POŽEŽANKA NAJBOLJE RIJEŠILA ISPIT DRŽAVNE MATURE  -

POŽEGA – Među najuspješnijim maturantima koji su najbolje riješili ispite državne mature je i Požežanka Maja Begić, koja je svoj ispit iz fizike riješila 100%. Ta krhka djevojka zapravo je vrsni matematičar i fizičar, kroz sva četiri razreda Prirodoslovno matematičke gimnazije u Požegi ona je imala ocjenu odličan. – Uvijek sam voljela te predmete, gdje moraš raditi zadatke, susretati se s problemima, logično zaključivati, znati koristiti neke alate, nisam baš voljela bubati i štrebati suhoparno gradivo, godine iz povijesti i sl. No ni iz ostalih predmeta nisam bila loša, uspjeh mi je 4,9 s tek pokojom četvorkom. te predmete sam voljela a s dolaskom u gimnaziju predavao mi je prof. Ivica Marinović koji mi je uvijek puno pomagao. Mislim da nisam imala njega kao profesora da ne bi bila toliko zainteresirana za fiziku, ni toliko napredovala – kaže vedra i nasmijana Maja, koja kaže da se nije posebno pripremala, imala je dobro znanje sve četiri godine, a na kraju je samo ponovila još jednom sve gradivo iz fizike i matematike i uspjeh je došao.

 - Ispit je bio srednje težak, sa nekim teškim zadacima, a mene nije ništa iznenadilo. Nakon tri sata rješavanja ispita nisam bila svjesna da sam riješila sve 100%, mislila sam da sam riješila visoko preko 90%, ali da je baš sve bilo točno, sada se radujem kada sam saznala. Planirala sam upisati Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i to sam uspjela zbog visokog broja bodova koje sam imala iz matematike i fizike, sve četiri godine, a i ispit iz državne mature. Za sada još neznam svoje buduće usmjerenje, ali mislim da ne bih željela biti profesor. Možda raditi nešto u istraživanjima, u nekom institutu, no za sada još nisam odlučila. Mislim da će to odrediti moje dalje školovanje – kaže maja, koja za sebe kaže da je posve normalna, ima puno prijatelja, druže se, a sada preko ljeta je malo dosadno pa je poslala zamolbu u požešku slatku tvornicu Zvečevo, da nešto radi. Malo bi si zaradila i za džeparac. kao uspješan učenik očekuje da će biti i uspješan student, a prijavit će se Požeško-slavonskoj županiji i gradu Požegi za stipendiju, jer joj je trenutno i stariji brat na studiju.

PROGLAŠENA ELEMENTARNA NEPOGODA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI NAKON OLUJNOG NEVREMENA SREDINOM TJEDNA  -

POŽEGA – Veliko olujno nevrijeme, sa orkanskim vjetrom, tučom i veliki količinama oborina pogodilo je središnji dio Požeštine u srijedu 13. srpnja oko 18 sati. U vrlo kratkom vremenu napravilo je velike štete na objektima, infrastrukturi, sumama i poljoprivrednim površinama, te je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon obilaska terena i dojava o štetama milijunskih razmjera, donio Odluku o proglašenju elementarne nepogode. Elementarna nepogoda proglašena je za područja grada Požega, Pleternica i Kutjevo, te općina Jakšić i Kaptol.

 - Evo nažalost ponovno, po treći puta ove godine mi moramo obavijestiti javnost da smo još jednom imali teško nevrijeme, ponovno stradali i moramo proglasiti elementarnu nepogodu na našem području. Prije 36 sati na tri naša grada i dvije općine učinjene su velike štete koje se još procjenjuju. Bilježimo velike štete na preko 400 stambenih objekata, preko 180 gospodarskih objekata i 15 tisuća ha poljoprivrednih usjeva, voćnjaka, vinograda, ali i šuma, koje su teško stradale. Stradale su još nepožnjevene pšenice, nasadi duhana, kukuruza, suncokreta, grožđe u vinogradima. Stradalo je nekoliko farmi i odneseno nekoliko stotina metara krovnih konstrukcija. Naša je sreća što se niti u jednom slučaju nije dogodila niti jedna žrtva ili stradavanje ljudi – rekao je župan Tomašević, koji očekuje da će Povjerenstva za procjenu šteta odraditi svoj posao u osam dana od proglašenja elementarne nepogode, no već sada se može reći da su štete nekoliko desetaka milijuna, koje se samo zbrajaju sa već dvije nepogode ove godine, no župan ističe i nekoliko nepogoda i poplava koje su se dogodile na području županije u posljednje dvije godine, a da stanovnici, posebno poljoprivrednici još nisu dobili nikakvu odštetu od strane države. Lokalne zajednice i županija pomažu koliko mogu u okviru svojih proračuna, no od države traži da se konkretno uključi u ovo saniranje šteta.

