Iz policije upozoravaju sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Dok jedni očajnički dižu ruke i tvrde da je ova sezona na Jadranu počela katastrofalno, drugi se bore s neočekivanim problemom – nedostatkom radne snage! Ubrzano otvaranje novih hotela i restorana stvorilo je krizu u potrazi za radnicima ostavljajući mnoge poslodavce na rubu očaja. Jesu li pred nama neviđeni izazovi ili se radi o prilici koja će redefinirati ljetni turizam na Jadranu?

Turistička sezona je u punom jeku i mnogi radnici na moru već su odavno započeli s poslom. Mnogi se odlučuju na sezonski radzbog zarade, ali neki i zbog uživanja jer, prema pisanju medija, mnogi Hrvati više si ne mogu priuštiti ljetovanje na našoj obali.

Inovativna platforma za zapošljavanje PickJobs je napravila kratko istraživanje o trenutnoj situaciji vezanoj uz sezonske poslove u Hrvatskoj usporedno s brojem korisnika koji traže posao tijekom cijele godine. Od početka ove godine, najviše posloprimaca tražilo je poslove u administraciji, IT industriji, ugostiteljstvu, sportu i u turizmu. Također, tražitelji posla su pokazali interes i za bankarstvom, trgovinom i prodajom, marketingom i oglašavanjem, graditeljstvom te ekonomijom. Najviše oglasa na PickJobs tijekom 2024. godine odnosi se na ugostiteljstvo, trgovinu i prodaju, promet i transport te graditeljstvo. Najviše aktivnih sezonskih oglasa može se i dalje pronaći u kategoriji ugostiteljstvo, neznatno manje u turizmu, a bilo je aktivnih oglasa u kategorijama trgovina i prodaja, promet i transport te poljoprivreda. Što se tiče studenata, mnogi su pokazali interes za sezonskim radom i prijavljivali se na mnoštvo oglasa na Jadranu. Najviše studenata odlučilo je raditi poslove administracije, ugostiteljstva, trgovine i prodaje te skladištenja i logistike.

Prema podacima s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prvih šest mjeseci 2024. zaposlio se 12 689 osoba na sezonskim poslovima. Uglavnom se radi o zanimanjima konobara/konobarica, sobara/sobarica, čistača/čistačica, kuhara/kuharica, pomoćnih kuhara/pomoćnih kuharica, prodavača/prodavačica, kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, recepcionara/recepcionarki, turističkih animatora/turističkih animatorica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica i slično. No, tražilo se nekoliko tisuća osoba više. Naime, potražnja je bila za 16 656 radnika. Tijekom cijele prošle godine za sezonske poslove tražilo se 23 403 radnika, a zaposlilo se njih 17 360. Iako je sezona u jeku, brojni i dalje traže radnike. Prema podatcima HZZ-a, imaju aktivne 963 otvorene pozicije za sezonski posao.

Kako se ljeto bližilo, u Hrvatskoj je izdavano sve više dozvola za rad stranim radnicima, a broj onih u turizmu i ugostiteljstvu povećavao se. Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova u siječnju je izdano 14 219 dozvola za boravak i rad, u veljači 32725, u ožujku  52196, u travnju 72872, u svibnju 93786 i u lipnju 112389. U prva četiri mjeseca najviše je dozvola izdano za rad u graditeljstvu, dok su turizam i ugostiteljstvo bili na drugom mjestu. Potom su se u svibnju i lipnju popeli na prvo mjesto. U prva tri mjeseca 2024. godine najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Nepala, potom u travnju, svibnju i lipnju najviše dozvola za rad izdano je državljanima Bosne i Hercegovine.

Iako je sezona na vrhuncu, potražnja za sezonskim poslovima i dalje traje. Primamo svakodnevne upite i prijave zainteresiranih kandidata iz Hrvatske i regije za sezonskim radom. Nadamo se da će svatko pronaći željeni posao i zadovoljavajuće uvjete. 

POŽEGA - Na Gradskim bazenima Požega svakodnevno se vode očevidnici o količini klora u vodi, ph vrijednosti vode, temperaturi vode i količini dodane svježe vode. Djelatnici Požeškog športskog saveza  vode maksimalnu brigu o sigurnosti kupača na Gradskim bazenima tijekom ljetne sezone kupanja kao i o ispravnosti vode u bazenima.

Prema Pravilniku o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije dva puta mjesečno uzima uzorak vode i vrši analizu. Sve dosadašnje analize odgovaraju propisanim vrijednostima navedenog Pravilnika. Posljednji uzorak vode uziman je 18. srpnja i također je ispravan.

