ZAGREB - Uoči Svjetskog dana zaštite životinja, u četvrtak 2. listopada 2025. u 13 sati u Hrvatskom saboru, održat će se Okrugli stol o potrebi hitnih izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i njegovu usklađivanju sa Zakonom o zaštiti životinja. Okrugli stol organizira zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, a bit će predstavljen prijedlog udruge Prijatelji životinja za zabranu bučne pirotehnike. Rasprava će okupiti predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatske veterinarske komore i Klinike za dječje bolesti Zagreb.
 
Stručni i institucionalni doprinos raspravi o opasnostima pirotehnike

Predstavnici Klinike za dječje bolesti Zagreb govorit će o primjerima ozljeda djece izazvanih pirotehnikom, Hrvatska veterinarska komora o utjecaju buke na životinje, a Hrvatska vatrogasna zajednica o izazovima uporabe pirotehnike za protupožarnu zaštitu. Predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova predstavit će sigurnosne aspekte i europsku praksu u regulaciji pirotehnike.
 
       Pravo na mir i sigurnost mora biti iznad zabave manjine
 
„Pravo na mir i sigurnost mora biti iznad zabave manjine. Nažalost, ovoga vikenda tragično je stradala jedna žena, a druga je ozlijeđena zbog ispucavanja signalnih raketa – još jedan dokaz da pirotehnika ugrožava živote. Već ranije sam sazvala okrugli stol u Hrvatskom saboru, s ciljem pokretanja izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja jer dopuštena pirotehnika i dalje ozljeđuje djecu, ubija životinje, zagađuje okoliš i terorizira zajednice. Inicijativu podržava više od 37 000 građana, koji su na poziv udruge Prijatelji životinja potpisali zahtjev za zabranu bučne pirotehnike i pooštravanje kazni za prekršitelje zakona”, izjavila je Marijana Petir.
 
      Predlažemo zabranu svih bučnih pirotehničkih sredstava

Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, poručio je: „Korištenje bučne pirotehnike ozbiljno narušava dobrobit djece i osjetljivih skupina građana, uzrokuje srčane udare kućnih ljubimaca i ptica, truje zrak i vodu te nanosi materijalnu štetu. Predlažemo zabranu bučnih kategorija pirotehnike, skraćenje roka prodaje i korištenja, zabranu reklamiranja i prodaje u trgovinama mješovitom robom, ograničavanje broja vatrometa godišnje i zabranu korištenja pirotehnike u blizini ustanova gdje može ugroziti ljude ili životinje. Mnoge države zabranile su pirotehniku s jakim zvučnim učinkom. Zato logično tražimo zabranu sve bučne pirotehnike iz kategorija F2 i F3 čiji je učinak eksplozija, neovisno o komercijalnom nazivu ili obliku proizvoda, a da se svjetlosna pirotehnika dopusti samo na doček Nove godine. Apsurdno je što svi pozivaju na mir i dobro, a zakon sada dopušta korištenje pirotehnike danju i noću, i u dane kada se ništa ne slavi.”
 
      Prema zakonskim izmjenama i zaštiti svih

Organizatori poručuju da će se Okruglim stolom otvoriti nužna rasprava o zakonodavnim izmjenama koje bi Hrvatsku svrstale među zemlje koje štite građane, životinje i okoliš od štetnih posljedica pirotehnike. Cilj je, ističu, omogućiti građanima proslavu bez ugrožavanja života i sigurnosti te napokon zakonski stati na kraj svakogodišnjem „bombardiranju” ljudi i životinja. Edukacija i apeliranje na odgovornost su važni, ali su učinkoviti jedino uz strogu i jasnu zakonsku regulativu.
 
Peticija za zabranu bučne pirotehnike i više informacija o štetnosti pirotehnike za ljude, životinje i okoliš može se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.

VELIKA - Udruga umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje, kao dio Zajednice umirovljeničkih Udruga  HEP-a, na početku jeseni ove godine, na dan 29.9.2025., obilježila je 27. godišnjicu svojeg osnutka i djelovanja u svijetu i životu hepovih umirovljenika, koja je osnovana 29. rujna 1998. godine.

Svečano obilježavanje navedene obljetnice Udruge s članovima umirovljenicima, dionicima važnih događaja u poslovanju HEP-a na ovom području, kao i uzvanicima, organizirano je u dvorani HEP-NOC-a u Velikoj. Udrugu čine Podružnice umirovljenika HEP-a Osijek, Vinkovci, Slav. Brod i Požega koje ukupno imaju 550 članova. Interesantno je da je HEP Požega osnovao prvi svoju Udrugu umirovljenika, gotovo godinu dana prije osnivanja ostalih udruga i Udruge na nivou HEP-a Slavonije i Baranje još 6. listopada 1997. godine. Požeška podružnica danas broji 69 članova.