 - Neka je to sada i tehnička Vlada, jer do sada smo imali štetu 29 milijuna kuna od mraza, prošle godine od suše, zatim od poplava 180 milijuna kuna, ukupno preko 300 milijuna kuna u tri godine. nažalost mi to sve evidentiramo, šaljemo zahtjeve i sva propisana izvješća i dogodi se ništa. Naši stočari, ratari, građani ne dobivaju nikakve potpore s naslova šteta. Pozivam ministarstva da pronađu sredstva i isplate našim stradalim građanima, jer nama je jako važno da naši građani opstanu i ostanu na ovom području, a uz sve ovolike štete to nisu u mogućnosti – rekao je župan Tomašević.

Gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić, dogradonačelnik Požege Mario Pilon, gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević i načelnik općine Kaptol Mile Pavičić iznijeli su sve štete koje su nastale na njihovom području, koje se već popisuju. Svi zajedno zahvalili su se i svim dežurnim službama koje su bile od prvog trenutka na raspolaganju, od centra 112, policije, djelatnika HEP-a koji su odmah počeli s otklanjanjima kvarova, cestarskim službama, djelatnicima Hrvatskih šuma, a posebno svim vatrogascima, od javnih profesionalnih postrojbi do velikog broja DVD-a koji su odmah reagirali i spašavali, te otklanjali posljedice. Posebno su istakli i DVD-a s drugih područja koja nisu stradala, koja su se uključila u otklanjanje šteta, velikog broja srušenih stabala, pokrivanje objekata da se spase dobra od kiše. Župan Tomašević je istakao i veliku solidarnost koju je vidio u naseljima među samim građanima i susjedima, onima koji nisu stradali odmah su pohitali pomoći i donosili i građevinski materijal da se što prije saniraju krovišta i ne dođe do veće štete od kiše i vode.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA ODOBRILO BESPOVRATNA SREDSTVA ZA ENERGETSKU OBNOVU ŠKOLA  -

ZAGREB / POŽEGA - Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević potpisao je u srijedu 13. srpnja sedam ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu škola u Dugom Selu, Virju, Šenkovcu, Županji, Jakšiću i Požegi.

Projektima energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije predviđene su uštede energije i smanjenje emisija CO2 od 20% do 80%, i to kroz provođenje mjera za povećanje toplinske zaštite ovojnice, strojarskih i elektrotehničkih mjera te uvođenjem obnovljivih izvora energije. Uz navedene ciljeve provođenjem energetske obnove osigurat će se ugodniji prostori za boravak i rad, produžiti vijek trajanja građevina te osigurati posao građevinskom sektoru.

Trima ugovorima dodjeljuju se bespovratna sredstva u visini od 70 do 90%  za radove energetske obnove škola na području Požeško-slavonske županije i to za energetsku obnovu područnih škole Cerovac i Tekić u općini Jakšić te Područne škole Vidovci u gradu Požegi. Požeško-slavonska županija vrlo je aktivna u programima energetske obnove odgojno obrazovnih ustanova, tako su radovi započeti na energetskoj obnovi područne škole u Treštanovcima u općini Jakšić u ožujku ove godine ovih dana privedeni kraju.

Ugovori se provode u okviru Pilot projekta Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kojim su osigurana bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u ukupnom iznosu od gotovo 2 milijuna kuna (1.896.949,97 kuna).

Ministarstvo je u veljači ove godine započelo s izradom Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2016. do 2020. koji je upravo završen a za provođenje kojega su osigurana sredstva iz europskih fondova u iznosu od 211 milijuna eura. I ovom prigodom pozivamo lokalnu i regionalnu samouprave te sve druge vlasnike zgrada javnog sektora da se pripremaju za nove natječaje koje će Ministarstvo uskoro raspisati. 