Ovim putem pozivaju građane da posjete Gradske bazene i ugodno se osvježe tijekom ljeta. Radno vrijeme Gradskih bazena Požega je svakog dana od 8,00 do 20,00 sati.

POŽEGA - U tijeku je borba protiv ambrozije, alergene biljke koja proizvodi velike količine peludi što kod ljudi izaziva alergije. Grad Požega podsjeća vlasnike ili posjednike poljoprivrednog i drugog zemljišta, dakle vrtova, oranica, livada i sličnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta, uključujući rubove parcela, šuma i poljskih putova, na području grada  da su dužni tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina redovito uklanjati i suzbijati ambroziju, a sve s ciljem sprečavanja njezinog daljnjeg širenja u svrhu zaštite zdravlja građana.

Redovitim održavanjem  zemljišta od zarasle trave i korova, sveukupno opterećenje alergenima u okolišu može se smanjiti, poboljšavajući kvalitetu zraka i sigurnost za osobe s alergijama. Najdjelotvorniji pristup u suzbijanju ambrozije je primjena mehaničkih mjera ( čupanje, redovita košnja, okopavanje, kultivacija), agrotehničkih mjera (obrada tla, pravovremena sjetva, prašenje strništa) kao i kemijskih mjera, korištenjem herbicida.

Provedba ove obveze redovito će se kontrolirati te će se protiv onih koji se iste ne pridržavaju poduzeti mjere u skladu s nadležnošću i općim aktima Grada Požege. U cilju izbjegavanja pokretanja postupka, nadležne službe pozivaju građane da redovito uklanjaju i suzbijaju ambroziju sa svojih površina.

Pronalazak i dragovoljna predaja eksplozivnih sredstava i streljiva  -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 1. kolovoza 2024. u mjestu Bresnica, 66-godišnjakinja je u dvorišnoj zgradi pronašla i dragovoljno policijskim službenicima predala ručnu bombu, dimni uložak, 19 upaljača, 42 detonatorske kapisle, 100 grama TNT-a i 240 komada streljiva.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

POŽEGA / JAKŠIĆ / TRENKOVO - Dok su učenici na zasluženim ljetnim praznicima, u velikom broju škola kojima je osnivač Požeško-slavonska županija period praznih klupa iskorišten je za radove kako bi nova školska godina krenula uz poboljšane uvjete.

Među ostalim, radovi traju i u Osnovnoj školi Mladost Jakšić te Osnovnoj školi Vladimir Nazor Trenkovo. Podsjetimo, navedene škole, uz još tri osnovne škole s područja županije, sudjeluju u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ kroz koji su, uz brojne druge prednosti, osigurana sredstva za infrastrukturnu prilagodbu i opremanje.

Oko osnovne škole u Jakšiću postavlja se ograda, uređuju se vanjski tereni na kojima će se izgraditi vrtna sjenica te se uređuje parkiralište. U unutarnjem dijelu izvode se radovi uređenja učionica, blagovaonice i drugih prostorija, uz njihovo opremanje i modernizaciju, a osim unutarnjeg i vanjskog uređenja matične škole, radovi su i u Područnoj školi Treštanovci. Ukupna vrijednost svih radova s opremom iznosi oko 360 tisuća eura.

- Osim radova u matičnoj školi, radi se i u područnoj školi u Treštanovcima, tamo smo izbili prolaz u nekadašnji učiteljski stan koji će služiti kao prostor za odmor djece. Što se tiče projekta cjelodnevne škole na početku je bilo bojazni, probleme smo rješavali u hodu i išli prema boljemu. Vjerujem da ćemo s ovim preinakama ući još spremniji u novu školsku godinu, uložili smo i u samu opremu i namještaj, a sve kako bi djeci bilo što ugodnije u prostorima u kojima borave – rekao je Boško Obradović, ravnatelj Osnovne škole Mladost Jakšić.

Učenike Osnovne škole Vladimir Nazor Trenkovo u novoj školskoj godini, uz novu modernu opremu i kompletan novi školski namještaj, dočekat će nova stolarija i podovi te oličeni zidovi i klimatizacija, a ukupna vrijednost radova i opreme iznosi oko 235 tisuća eura.