Na svečanosti obilježavanja 27. godišnjice koja je održana pod motom "Sjećanje na povijest je borba protiv zaborava", na skupu su se obratili Jovo Budimir, iznijevši pregled aktivnosti kojima se bavi Udruga umirovljenika Slavonije Baranje kao njen predsjednik, Damir Karavidović, koji je iznio dugu povijest stvaranja HEP-a i njegovih sastavnica, od prvih elektrana, hidro centrala, širenja elektrifikacije u Slavoniji i Baranji, a posebno Požeške kotline čija elektrifikacija počinje 1912. godine, Velimir Ičić predsjednik Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a iz Zagreba koji je pozdravio skup ispred krovne organizacije umirovljenika Hrvatske koja trenutno broji oko 3.500 članova, Slavko Perić u ime domaćina Općine Velika i požeške Podružnice umirovljenika HEP-a. HEP-NOC je predstavio Nikola Veić i programe po kojima se održavaju edukacije i obuke za djelatnike HEP-a Hrvatske i susjednih država. Obilježavanju godišnjice nazočila su i rukovodstva Udruga iz Osijeka koja broji 342 člana, Vinkovaca koja broji 78 članova, Slav. Broda koja broji 65 članova i Požege.

Na kraju su uručena priznanja društvima i zaslužnim pojedincima.

Međunarodni dan starijih osoba od 1991. godine, u Hrvatskoj i svijetu, obilježavamo prvog dana listopada. Skupština Ujedinjenih naroda donijela je 14. prosinca 1990. Odluku o proglašenju 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, kako bi se istaknula važnost poboljšanja kvalitete njihova života, kao i sprječavanja njihove izoliranosti i marginalizacije u društvu.

Starije osobe neizostavan su dio našeg društva, a ovaj dan nas podsjeća na sve izazove s kojima se starije osobe suočavaju, ali je i prilika da zahvalimo našim starijim sugrađanima za njihov doprinos, rad i mudrost koju dijele s nama. 

Početak školske godine donosi novu rutinu, povratak obvezama i potrebu za brzim, ali zdravim i kvalitetnim obrocima. Upravo je zato ovo savršen trenutak za predstavljanje najnovijeg istraživanja Frozen in Focus, koje otkriva kako zamrznuta hrana može postati snažan saveznik u svakodnevici modernih obitelji.

Riječ je o prvom istraživanju ove vrste koje je proveo Nomad Foods, vodeći europski proizvođač zamrznute hrane u čijem je sastavu i Ledo plus. Istraživanje je obuhvatilo više od 7.500 potrošača s pet ključnih europskih tržišta (UK, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska) te pruža jedinstven uvid u navike i stavove potrošača u 2025. godini. Poruka je jasna: zamrznuta hrana izlazi iz sjene praktičnosti i ulazi u središte zdravog, planskog i održivog načina prehrane.

     Jednostavnija zdrava prehrana za užurbani život

Zamrzivač se pokazuje kao tihi junak moderne kuhinje – čuvar nutritivno vrijednih, ukusnih i raznolikih sastojaka, dostupnih tijekom cijele godine. Zamrzavanjem neposredno nakon berbe voće i povrće zadržava svoje vrijedne vitamine i minerale – čineći zamrznutu hranu ravnopravnom alternativom svježoj. Unatoč zastarjelim predrasudama, zamrznuta hrana danas nudi visoku kvalitetu, štedi vrijeme i podržava uravnoteženu prehranu – osobito u obiteljima s djecom, gdje je važno pronaći praktična, ali zdrava rješenja.

Čak 88% ispitanika izjavilo je da im je „zdravlje“ među najvažnijim kriterijima prilikom izbora hrane. Zamrznuti proizvodi sve više zadovoljavaju te potrebe jer omogućuju pristup sezonskim namirnicama tijekom cijele godine, čuvaju njihovu nutritivnu vrijednost, olakšavaju planiranje obroka i smanjuju stres u svakodnevici – što je posebno važno u razdoblju povratka u školu.

„Potrošači u Hrvatskoj sve više prepoznaju praktičnost zamrznute hrane, ali i njezinu nutritivnu vrijednost te dostupnost sezonskih namirnica tijekom cijele godine. Naša je misija razvijati proizvode koji olakšavaju svakodnevicu i omogućuju zdrav i raznolik izbor za cijelu obitelj“ – rekla je dr.sc. Dunja Molnar, menadžerica za nutricionizam za Adriatic klaster.

