POŽEGA - Tiskovnom konferencijom u Požeškoj kući najavljene su dvije manifestacije koje Požežanke i Požežane očekuju kroz slijedeće tjedne. Bogati program najavili su požeški gradonačelnik Željko Glavić i direktorica TZ grada Požege Mirna Šimunović Svoboda. Kako su to činili daleko u prošlosti, Požežani će i ove godine  ljeto dočekati uz simbolično paljenje Ivanjskog krijesa na središnjem gradskom trgu.

Gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić ovim je putem pozvao sve građane da sudjeluju u manifestacijama i dodao kako se Požega uvijek ponosila svojom kulturom i  tradicijom koje promiče kroz događanja poput ovih, naglasivši: „Grad Požega podržava tradiciju ovih manifestacija i ljude koji se trude održati ih vidljivima.“

Program manifestacije koja će se održati pod pokroviteljstvom Grada Požege i u organizaciji Turističke zajednice Grada Požege najavila je Mirna Šimunović Svoboda, direktorica Turističke zajednice Grada Požege, podsjetivši: „Ove manifestacije nisu samo prilika za promociju naše kulturne  i gastronomske baštine, već i za jačanje zajedništva među našim sugrađanima te privlačenje  brojnih posjetitelja u grad.“

Na početku programa za ovaj najduži dan u godini predviđen je nastup pod nazivom “Ples u ljeto“, na kojem će plesati članice i članovi Plesnog studija Marine Mihelčić, Požeške mažoretkinje, UO Plesne radionice Ilijane Lončar i Scenski studio ARTina. U povorci povijesnih postrojbi sudjelovat će gradska glazba Trenkovi panduri, Gradska straža i Odred izviđača Požega uz četiri gostujuće postrojbe. Nakon plesnih točaka, DJ Topa će preuzeti pozornicu i zagrijati atmosferu s popularnim domaćim hitovima. Večer se nastavlja koncertom pjevača zabavne glazbe Joleta.

Nakon Ivanjskog krijesa, 28. i 29. lipnja održat će se 44. požeška Kulenijada na lokacijama Zlatni lug i u šetališnom središtu grada. Požeška kulenijada, koja okuplja najbolje proizvođače iz cijele države,  najstarija je u Hrvatskoj. Bogat program uključuje gastro natjecanja, zabavne sadržaje i edukacije poput predavanja „Proizvodnja tradicionalnih slavonskih mesnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“ i sajma „Zlatno ljeto tradicije“, s uvijek dobro posjećenom degustacijom za sve posjetitelje u povijesnoj jezgri grada točno u podne.

POŽEGA -  Svoj Dan škole obilježila je i proslavila požeška OŠ Antuna Kanižlića u dvorani Gradskog kazališta Požega. Svečanu priredbu pod nazivom "Moja škola" priredili su učenici, najvećim dijelom nižih razreda, učitelji i mentori, koja je sadržavala 18 točaka a umjetnička voditeljica cijele priredbe bila je učiteljica Irena Topalušić. Tehničku podršku su joj pružile učiteljice Ksenija Teskač i Joana Marić.

Sve je na početku pozdravila ravnateljica škole Renata Marinić, koja je istakla i brojne uspjehe učenika i cijele škole, te napomenula da su svi učenički i mentorski uspjesi nagrađeni. Podršku Danu škole OŠ Antuna Kanižlića dala je svojim dolaskom pročelnica Odjela za društvene djelatnosti grada Požege Maja Petrović, te sve ravnateljice i ravnatelj gradskih osnovnih škola.

Kako se obilježavao i blagdan sv. Antuna a i škola nosi ime Antuna učenici su izveli pjesmu o školi, ali i bećarac o sv. Antunu i školi koji su pratili tamburaši. U nastavku je bilo recitacija, ali najviše vesele pjesme i plesa.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari"  -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju od 15. do 18. travnja 2024. na području općine Brestovca, nepoznati počinitelj (ili više njih) je na vikendici u vlasništvu 53-godišnjakinje ispisao grafite.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari.“

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

Tijekom proteka 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Ulici svetoga Roka i u blizini mjesta Sovski Dol.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 12. lipnja 2024. oko 17.30 sati u mjestu Brodski Drenovac ispred trgovine, 36-godišnjak je vikao na 73-godišnjakinju. Ispitivanjem alkoholiziranosti kod njega je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaju petak,14. lipnja 2024.prvo izdanje prigodnih poštanskih maraka iz nove serije „Hrvatska vojna tradicija“.Motivina markama su hrvatski vojskovođe iz Prvoga svjetskog rata – Svetozar Boroević, Anton Lipošćak, Maximilian Njegovan i Janko Vuković Podkapelski.Autoricaizdanja jeSabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba.Nominalna vrijednost maraka je jedan euro, a marke su otisnute u 20.000 primjeraka po motivuu bloku s četirima markama. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke moguse kupiti u poštanskimuredima ili onlinena internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodnipoštanski blok napisao jedr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest.