- Kao škola smo izrazito zadovoljni, na početku je bilo izazovno, ali s povratnim informacijama naših učenika i roditelja projekt se pokazao kao izuzetno dobar. Uz infrastrukturne radove i opremanje, cjelodnevna škola donijela je izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje se održavaju unutar škole i koje su besplatne za sve naše učenike, kao i dva besplatna obroka što je jako bitno za našu djecu i roditelje koji rade. Kada su nam bili predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih rekli su da smo jedna od škola koja je ogledni primjerak provođenja projekta – rekla je Danijela Krizmanić, ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Trenkovo.

U pratnji ravnatelja, radove koji su u tijeku obišle su županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sunčica Bajić.

- Uz dvije srednje škole, radno je i u brojim osnovnim školama kojima je Požeško-slavonska županija osnivač, a samo u tri školske zgrade, u Trenkovu, Jakšiću i Treštanovcima, provode se projekti vrijedni gotovo 600 tisuća eura. Zahvaljujem ravnateljima na suradnji i spremnosti da prihvate izazov koji se zove cjelodnevna škola, a koji itekako utječe na poboljšanje kvalitete obrazovanja u našoj županiji. Vjerujem da će ovi zahvat učenicima dati motiv da se lakše oproste od zasluženog odmora i 9. rujna vrate svojim školskim obvezama - rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

U kući je boravio sam i tijekom postupanja nije dolazilo do ugrožavanja sigurnosti drugih osoba -

FOTO: Ilustracija

Zbog povećanog interesa javnosti, obavještavamo vas da su policijski službenici  danas  01. kolovoza 2024.g. u mjestu Brestovac u vremenu od 09 do 14 sati  postupali po događaju u kojemu se 38-godišnji muškarac, pod specifičnim okolnostima, zaključao u obiteljsku kuću iz koje je odbijao izaći.

Nakon nekoliko sati, ipak je, na zahtjev policijskih službenika, dragovoljno izašao iz kuće te je prevezen u Opću županijsku bolnicu Požega radi pružanja liječničke pomoći.

U kući je boravio sam i tijekom postupanja nije dolazilo do ugrožavanja sigurnosti drugih osoba niti je bilo  potrebe za primjenom sredstava prisile. 

Ovo je priopćenje poslala Policijska uprava tek na višekratno inzistiranje medija koji su željeli dobiti službenu informaciju, a ne objavljivati ne provjerene informacije. No, našoj PU ni ovaj puta to nije uspjelo, jer iz njihovih redova plasirane su informacije odmah nakon početka ovog događaja. Zašto je tome tako to bi trebao ipak biti njihov problem, a vrlo ga je lako utvrditi i riješiti.    

POŽEGA – Četrnaesto  izdanje Memorijalnog nogometnog turnira “Drago Ribić” održat će se u četvrtak, 05. rujna 2024.  od 9,40 do 15,00 sati na igralištu Nogometnog kluba Požega na Sportsko – rekreacijskom centru.

Organizator turnira je Požeški športski savez, suorganizatori NK Slavonija i NK Požega, a generalni pokrovitelj Grad Požega. Sve ekipe će dobiti priznanje za sudjelovanje, a četiri najbolje ekipe bit će nagrađene i peharima i medaljama. Organizator će za svako dijete osigurati sendvič i vodu.

Na ovom turniru kao i svih prijašnjih godina nema kotizacije za nastup. Na 14. Draginom memorijalu natjecat će se 8 ekipa sastavljenih od igrača rođenih 2014. godine i mlađih (kategorija početnika).

Ukupno će svaka ekipa na turniru moći koristiti 15 igrača dok na terenu nastupa 7 igrača plus vratar. Igrat će se na dva terena dimenzija 64×44 sa petmetarskim golovima, a sve utakmice će se igrati u trajanju od 2×12 minuta. Svaka ekipa odigrat će četiri utakmice na turniru. Ekipe će biti raspoređene u dvije skupine po četiri ekipe. Najbolje ekipe iz svake skupine igrat će finale, drugoplasirane ekipe igrat će susret za 3. mjesto, trećeplasirani klubovi razigravat će za 3. mjesto dok će posljednje plasirane ekipe iz obje skupine odigrati utakmicu za 7. mjesto. Na taj način će svaka ekipa odigrat četiri utakmice na turniru.

Branitelj naslova je ekipa Papuka (Velika) koja je u finalu 13. Draginog memorijala, 31. kolovoza 2023. bila bolja od Slavije (Pleternica) rezultatom 2:1. Tada je  treće mjesto osvojio Kaptol pobjedom nad Mladosti (Pavlovci) rezultatom 2:0.