Ministar Kuščevića posjetio je gradilište energetske obnove Područne škole u Treštanovcima u općini Jakšić za vrijeme radova ove godine u proljeće.

OLUJNO NEVRIJEME ZAHVATILO POŽEŠTINU A NAJVIŠE NASELJA GRADA KUTJEVA I PLETERNICE TE OPĆINA KAPTOL I JAKŠIĆ  - 

POŽEGA - Jučer oko 18 sati sati sjeveroistočni dio Požeštine pogodilo je jako olujno nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, jakom kišom i tučom. Vjetar je porušio veliki broj stabala koje je popadalo preko prometnica, te odnio ili oštetio krovove stambenih i gospodarskih objekata. Zbog veće količine porušenih stabala za sav promet zatvorene su lokalne ceste Jakšić-Trapari i Lakušija-Rajsavac, a otvorene su tek jutros kada su zajednički cestarske službe i djelatnici Hrvatskih šuma uspjeli izrezati palo drveće i ukloniti ga s prometnica.

Sva stradala područja odmah je obišao požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, te zajedno s županijskim vatrogasnim zapovjednikom Ugrinom, dao nalog da se aktiviraju JVP Požeško slavonske županije, JVP Grada Požega i Vatrogasni centri, te DVD u naseljima. Na području općine Jakšić zajedno s načelnikom Ivicom Kovačevićem i vatrogasnim snagama rezali su srušeno drveće preko prometnica i električnih vodova te ga uklanjali. Nekoliko velikih borova palo je i na zgradu OŠ Mladost Jakšić, a u naselju Jakšić, koje je najviše stradalo, gotovo da nema domaćinstva koje nije imalo štete. Na jako puno stambenih i gospodarskih objekata otvorena su krovišta i uništeni mnogi krovovi. Vatrogasci su unatoč kiši u nastavku dana i noći otklanjali porušena stabla i pomagali u sanaciji, ispumpavali vodu iz podrumskih prostorija te imali preko 30 tehničkih intervencija. Na vjetromjeru u naselju Jakšić očitana je brzina vjetra od 183 km. U naseljima Eminovci, Bertelovci, Jakšić, Radovac, Rajsavac, Cerovac, oštećeno je pedesetak objekata.

Zbog pokidane elektromreže bez opskrbe električnom energijom ostali su potrošači

sjeveroistočnom dijela Požeštine, te dijela grada Požege. Dežurne ekipe HEP-a su bile cijelo vrijeme na terenu i u noćnim satima otklanjali kvarove. Naselja su bila nekoliko sati bez napajanja električnom energijom. Na teren su bili upućeni i djelatnici HC Ceste-Slav. Brod, te djelatnici Županijske uprave za ceste.

Cijeli dan danas se popravljaju oštećeni objekti i uklanjaju srušena stabla.

TKO ĆE SVE TRAŽITI SVOJE MJESTO NA POLITIČKOJ SCENI OVE RAZJEDINJENE SLAVONIJE -

Politička i stranačka scena sve više se zagrijava, kako se približavaju najavljeni parlamentarni izbori, po najavi s Pantovčaka bit će 11. rujna, u vrijeme kada se svi vrate s godišnjih odmora, a i brige oko škole već će biti riješene, učenici će krenuti u školu.

No brige sada more čelnike i rukovodstva stranaka, kako u prilično kratkom roku, kratkom za promijeniti nešto na bolje, no kratkom i za osigurati dovoljno financijskih sredstava za kvalitetnu kampanju. Tu je još i ljeto i godišnji odmori kada puno građana nije u svom mjestu. Kako i kada onda pripremiti kampanju, kome usmjeriti tu kampanju, tko su ti birači koji se još nisu opredijelili, kako poljuljati one koji uvijek glasaju za iste te ih privući u svoj politički tabor.

Zahuktava se i dolazi vrijeme i potražnje za „kaputima“, presvlače se kaputi sada, kao nikada do sada. Ako si do sada bio zeleni, možeš sada biti malo crveni, ili plavi, pa ni oranž boje nisu tako nepopularne. Ako si bio malo više desno, skrenuti malo lijevo nije nikakav problem, ili si bio dugogodišnji lijevi, ne samo birač, nego i čelnik stranke, sada otići podosta desno, nije to nikakav problem. Moraš samo malo imati želudac kao krokodil i „presvući kaput“. Kada to naprave još oni obični anonimni glasači, to možemo razumjeti, razočarao se u onima za koje je glasao, pa čovjek želi promjene. No kada to naprave oni, koji su bili čelnici, koji su nas sa govornica uvjeravali kako je baš ta njihova opcija spas, kako su oni pravi i da ginu za tu stvar, a sutra opet tako gorljivo govore u „novom kaputu“, o nekoj novoj opciji, onda je svaki komentar suvišan, no to Slavonci nikako da vide.

Mi u Slavoniji ponovno dozvoljavamo da nas za nos vuku i oni iz velikih stranaka, iako ni jedni za Slavoniju nisu napravili, ama baš ništa. Jesu, napravili su da su slavonske županije ponosno na ljestvici, na zadnjim mjestima po svemu u Hrvatskoj. No sada po glasove u Slavoniji dolaze i oni iz Metkovića, oni iz Dalmacije, oni iz Zagreba. Nekako im se čini da su Slavonci baš blesavi, pa da pokupe i oni glasove u Slavoniji, trebat će im kada budu rješavali probleme u svojim sredinama. Je ste li vidjeli te iz Metkovića, kasnije nakon izbora, jeste dakako na TV-u, najveći broj ministara, zamjenika, pomoćnika, državnih tajnika, baš iz Metkovića. A vaši projekti navodnjavanja, rješavanja teškog stanja u poljoprivredi, poboljšanje teškog života, ostali su po strani, rješavat će se u nekom drugom mandatu. „Sada u ovom mandatu moramo riješiti taj veliki problem oko fotelja i funkcija, a kad mi pohvatamo te sve fotelje, onda ćemo rješavati vaše probleme“ rekli su iz baš te treće, spasiteljske opcije. Jeste li vidjeli ove što delaju iz Zagreba, jeste, jedan dan prije onih prošlih izbora i sada ćete ih vidjeti koji puta prije ovih izbora.

Za ova dva velika bloka ne vrijedi trošiti riječi, pa naši saborski zastupnici iz tih velikih blokova umjesto da nastupaju zajedno u toj hrvatskoj sabornici, oni rade zdušno jedni protiv drugih, pa ni kavu ne mogu popiti zajedno. Sve što jedni pokrenu, oni drugi se iz petnih žila trude da im to sruše, i tako obrnuto, već nekoliko godina viđeni scenarij, koji se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Pa što nam onda ostaje, ostaje na dobra perspektiva, da postanemo odlični i hvaljeni radnici, već poznato u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Kanadi, Americi, Australiji. Taj scenarij gledamo već neko vrijeme, u zadnjih godinu dana gledamo ga prečesto, ostaje naša Slavonija sve praznija, sve tužnija, sve jadnija, sve gladnija.

Kada će onda biti bolje? Kad Slavonija shvati da se mora sama izboriti za svoje bolje sutra, svojim snagama. Možda kada se ugledamo na regiju koja prednjači, na Istru, koja ima svoju političku opciju. A svi ostali se još trude Istri dati što više, da budu bar malo u milosti kod Istrijana. Za to je Slavonija na dnu i zaboravljena, nije zaboravljena samo kada svi dolaze po glasove, onda se Slavonije svi „sjete“.

Sjete se da je Slavonija naša žitnica, a u Saboru glasaju za uvoz kruha, sjete se naših mljekara, a sutra u Saboru glasaju za uvoz mlijeka, sjete se naših finih slavonskih mesnih delicija, a sutra u Saboru glasaju za uvoz svinjetine…

Tekst: Ante Portas

PREPORUČUJE ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka su:

 Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

 Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Potrebno je rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

 Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

 Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

 Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

 Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

 Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

 Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.

 Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).

 Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

 Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

 Potražite sjenu.

 Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

 Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

 Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomognite drugima

 Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.

 Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

 Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

 Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

 Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

 Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

 Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

 Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;

 Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,

 Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;

 Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

(FOTOGALERIJA) VEĆ PRVOG DANA KUPALIŠNE SEZONE REKORDNA POSJETA PREKO 3.000 POSJETITELJA - 

Foto: Vladimir Protić

NOVOSTI IZ POŽEŠKE BISKUPIJE  - 

POŽEGA – Kako je to već i uobičajeno početkom srpnja objavljuju se imenovanja, razrješenja i premještaji svećenika koji su na službama u župama Požeške biskupe i središnjim biskupijskim ustanovama. Imenovanja, razrješenja i premještaje svećenika koja navodima samo su dio jer se očekuje i preostali dio koji treba biti obznanjena do polovine srpnja.

Prelat msgr. Josip Devčić, razriješen službe generalnog vikara Požeške biskupije i službe župnika-upravitelja Župe sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu te je zbog zdravstvenih razloga umirovljen. Novim župnikom Župe sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu imenovan je vlč. Robert Mokri, koji će uz službu župnika biti i ravnatelj Ureda za uzdržavanje klera Požeške biskupije, a razriješen je dosadašnje službe rektora crkve sv. Lovre u Požegi. Preč. Ivica Žuljević, razriješen službe predstojnika Ureda za gradnju i kulturna dobra te imenovan Moderatorom Biskupskog ordinarijata u Požegi. Preč. Josip Krpeljević, razriješen službe kancelara Požeške biskupije i imenovan generalnim vikarom Požeške biskupije te kanonikom pokorničarom požeške Katedrale.

Dosadašnji bilježnik Biskupskog ordinarijata u Požegi, član odgojno-obrazovnog tima Kolegija Požeške biskupije i član Odgojno-obrazovne zajednice Katoličke gimnazije u Požegi i osobni tajnik požeškog biskupa vlč. Krunoslav Juraković, razriješen je tih službi i imenovan župnim vikarom u Župi sv. Luke Evanđelista u Novskoj.

Mr. vlč. Ivica Bošnjak, koji se vratio iz Rima sa studija imenovan je župnim vikarom, kapelanom u Župi sv. Nikole Biskupa u Pleternici te duhovnikom u Kolegiju Požeške biskupije u Požegi. Dosadašnji župni vikar, kapelan koji je bio u pleterničkoj župi vlč. Marko Čubelić odlazi na trogodišnji studij prava u Rim.

Vlč. mr. Marijan Pavelić, razriješen je službe ravnatelja Kolegija Požeške biskupije i imenovan prefektom Kolegija Požeške biskupije te povjerenikom za medije. Vlč. Nikola Legac, razriješen službe župnog vikara u Župi sv. Terezije Avilske u Požegi te imenovan kancelarom Požeške biskupije; vlč. Karlo Prpić, dugogodišnji misionar, imenovan ravnateljem Kolegija Požeške biskupije, duhovnikom Katoličke gimnazije s pravom javnosti u Požegi te rektorom crkve sv. Lovre u Požegi. Vlč. Mario Sanić, imenovan je predstojnikom Ureda za gradnju i kulturna dobra te ravnateljem Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije, a vlč. Krunoslav Siroglavić, razriješen službe člana odgojno-obrazovnog tima Kolegija Požeške biskupije i člana Odgojno-obrazovne zajednice Katoličke gimnazije u Požegi.

Tekst/foto: Vladimir Protić 

DRUŠTVENI RETROVIZOR – U IŠČEKIVANJU IZBORA

Hoće li HDZ ponoviti svoj veliki gaf, kao što je bilo na skupu požeškog HDZ-a, kada se nisu mogli dogovoriti ni tko će voditi sjednicu, pa pronašli glavni kamen pomutnje, novinare. Iako uredno pozvani na ovaj skup, pa čak uredno dobili i okrugli, radni stol za praćenje skupa, odjednom su postali nepoželjni, da ne bi zabilježili unutarstranačka prepucavanja. No još je ružnije bilo, što su unutar tih redova, pojedinci, „cijenjeni članovi“ to iskoristili, ohrabreni masom, kukavice uvijek rade u masi, uspjeli još dodati svemu tome i pogrdne nazive, poput „udbaši“, van s njima, istjerajte novinare. Uzgred rečeno neki od nazočnih novinara su bili djeca ili nisu niti rođeni za vrijeme „udbe“. Vikao je naravno, onaj dio obrazovanih koji su još iz osnovne škole istjerani, no, od takvih se nitko od rukovodstva do dana današnjeg nije ogradio, niti ispričao. Za njih je to sve mali nesporazum, ali za one koji su istjerani, vjerojatno nije tako mali. Prije bi rekli da je bio šokantan.