     Što kažu brojke?

• Održiva prehrana: 59% ispitanika konzumira zamrznutu hranu kako bi smanjili bacanje hrane – čime se štede i resursi poput vode, energije i ambalaže.
• Nezobilazan kuhinjski alat: Gotovo 6 od 10 ispitanika kaže da ne može zamisliti život bez svog zamrzivača.
• Praktičnost za zaposlene roditelje: Uz 28% potrošača koji kuhaju više kod kuće nego prije, zamrznuti sastojci i gotova jela nude jednostavna rješenja koja štede vrijeme, ali ne i kvalitetu.
• Nutritivna vrijednost i zdravlje: 77% ispitanika koji konzumiraju zamrznutu hranu smatra da im zamrzivač pomaže u očuvanju zdravih prehrambenih navika.

     Nova percepcija zamrznute hrane – ali i dalje s izazovima

Unatoč rastu popularnosti, zamrznuta hrana još uvijek nosi određene percepcijske barijere – posebno među mlađim generacijama. Istraživanje otkriva da mlađe osobe od 18 do 24 godine češće smatraju da zamrznuta hrana nije jednako kvalitetna kao svježa, dok potrošači stariji od 55 godina u većem postotku prepoznaju njezine prednosti.

Podaci iz istraživanja pokazuju da postoji značajan prostor za edukaciju i rušenje mitova o „manjoj vrijednosti“ zamrznute hrane.

“Povrće i voće bere se u vrhuncu zrelosti, kada sadrži najviše vitamina, minerala i antioksidansa, a zatim se zamrzavaju postupkom brzog zamrzavanja, unutar samo nekoliko sati. Time se doslovno zaključavaju nutrijenti, sve do trenutka kada ih odlučimo konzumirati. Zahvaljujući širokom portfelju smrznutih proizvoda potrošači jednostavno i lako mogu pripremiti nutritivno izbalansirane obroke koji se uklapaju u brzi životni ritam”, ističe Dunja Molnar.

     O istraživanju

Istraživanje je provedeno kako bi se dobio dublji uvid u prehrambene navike i očekivanja potrošača na ključnim europskim tržištima, a kao član Nomad Foodsa, Ledo plus aktivno prati ove trendove i doprinosi razvoju ponude koja odgovara potrebama suvremenih potrošača, s naglaskom na kvalitetu, dostupnost i održivost.

Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 29. rujna 2025. u mjestu Badljevina na raskrižju ulica Joze Odobašića i kralja Zvonimira, 65-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu kojim je upravljao 46-godišnjak.

Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na raskrižju ulica bana Josipa Jelačića, kneza Višeslava i kneza Trpimira.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 29. rujna 2025. oko 19.50 sati na području grada Požege, policijski službenici su kod 31-godišnjaka pronašli cannabis marihuanu, a nešto kasnije oko 21.35 sati na području grada Požege, kod 39-godišnjaka je pronađena cannabis marihuana.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 35-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine  kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Prijevara.

Naime, osumnjičeni je tijekom veljače 2025. na društvenoj mreži s 38-godišnjakom s područja Požege dogovorio najam apartmana, a nakon što mu je uplaćen novac obrisao je oglas i profil na društvenoj mreži te se više nije javio.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad hrvatskom državljankom s područja Požege starosti 63 godine koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo Krađa.

Naime, ona je 3. srpnja 2025. u jutarnjim satima u Požegi u Njemačkoj ulici u trgovini, otuđila novčanik u kojem su se nalazili dokumenti i novac u vlasništvu 66-godišnjakinje.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 29. rujna 2025., policijskim službenicima je prijavila 45-godišnjakinja da joj je u razdoblju od 26. do 27. rujna 2025. u Kutjevu, nepoznati počinitelj iz nezaključane kuće otuđio torbicu u kojoj se nalazio novčanik s osobnim dokumentima i novcem.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

LABIN / RABAC - Početak je jeseni. Šume oblače šareno ruho, a planinarke i planinari HPD-a Sokolovac, nakon ljetne stanke, započinju novu sezonu planinarskih izleta. Ovoga vikenda 39 članova bilo je u toploj, zelenoj i gostoljubivoj Istri. Organizaciju su vodili planinarska vodičica Ivana Šljerić, čija smirenost, energija i vedrina ulijevaju sigurnost, te neumorni i vrhunski organizator Vjekoslav Milevoj, poznat po tome što i najzahtjevniju uzbrdicu začini šalom i pjesmom.