Drago Ribić rođen je 22. 02. 1979. u Požegi. Nogomet je počeo igrati u svojim Sulkovcima koji također svake godine u kolovozu organiziraju turniru u spomen na njega kao i druge svoje igrače (Drago Ribić, Branko Drinovac Lega, Stjepan Faletar, David Majetić, Slavko Nović, Josip Majetić). 

Poslije svog matičnog kluba Sulkovaca Drago Ribić bio je nogometaš požeške Slavonije za koju je igrao dvije sezone u juniorima (1996./1997 i 1997./1998.) i dvije sezone u seniorima (1998./1999. i 1999./2000.). Razbolio se u proljeće 2000, a nakon šest godina borbe s teškom bolesti preminuo je 06. 06. 2006.

Prvi turnir Dragi u čast i spomen održan je 2009. godine i do 2015. je organizirano 7 turnira, a 2016. i 2017. se nažalost nije održao. Od 2018. godine Dragin memorijal se ponovno održava svake godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini je rođeno 32.325 djece, odnosno broj živorođene djece je pao za 5,1%, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. godini.

Djece se iz godine u godinu sve manje rađa, mahom se cijele mlade obitelji iseljavaju u razvijenije zemlje Europske Unije, a ako usporedimo sadašnje podatke sa 2014. godinom, čak 7241 dijete je rođeno manje.

Unatoč poraznim demografskim pokazateljima HDZ-ova Vlada RH u dva mandata nema rješenja kako zaustaviti negativne trendove, a sve što smo vidjeli su kozmetičke promjene, pa tako i kod donošenja Zakona o doplatku za djecu. Naime, novim Zakonom o doplatku za djecu, kojim je trebalo biti obuhvaćeno 271.281 korisnik, odnosno 511.928 djece, prema podacima iz lipnja 2024. godine, svega 145.498 korisnika je obuhvaćeno, odnosno 296.879 djece. Dakle, dosadašnji učinak novog Zakona o doplatku za djecu je preko 200 000 manje obuhvaćene djece nego je planirano.

Upozoravali smo da će ponovno određivanje cenzusnih grupa dovesti do nedovoljnog broja korisnika, te da je vrijeme da doplatak za djecu prestane biti socijalna kategorija koja ovisi o dohodovnom statusu roditelja i da to postane u stvarnosti pravo djeteta. Predložili smo da iznos ovisi o dobi djeteta, te da se povećava s obzirom na veću životu dob djeteta i to: od 0 – 7 godina, u iznosu 100 eura, od 8 – 14, 120 eura i u dobi od 15 – do završetka obveznog redovnog školovanja, odnosno 18 godina, u iznosu od 140 eura. Danas doplatak iznosi od 30,90 eura do 61,80 eura, što je nedovoljan iznos i potrebno ga je povećati.

Budući su obitelji sa djecom posebno pogođene iznadprosječnim porastom cijena, primjerice Njemačka je podigla dječji doplatak na 250 eura za svako dijete. Polovica zemalja EU ima univerzalni doplatak za djecu i u prosjeku je oko 100 eura.

Ministar Primorac je govoreći o rebalansu u nekoliko navrata rekao kako su neki rashodi povećani u odnosu na planirane, pri tome navodeći usluge za osobnu asistenciju, inkluzivni dodatak i dječji doplatak. S obzirom da je manje djece obuhvaćeno nego je planirano novim Zakonom, pitamo se gdje je ministar našao povećane rashode? Jednako je sa podacima za uslugu osobne asistencije i inkluzivnog dodatka.

Svega je 58.000 rješenja doneseno o inkluzivnom dodatku od planiranih 150 – 200 tisuća, u 7 mjeseci primjene zakona, te 4.300 rješenja o osobnoj asistenciji od planiranih 14.000, a Zakon o osobnoj asistenciji je na snazi godinu dana. Donesena je tek trećina planiranih rješenja, a ministar govori o većim rashodima no planiranim?

Porazno je to da se osobe s invaliditetom i usluge namijenjene njima, kao i djecu uopće stavlja kao primjer povećanih rashoda koji izlaze izvan planiranih okvira. Država je po Ustavu i zakonima dužna brinuti o svojim najranjivijim članovima, to je pravo osoba s invaliditetom i djece, te je štetno izdvajati njihova prava i stvarati određenu sliku u društvu da se radi o milostivoj Vladi.

Ovim putem tražimo od Ministarstva demografije i iseljeništva konkretne mjere za obitelji s djecom, analizu postojećeg Zakona o doplatku za djecu i žurne izmjene, kako bi pravo na doplatak za djecu bilo stvarno pravo svakog djeteta - stoji u propćenju  za medije koji šalje Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica.