiti u poštanskimuredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisao jedr. sc. Ante Žuljević.

Plemenita periska (Pinnanobilis) endemična je sredozemna vrsta, ujedno i najveći školjkaš Sredozemnog mora, a i među najvećim je školjkašima na svijetu. Obično naraste između 30 i 50 cm, ali može doseći dužinu od 120 cm te doživjeti pedesetak godina. Naseljava pjeskovita dna i naselja morskih cvjetnica, od površine do dubine oko šezdeset metara. Svojim se stražnjim šiljastim krajem ljušture dijelom ukopa u sediment te se za njega pričvrsti brojnim tzv. bisusnim nitima. Drugi je kraj lepezastog oblika, svjetlosmeđe do crvenkaste boje. Dvije su ljušture identične, a periska ih otvori tek centimetar kako bi filtrirala morsku vodu i iz nje sakupljala plankton i organske čestice. Dnevno može profiltrirati stotine litara mora. Osjeti li se ugroženom, stisnut će ljušture. Možda je na opasnost upozori i račić, periskin čuvar(Nepinnotherespinnotheres), koji u njoj vrlo često živi.

Periska je od davnina bila cijenjeni školjkaš – od njezinih se izdržljivih bisusnih niti izrađivala kraljevska odjeća, uresi i rukavice koji su na suncu sijali poput zlata. Ljušture su se upotrebljavale kao ukras zbog grandiozne veličine i unutrašnje glatke sedefaste strukture. U mnogim je krajevima bila tradicionalna vrhunska delicija, a ponekad su se u perisci pronalazili i mali nepravilni biseri.

Povećanjem svjesnosti o potrebi njezina očuvanja, ali i proglašenjem periske strogo zaštićenom vrstom, u Hrvatskoj je početkom 21. stoljeća periska na mnogim područjima razvila gusta naselja. No tijekom jeseni 2016. u Španjolskoj je zabilježen pomor ove vrste vjerojatno uzrokovan bolešću koja se hrvatskim dijelom Jadrana proširila već 2019. uzrokujući masovno ugibanje periski. Točan uzročnik bolesti nije poznat, a proširila se na cijelo Sredozemno more dovodeći gotovo do izumiranja plemenite periske kao vrste.

Početkom 2024. u podmorju Hrvatske poznato je tek dvadesetak živih jedinki. Ipak, njihovo preživljavanje, a i nalaženje živih jedinki na nekim drugim područjima Sredozemlja, poput Mramornog mora, pruža nadu da će se plemenita periska ponovo proširiti našim podmorjem.

Posidonija (Posidoniaoceanica) morska je cvjetnica tamno zelenih do metar dugačkih listova koji rastu u čupercima iz vrhova njezinih isprepletenih stabalaca. Stabalca rastu tek jedan centimetar godišnje i često su prekrivena sedimentom, ponekad u metrima debelim slojevima. Takva stabalca počela su svoj rast prije više tisuća godina čineći posidoniju jednim od najdugovječnijih organizama na Zemlji!

Znanstveni naziv roda Posidonia dan je prema Posejdonu, grčkom bogu mora, a ime vrste oceanica slavni joj je biolog Carl Linnaeusdao misleći kako živi u oceanima. Posidonija je, međutim, endemični sredozemni organizam, a njezini su najbliži srodnici u morima Australije.

Kao i kopnene cvjetnice, posidonija se razmnožava cvatom u kojem su muški i ženski cvjetovi. Cvate u nepravilnim godišnjim razmacima, a neugledan zeleni cvat procvjeta tijekom jeseni. Ponekad se pronađe pokoji, a ponekad je cvat prisutan u svakom od stotina čuperaka na površini kvadratnog metra. Nakon oplodnje nitastim i ljepljivim polenom nošenim morem razvije se plod nalik maslini. Plod u proljeće sazrije, otkine se od stapke i na površini pluta nekoliko dana. Kada se raspukne, iz njega ispadne sjemenka koja tone na dno. Potone li na dno pliće od 40 m, na kojem je dovoljno svjetla za razvoj posidonije, počet će spori rast. Puzećim rastom i grananjem stabalca razvit će se tijekom desetljeća naselje promjera tek nekoliko metara. Tijekom stoljeća možda će prerasti dio manje uvale, a trebat će tisućljeća da naselje dosegne razmjere kakve posidonija ima danas u hrvatskom podmorju. Zbog tako izrazito sporog rasta svako je uništavanje njezinih i najmanjih naselja neobnovljivo u okvirima trajanja ljudskog života.