Hrvatski vojskovođe iz Prvoga svjetskog rata

Iako je težnja miru i mirnu životu u temelju ljudskih želja i razmišljanja, u stvarnosti je povijest obilježena gotovo neprekidnim ratovanjem. Ni hrvatska povijest nije iznimka od toga pravila i obilježena je brojnim ratovima koji su poharali hrvatsko ozemlje ili su hrvatski vojnici i vojskovođe ratovali daleko izvan hrvatskih granica. Dovoljno je prisjetiti se 20. stoljeća kada su Hrvati i Hrvatska bili izvrgnuti razaranjima čak triju ratova – Prvoga svjetskog rata, Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata. U svim ratovima žrtvovali su se brojni hrvatski vojnici. Bez obzira na to bile to hrvatske vojske ili su hrvatski vojnici bili dio nekih drugih vojski, mnogi među njima istaknuli su se svojim podvizima na bojištu ili su stekli slavu kao uspješni vojskovođe.

Godine 2024. obilježava se 110. obljetnica Prvoga svjetskog rata – važna obljetnica koja će imati odjeka u mnogim zemljama koje su i same bile sudionice tog rata. Među imenima hrvatskih vojskovođa iz Prvoga svjetskog rata kao prvo se nedvojbeno ističe ime feldmaršala Svetozara Boroevića od Bojne. Imena ostalih vojskovođa jesu Anton Lipošćak, Maximilian Njegovan i Janko Vuković Podkapelski.

      Feldmaršal Svetozar Boroević (1856. – 1920.)

Rođen je u mjestu Umetiću kod Hrvatske Kostajnice, a za vojnu službu opredijelio se još u dječačkoj dobi. Zbog toga što je rođen u pravoslavnoj vjeri, poslije je bilo onih koji su ga smatrali Srbinom, no on se osobno izjašnjavao Hrvatom te je nedvojbeno bio hrvatski časnik i vojskovođa. U oružane snage tadašnje Austro-Ugarske Monarhije stupio je 1872., a kao dobro školovani časnik u sljedećim je desetljećima napredovao i 1904. bio je promaknut u prvi generalski čin – čin general-bojnika.

Izbijanje Prvoga svjetskog rata zateklo ga je na položaju zapovjednika VI. vojnog zbora u Košicama i u činu podmaršala. Svoj ratni put počeo je sa spomenutim VI. vojnim zborom u Galiciji da bi se iskazao već ujesen 1914. Početkom rujna te godine preuzeo je zapovjedništvo 3. vojske te je uspio ne samo zaustaviti ruski prodor nego je Ruse i odbio te je ustalio crtu bojišta. Napadom Italije na Austro-Ugarsku potkraj svibnja 1915. prebačen je na novootvoreno bojište kao zapovjednik V. vojske. Unatoč razmišljanjima u vrhovima austrougarskih oružanih snaga o nemogućnosti obrane dijela tog područja te planova o povlačenju sa znatnog dijela ozemlja današnje Slovenije, Boroević je smatrao da se obrana može osigurati i odlučio prihvatiti borbu. Pritom se osobito oslanjao na slovenske, ali i na hrvatske vojnike, koji su bili odlučni boriti se protiv talijanskih pretenzija na njihove zemlje. To mu je donijelo veliku popularnost među Slovencima i Hrvatima. Na uspostavljenoj bojišnici na Soči Boroević je sa znatno slabijim snagama u žestokim i osobito krvavim bitkama uspio odbiti ukupno jedanaest talijanskih navala. Zbog svojih podviga dobio je nadimak Lav sa Soče. Dana 1. veljače 1918. zbog svojih je zasluga promaknut u najviši čin – čin feldmaršala.