Pjesmom do Skitače

Veselje je počelo već u autobusu. Doktor Matoković otvorio je svoju pjesmaricu i, kako bi njegova supruga Vesna rekla, “zapjevao na recept”. Odmah mu se pridružila uvijek raspoložena Kaja Bartošek i ostatak ekipe. Dobro raspoloženje širilo se poput zaraze – savršen uvod u avanturu koja je slijedila.

Kasno navečer stigli su u Labin. Dočekali su ih, uz široki osmijeh, Slavica i Vjekoslav Milevoj. Nastavili su put do planinarske kuće Skitača. Kamena je to građevina s izrazito plavim žaluzinama, a naši su je planinari zatekli obavijenu tišinom, blagom burom i zvjezdanim istarskim nebom. Tamo su ih ljubazno primili članovi Planinarskog društva Skitaci i njihov predsjednik Livio Faraguna.

Na Labinskom planinarskom putu

Sljedećeg jutra krenuli su na vrh Orlić, prekrasan vidikovac s kojeg se pruža pogled prema južnoj Istri, Kvarneru, Lošinju i Cresu. Prvog dana hodanja planinare je vodio Klaudio Poldrugovac, član dobrodušne Stare klape, izvrstan poznavatelj labinskih planinarskih staza. Put ih je vodio šumarcima, proplancima i slikovitim zaseocima Mikaljini i Sikuli, preko vidikovca Škarpoci. Ova dionica dio je Labinskog planinarskog puta, duga oko 15 km, s umjerenim usponima – savršena za upoznavanje istarske prirode i nekadašnjeg načina života u sada gotovo napuštenim zaselcima. Na stazi su ih pozdravili veseli lovački psi i “tvrdoglavi” magarci. Pored uskih staza iz zelene trave i gustiša virilo je raznobojno cvijeće, a u šumarcima raznovrsni klobuci gljiva. Povremeno su im se ukazivale predivne panorame Jadrana i daleki horizonti na kojima se more stapalo s prostranim nebom.

Završetkom planinarskog izleta posjetili su Narodni muzej Labina. Upoznali su se s bogatom kulturnom i političkom baštinom grada, rudarskom tradicijom kroz repliku rudnika dugu 150 metara, umjetnošću i lokalnim običajima.

Susret sa Starom klapom

Po povratku u planinarsku kuću dočekala ih je legendarna Stara klapa – Vjekini prijatelji koji u Labinu žive i druže se već 55 godina. Ljudi su to široka srca, poznati po dobroti i gostoljubivosti. Počeli su se okupljati u mladosti kroz sportsku rekreaciju, zatim u konobama, a danas redovito uživaju u druženjima uz istarsku malvaziju i domaće specijalitete. Predsjednik društva je Gaudencije Denko Jurada. Zanimljivo je da već deset godina dolaze na fišijadu u Požegu, gdje su se čak i natjecali u kuhanju fiša. Svake godine Požega im je prva rujanska destinacija.

I ovoga puta pokazali su što znači istarska toplina. Za umorne planinare pripremili su zvjezdanu dobrodošlicu: rashlađeni pjenušac, panirane srdele i inćune. Kasnije je slijedila domaća “kalendraka” – varivo od mesa i graška koje grije tijelo i dušu. Za desert poslužili su sladoled s nekoliko kapljica viskija. Planinarke su ponudile i slatke delicije iz Slavonije – pune tacne raznovrsnih domaćih kolača.

Večer je ispunila pjesma, Vjekina harmonika i druženje do kasno u noć. Rođendansko iznenađenje članova HPD-a Sokolovac za Brunu Horvata i Jasnu Čolić Anić dodatno je razveselilo društvo – svaki slavljenik dobio je tortu sa svjećicama i prigodan dar, a i oni su počastili cijelu ekipu.

Od Labina do Rabca

Drugoga dana nastavili su, uz vođenje Vjekoslava Milevoja, pješačkom stazom Labin – Rabac. Strma je to dionica koja vodi kroz hladovinu i uz malene mostiće preko bistrog potoka Pećina, koji završava u rabačkoj uvali. Nekolicina planinara odlučila se i na osvježenje u moru – tko bi odolio bistrom Kvarneru u rujnu? Hodajući i boraveći u ovom dijelu Hrvatske, članovi Sokolovca imali su osjećaj da ih istarska priroda i ljudi grle jednako srdačno.

Oko podneva krenuli su prema Požegi, prepuni uspomena koje će još dugo prepričavati – zahvalni na predivnom vikendu u zelenoj Istri, susretu sa Starom klapom, planinarima Planinarskog društva Skitaci te Ankici i Branku Milevoj na pruženoj pomoći i podršci.

Tekst: Anita Bubak