Naselja posidonije udomljavaju brojne organizme te se smatraju područjima najveće biološke raznolikosti Sredozemnog mora i područjima najveće organske proizvodnje. Njezini listovi pročišćavaju vodeni stupac, a nakon što otpadnu nakupljaju se na obali kao „lažina“ koja tijekom zime štiti pješčane obale od erozije uzrokovane valovima. U Hrvatskoj se u njezinim naseljima stoljećima tradicionalno lovila riba gira. Listovi posidonije se i danas koriste za izradu madraca i jastuka, a njezina ukopana stabalca trajno pohranjuju ugljik i time smanjuju utjecaj globalnog zagrijavanja. Kada dođete blizu mora, udahnite duboko, udahnut ćete i kisik koji je proizvela najvažnija biljka Sredozemnog mora – posidonija.

Predaja pištolja, bombi i streljiva -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 6. svibnja 2024. na području grada Požege, 62-godišnjakinja je prilikom čišćenja kuće pronašla i policijskim službenicima dragovoljno predala zračni pištolj, dok je anonimni građanin dragovoljno predao dvije ručne bombe i 35 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

U prometnoj nesreći vozač je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 6. svibnja 2024. oko 17.15 sati u mjestu Draga, 60-godišnji vozač koji je upravljao električnim biciklom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio na putnu bankinu nakon čega je došlo do pada vozila i udara vozača u metalnu ogradu.

U prometnoj nesreći vozač je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Miroslava Kraljevića te prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Kaptol u Školskoj ulici.

POŽEGA - U sklopu projekta „Pravna pomoć građanima u Zapadnoj Slavoniji III“ financiranog od strane Ministarstva pravosuđa i uprave, pravna savjetnica Informativno pravnog centra (IPC) pruža besplatnu pravnu pomoć u predmetima koji se odnose na ostvarivanje prava iz:
- sustava socijalne skrbi,
- zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
- obiteljskog prava,
- radnog prava,
- vlasničkih odnosa,
- osobnih stanja građana,
- zaštite od sklapanja prijevarnih ugovora
- ovršnih postupaka te
- pomoći zviždačima.

Besplatnu pravnu pomoć u Požegi pravna savjetnica IPC-a pružati će dana 9. svibnja 2024. godine (četvrtak)  u Vijećnici Grada Požege , Trg Svetog Trojstva 1, u vremenu od 9.30 do 11.30 sati.

POŽEGA  - Iz grada Požege obavještavaju sugrađane da će u utorak, 7. svibnja 2024. na snazi biti privremena regulacija prometa  za sva vozila na dijelu ceste u Ulici Miroslava Kraljevića ispred k.br. 1 u Požegi, zbog izvođenja radova na izgradnji priključaka novog korisnika na komunalne vodne građevine.

Promet će biti zatvoren na Trgu Matka Peića na raskrižju s Ulicom Pod gradom i Ulicom Grgin dol u pravcu kretanja Trg sv. Trojstva – Arslanovci  i u Ulici Miroslava Kraljevića na kružnom toku u pravcu kretanja Arslanovci – Trg sv. Trojstva.

Regulacija prometa održavat će se u vremenu od 8:00 sati do 14:30 sati.

Molimo sugrađane za razumijevanje.

Nužna zakonska zabrana batinanja konja radi isprazne zabave; Prijatelji životinja pokrenuli i peticiju  -

Udaranje konja bičem, ožiljci na koži, zadavanje konju boli povlačenjem žvala, samo su neki od mučnih prizora kojima su svjedočili aktivisti udruge Prijatelji životinja na jučerašnjoj štraparijadi u Strmecu Bukevskom kod Velike Gorice. „Zapanjeni smo što se grubo kršenje zakona i neskriveno mučenje konja odvijalo pred očima veterinarske inspekcije, koja se oglušila na naše traženje da zabrani održavanje ovog događaja. Ovo nije natjecanje u povlačenju trupaca, već u zlostavljanju konja!” oštra je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Kaže da je nedopustivo da veterinarska inspekcija žmiri već na osnovnu činjenicu, vidljivu laicima, da su muškarci izravno povlačili žvale uzrokujući konjima dodatan stres, strah i bol. Na prstenove žvala kopča se dizgin, remen čije naglo potezanje uzrokuje pritisak žvala na jezik i desni konja izazivajući oštru bol. U nekih konja žvale su imale i podbradni lanac, čije zatezanje dodatno pojačava polugu žvale na jezik konja i ispod na čeljust. Pri jakom povlačenju dizgina ili žvala, što je praksa na štraparijadama, može doći i do mikrofrakture kosti, tj. čeljusti konja.

„Mala djeca nosila su u rukama kao igračke bičeve koji su se prodavali kao suveniri, dok su starija djeca i udarala konje bičevima. Mnogi konji imaju ožiljke i rane na koži od udaraca i bilo je vidljivo da se boje svojih vlasnika, od kojih su ih neki udarali bičevima prije natjecanja. Jedan konj otrgnuo se od straha i počeo bježati okolo. Konji su posrtali od napora i više puta stali, da bi se vlasnici nakon kratke pauze nastavili derati na njih, pljeskati im iza leđa i povlačiti ih za žvale tjerajući ih da vuku dalje. Tu nije bilo zabave, već samo strah konja s jedne strane i agresija i dominacija ljudi s druge strane. Zar inspekcija ne vidi da je ovo nasilje, a ne natjecanje u kojima konji uživaju?” ogorčeni su aktivisti.
 
Prijatelji životinja ističu da su natjecanja konja u povlačenju teških trupaca nezakonita zato što krše niz odredaba iz područja veterinarstva i zaštite životinja te promiču zlostavljanje životinja. Podsjećaju da je udaranje i batinanje konja dio redovite „pripreme” za natjecanja konja u povlačenju teških trupaca, tzv. štraparijade ili šlajs. Vlasnici konje „kondicijski treniraju” udaranjem drvenim batinama u štalama, iz dana u dan, godinama, a sve s ciljem da dobiju poslušne konje koji će zbog usađenog straha povući teške trupce na „natjecanjima”.
 
„Imamo apsurdnu situaciju da Zakon o zaštiti životinja zabranjuje korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma, no istodobno nije izričito zabranio da ti isti konji vuku teške trupce u besmislenim natjecanjima. Znamo da konji neće vući niti pretovarena kola, već će stati. Potpuno je jasno da neće niti dobrovoljno vući trupce od dvije tone. Nakon što iz dana u dan dobivaju batine, skriveni od pogleda javnosti u štalama, na tzv. natjecanjima reagiraju poslušno već na podizanje ruke, zamah biča ili povik, i muče se da povuku trupac. To je užasno zlostavljanje konja koje se ne može ničim opravdati, a osobito ne ispraznom zabavom. Sama ta činjenica dovoljna je da veterinarska inspekcija ne bi smjela izdati odobrenje ni za jednu štraparijadu!” pojašnjava Snježana Klopotan Kačavenda.
 
U rujnu prošle godine Prijatelji životinja prijavili su aktere batinanja konja u štali kod Karlovca. Veterinarska inspekcija odgovorila im je da je konj Jadran, čije premlaćivanje je imala prilike vidjeti cijela Hrvatska na videosnimci koja se širila društvenim mrežama, privremeno oduzet. Pokrenuta su dva prekršajna postupka pri Prekršajnom sudu u Karlovcu. Muškarci koji su tukli konja proveli su dva mjeseca u istražnom zatvoru i protiv njih podignuta je kaznena prijava zbog mučenja životinja. Iz Udruge su tada uputili i dopis Državnom inspektoratu u kojemu su istaknuli da batinanje konja nije izoliran slučaj, već svakodnevni sastavni dio treninga za „pripreme” konja za natjecanja u povlačenju trupaca. Pozvali su Državni inspektorat da obavijesti sve veterinarske inspektore da ne daju suglasnost za okrutna natjecanja.
 
No Državni inspektorat nastavlja sve ignorirati odobravajući događanja koja predstavljaju i kazneno djelo mučenja životinja i kršenje Zakona o zaštiti životinja, koji propisuje da je životinje zabranjeno koristiti za natjecanja „ako ih se pri tome prisiljava na ponašanje koje kod životinja izaziva bol, patnju, ozljede ili smrt”. Sve to događa se isključivo zbog profita, što uključuje ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Već to je u domeni Državnog inspektorata, koji bi trebao spriječiti i sankcionirati nezakonito stjecanje profita, i to na očitu štetu nesretnih životinja.
 
Pokrenuta je i peticija kako bi se izričito u Zakonu o zaštiti životinja zabranila ova okrutna i za cijelu Hrvatsku sramotna praksa. Uz više informacija, nalazi na www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

Počlicijski službenici su i ovoga vikenda proveli pojačane mjere kontrola u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 110 prekršaja, od čega izdvajamo po pet prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i korištenja mobitela tijekom vožnje, osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 69 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečena su i tri recidivista.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u nedjelju 5. svibnja 2024. oko 2.05 sati u Požegi u Ulici Jurja Križanića gdje su policijski službenici u prometu zatekli osobni automobil kojim je upravljao vozač koji neposredno prije zaustavljanja nije postupio po znakovima policijskih službenika već je nastavio vožnju makadamskim putem u smjeru Ulice kralja Petra Svačića gdje je i zaustavljen. Policijski službenici su utvrdili da je vozilom upravljao vozač starosti 30 godina kod kojeg je ispitivanjem alkoholiziranosti utvrđena prisutnost alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,14 promila, također je utvrđeno da mu je vozačka dozvola oduzeta i ukinuta zbog negativnih bodova te izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi te mu je izdan optužni prijedlog na novčani iznos od 3690,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 17 mjeseci.