Raspad Austro-Ugarske potkraj listopada i početkom studenog 1918. zatekao je Boroevića i dalje kao zapovjednika na bojištu prema Italiji. U takvim prilikama jedino što mu je preostalo bilo je pokušati osigurati uredno povlačenje svojih snaga prema nekadašnjim austrougarskim granicama da bi se potom i sam povukao u Korušku. Nakon nestanka Monarhije podnio je zahtjev za državljanstvom novostvorenoga Kraljevstva SHS, no kao nepoželjnom visokom časniku nekadašnje Monarhije zahtjev je odbijen, a zabranjen mu je i povratak u domovinu. Nedugo nakon toga umro je od posljedica moždanog udara 23. svibnja 1920. godine. Njegovo posljednje počivalište su arkade na središnjemu bečkom groblju.

     Anton Lipošćak (1863. – 1924.)

Rođen u hrvatskoj vojničkoj obitelji, i sam je odabrao vojno zvanje. Godine 1883. završio je Theresianum, prestižnu vojnu školu u Bečkom Novigradu, te je kao poručnik bio dodijeljen 53. carskoj i kraljevskoj (c. i k.) pješačkoj pukovniji u Zagrebu. Iako je službovao u različitim postrojbama diljem Monarhije, znatan dio njegove vojne službe vezan je uz službovanje u postrojbama u Hrvatskoj. Godine 1910. promaknut je u svoj prvi generalski čin – čin general-bojnika.

Izbijanje Prvoga svjetskog rata dočekao je na položaju u X. vojnom zboru kao zapovjednik 2. c. i k. pješačke divizije. Ujesen 1914. sa svojom divizijom sudjeluje u teškim borbama u današnjoj jugoistočnoj Poljskoj i na Karpatima. Od listopada 1915. do veljače 1916. i od ožujka do lipnja 1917. na istočnom bojištu uspješno je zapovijedao hrvatskom 42. domobranskom divizijom („Vražja divizija“). U lipnju 1917. postaje zapovjednik bojne skupine na istom bojištu (GruppeLipošćak) koja prerasta u IX. vojni zbor. Naposljetku je postao austrougarski vojni upravitelj Poljske, odnosno dijela današnjega poljskog jugoistoka koji je činio austrougarsku zonu u netom proglašenom Kraljevstvu Poljske gdje je ostavio dobar dojam na poljsko stanovništvo. Zbog raspada Monarhije podnio je ostavku na taj položaj početkom studenoga 1918. godine. Nakon svršetka rata došao je u Zagreb, no kao nepoćudan visoki časnik propale Monarhije bio je uhićen pod optužbama da priprema zavjeru protiv Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba. Ubrzo je ipak pušten na slobodu te je nastavio živjeti u Zagrebu do smrti 1924. godine.

Maximilian Njegovan (1858. – 1930.)

Rođen u Zagrebu, Maximilian Njegovan odabrao je zvanje pomorskog časnika. Završivši Pomorsku akademiju u Rijeci, kao kadet je 1877. putovao do Sjeverne i Južne Amerike. U sljedećim desetljećima je kao časnik služio na više brodova i obnašao više stožernih dužnosti, a 1911. promaknut je u prvi admiralski čin – čin kontraadmirala.

Nakon ulaska Italije u Prvi svjetski rat proslavio se pomorskim napadom na luku Anconu i na obalnu obrambenu infrastrukturu za što je poslije odlikovan. U veljači 1917. postao je zapovjednik austrougarske mornarice, a na tom se položaju već u svibnju iste godine istaknuo pokušajem proboja Antantine blokade Otrantskih vrata. Unatoč tom pothvatu, Njegovan je bio svjestan osjetljivosti položaja mornarice kojom je zapovijedao te je nastojao čuvati snage bez nepotrebnih okršaja i gubitaka u izravnim sukobima. Uz to su mornaricu pogađale velike nestašice, od hrane do goriva, što je utjecalo na njezinu borbenu spremnost, no austrougarska mornarica svejedno je i dalje bila važan čimbenik na Jadranu, posebice njezine podmornice, te je na sebe vezivala znatne talijanske pomorske snage.

Njegovan je zbog pasivnosti koja je odlikovala austrougarsku flotu pod njegovim zapovjedništvom – iako joj je stvarno tako osiguran opstanak – postao nepopularan u vojnim vrhovima Monarhije, pa i kod samog vladara Karla I. (IV.). Naposljetku je smijenjen sa svojeg položaja nakon glasovite pobune mornara u Boki Kotorskoj kada je ocijenjeno da je za slabost mornarice odgovoran upravo njezin vrh. Istodobno je i umirovljen, a nakon sloma Monarhije vratio se u rodni Zagreb u kojem je i umro 1930. godine.

Janko Vuković Podkapelski(1871. – 1918.)

Rođen u Jezeranama u Lici, Janko Vuković Podkapelski odabrao je zvanje pomorskog časnika. Nakon završetka Pomorske akademije u Rijeci, 1889. postao je kadet u austrougarskoj mornarici. U sljedećim godinama služio je na više brodova, a u godinama prije Prvoga svjetskog rata bio je zapovjednik na više brodova. Izbijanje Prvoga svjetskog rata dočekao je kao zapovjednik razarača Csepel i u činu kapetana fregate. Posebice se istaknuo nakon ulaska Italije u rat. Naime, potkraj svibnja 1915. u bitci kod poluotoka Gargana skupina brodova pod njegovim zapovjedništvom nanijela je Talijanima teške gubitke pri čemu je potopljen i jedan talijanski razarač. U sljedeće dvije godine zapovijedao je bojnim brodom Babenberg i krstaricom Admiral Spaun te se istaknuo u više bitaka oštetivši ili potopivši više Antantinih brodova.

Početkom ožujka 1918. postao je zapovjednikom admiralskog i zapovjednog broda mornarice, bojnog broda ViribusUnitis. Na tom je položaju i u činu kapetana bojnog broda dočekao dane rasula Monarhije, pa i njezine mornarice. Neredi i razdor zahvatili su i posadu njegova broda ViribusUnitis. No istodobno je postalo jasno da bi predaja oružanih snaga Antanti značila i predaju flote Italiji. Kako bi se to spriječilo, vladar Karlo I. (IV.) odlučio je 31. listopada predati flotu i sve ratne luke Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Istog je dana u Puli obavljena primopredaja flote Narodnom vijeću, a zapovjednikom je u činu kontraadmirala imenovan upravo Janko Vuković Podkapelski. Iako je sam Vuković prije toga obavijestio sile Antante da je dotadašnja austrougarska mornarica u rukama Narodnog vijeća SHS, ipak su sljedeću noć talijanski diverzanti pod trup broda ViribusUnitis postavili eksploziv. Iako su dvojica diverzanata uhićena, nakon što je postalo jasno da je brod miniran i da slijedi eksplozija, Vuković je i njima i posadi dopustio da se spase napuštanjem broda ViribusUnitis. Kada su rano ujutro 1. studenog 1918. odjeknule eksplozije i brod počeo tonuti, Vuković je i dalje ostao na njemu te postoje naznake da je nastojao spasiti što više mornara koji su još bili na njemu. Nije jasno što se točno dogodilo i je li se Vuković uopće pokušao spasiti ili je kao kapetan odlučio potonuti sa svojim brodom. Ostaje činjenica je da je poginuo zbog potonuća broda kojim je zapovijedao.

POŽEGA / VIDOVCI - Svečano je obilježen Dan hrvatskih branitelja grada Požega i 33. obljetnica osnivanja 63. A bojne ZNG u sjećanje na 13. lipnja i njeno osnivanje u Vidovcima na nogometnom stadionu. Povodom obilježavanja položeni su vijenci i zapaljene svijeće uz spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade HV Požega. Sveta misa služena je u crkvi sv. Lovre.

Obilježavanje se nastavilo na Nogometnom stadionu NK Dinamo Vidovci uz spomen obilježje podignuto u čast osnivanja prve oružane postrojbe u Požeštini na mjestu gdje je osnovana 63. A bojna ZNG. Iz te prve postrojbe kasnije je nastala i proslavljena 123. brigada HV Požega.

Položeni su vijenci i zapaljeni lampioni, a vijence su položili članovi Udruge veterana 63. A bojne ZNG, članovi Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanik predsjednika Sabora RH, saborski zastupnik Željko Glavić, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, izaslanstvo Ministarstva obrane, delegacija vojske i policije, delegacija Požeško-slavonske županije na čelu s županicom Antonijom Jozić, delegacija grada Požege na čelu s zamjenikom gradonačelnika Borislavom Miličevićem, delegacija Udruge hrvatskih branitelja Dervišaga, MO Dervišaga Vidovci, delegacija UDVDR grada Kutjevo, delegacija ŽO HDZ-a, delegacija ŽO SDP-a na čelu s saborskom zastupnicom Martinom Vlašić Iljkić. Molitvu je vodio vojni kapelan vlč Željko Volarić.

Prigodne riječi i čestitke uz Dan branitelja uputili su predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Tomica Galović, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i izaslanik Sabora RH i požeški gradonačelnik Željko Glavić koji je istakao: - Danas obilježavamo Dan branitelja Grada Požege, sjećajući se 13. lipnja, datuma kada je u Vidovcima postrojen 63. samostalni bataljun Zbora narodne garde. Ta postrojba, jedna od najstarijih i najčasnijih iz Domovinskog rata, postala je temelj 123. požeške brigade Hrvatske vojske, koja je svojom hrabrošću i odlučnošću čuvala naš grad i cijelu Požeštinu od ratnih razaranja. 

Vaša nesebična ljubav prema Domovini, hrabrost i predanost, pod zapovjedništvom generala Miljenka Crnjca, osigurali su mir i slobodu koju danas uživamo. Vaša žrtva i doprinos ostaju trajno urezani u povijest našeg grada i države.
Na današnji dan, blagdan svetog Antuna Padovanskog, pozivam sve nas na zajedništvo i ustrajnost u izgradnji Hrvatske iz snova naših branitelja. Uz poseban pijetet prisjećamo se svih onih koji su dali svoje živote za slobodu i suverenitet Republike Hrvatske. Zahvalnost iskazujemo i obiteljima poginulih, umrlih i nestalih branitelja, čuvajući uspomenu na njihovu žrtvu zauvijek u našim srcima. Neka nas duh zajedništva i solidarnosti vodi u izgradnji bolje budućnosti za sve nas.

Svečanost su s nekoliko domoljubnih pjesama uveličali članovi KUD-a Bektež, a nakon toga uslijedio je domjenak i druženje.

POŽEGA - Udruga Herceg Stjepan Požega organizirala je svoje Hercegovačko silo, na kojemu je prodavala tombolu a prihod su namijenili i u humanitarne svrhe. Tako su odvojili iznos od 1.000 eura za Odjel pedijatrije Opće županijske bolnice Požega. Donaciju su odvojili i prije nekoliko godina, a odvojit će sredstva i ubuduće, istakao je predsjednik Udruge Herceg Stjepan Vlado Boban, te dodao da su u donaciji sudjelovali svi posjetitelji Hercegovačkog sila jer su unaprijed znali da kupnjom tombole pomažu pedijatriji OŽB.

Donaciju je primila dr. med. Danijela Vidić, specijalist pedijatrije a uručio predsjednik Udruge Herceg Stjepan Vlado Boban i zahvalio Upravnom vijeću OŽB što je porihvatio ovu donaciju.

Voditelj odjela prim. mr. sc. Vlado Drkulec, dr. med. je istakao da Odjelu pedijatrije OŽB Požega gravitira od 14 - 16.000 pacijenata iz Požeško-slavonske županije ali i susjednih županija. Nekada su mali pacijenti više zadržavani na bolničkom lijhečenju, bilo ih je do 1.300, a danas se puno toga odradi kroz dnevnu bolnicu I boravku od nekoliko do 10-tak sati. No uvijek ima i onih pacijenata koji ostaju u bolnici, uz njih  netko od članova obitelji. Broj ležajeva u sobama se mijenja ovisno o svakodnevnoj potrebi.

Zahvalio se Udruzi Herceg Stjepan, te napomenuo da još neke udruge kroz svoje djelatnosti, kao sportske, Požeška biskupija, grad Požega i dr. uvijek doniraju sredstva za poboljšanje rada i usluge boravka za male pacijente. To se odnosi za opremu dječjeg boravka na odjelu, potrebnih aparata i uređaja. Od ovih sredstava opremit će se jedna kupaonica za djecu koja ostaju duže na odjelu pedijatrije.

Dogodio se jedan požar u reciklažnom dvorištu u Požegi  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 12. lipnja 2024. oko 10.50 sati u Požegi u Industrijskoj ulici u prostoru reciklažnog dvorišta, prilikom rezanja dotrajalog kamiona za odvoz smeća došlo je do zapaljenja smeća koje se nalazilo u tovarnom prostoru.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Požega.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 12. lipnja 2024., policijskim službenicima je prijavila 74-godišnjakinja s područja Požege, da je tijekom 2024. putem društvene mreže stupila u kontakt s nepoznatom osobom koja ju je lažnim prikazivanjem činjenica navela da joj uplati veći novčani iznos.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Kuzmica i bijeg vozača s mjesta prometne nesreće u Požegi na raskrižju ulica Nikole Tesle i Vranduk.