Hoće li HDZ ponovno istjerivati novinare sa svojih skupova? Vjerojatno sada neće, jer ono što je tada bilo jako daleko, sada je jako blizu, preblizu. Ono što je tada bilo jako daleko, sada se približilo neviđenom brzinom. Prilično bahato ponašanje vrlo brzo se osvetilo. 'Ko bi gori, sad je doli, opet kaže ona narodna, i po neznam koji puta pogodi. Preblizu su izbori da bi popravili ružnu sliku samo iz jedne epizode, a takvih epizoda je bilo jako puno. Narod, onaj pametniji dio, za to kaže i „usrani štap ima dva kraja“. Kada samouvjereno i bahato misliš kako imaš onaj ljepši kraj štapa, odjednom, preko noći, nađe ti se onaj usrani dio u ruci. A novinari, oni su i taj puta samo radili svoj posao, kao i uvijek i mnogo puta prije toga. I onda kada su svi vikali da su Ivo, i onda kada su svi bili Jadranka, i onda kada su svi vikali da su Tomo, mi smo samo uredno izvijestili. Sutra će to biti vjerojatno neko drugi, sada već gotovo poznato da će to biti Andrej, jer gle' svi junaci nikom ponikoše, jedan po jedan odustaše, jedan po jedan više ne žele biti kandidati. A mi novinari, mi smo opet tu, isti oni koji su prenosili i izvještavali i preživjeli sve te predsjednike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Hoće li HDZ ponovno istjerivati novinare sa svojih skupova? Neće, vjerojatno će ovaj puta i dva puta poslati poziv, pa i provjeriti da li je poziv došao. Pa predizborno je vrijeme, bolje reći izvanredno je predizborno vrijeme, nije vrijeme za tjerati bahatost i zajebanciju. Hoće li novinari sada doći na te skupove? Pa oni su i prije bili profesionalci, dolazili su na sve skupove, jer to je sastavni do njihovog posla. Da će baš biti istjerani uz pogrdne nazive, to se nisu nadali ni u crtanom filmu, a kamoli da će biti u stvarnosti. Uvijek su profesionalno za sve stranačke skupove imali jednake kriterije i sa svakoga korektno izvijestili. Pa makar se na tim skupovima obećavale kule i vile, med i mlijeko, tuneli i ceste, gospodarstvo i sve u ružičastom, mi to nismo stavljali pod znak upitnika. Svakome smo dali jednaku šansu, a narodu i, čitaj biračima, ostavili da sami ocjene, što su to politički prvaci rekli. Nismo nikada niti jedan program pokudili, istinu za reći, pa niti jedan program nije bio protiv ove sredine i protiv napretka. Svi su se zalagali za razvoj, nitko za korak unazad. Da li će biti samo šarena laža i po onoj narodnoj, obećanje ništa ne košta, ostavili smo da svi skupa ocijenimo, nakon toga što im svi zajedno dademo vlast. Upravo zbog toga su i izbori redovno, svako neko vrijeme, ili kao ovi sada izvanredni. Jesu li nas lagali, obećali a ništa napravili, svi zajedno ćemo sada vrednovati. Hoće li novinari sada biti motivirani da prenesu i one gorljive govore? Malo manje, jer će uvijek pogledavati u druge i treće redove, tamo će biti opet oni isti koji su onako pogrdno ih istjerali i neprilično vikali za njima. Ili možda neće, njih više biti u tim redovima?

Tekst: Ante Portas Foto: ilustrativna fotografija 

9. OCJENJIVANJE KVALITETE VINA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

KAPTOL – Na 9. ocjenjivanje kvalitete vina Požeško-slavonske županije od prošle godine dolaze i vina iz cijele Hrvatske, ali i drugu godinu i vina iz mađarske, pa je ocjenjivanje dobilo i međunarodni karakter. Prispjelo je 124 uzorka vina, od kojih 94 bijelih i 30 crnih vina. Najviše je po vrstama graševine 61 uzorak, a ove godine na natjecanje svoja vin su poslali i vinari sa otoka Krka, i to malvaziju i žlahtinu, te Mađarski vinari koji su poslali na ocjenjivanje 11 uzoraka.

Ocjenjivačka komisija pod predsjedavanjem dipl. ing. agronomije Tomislava Božičevića imala je 15 ocjenjivača u tri ocjenjivačke grupe i imala je zaista pune ruke, zapravo puna usta kvalitetnih vina. Kako je prošla vinogradarska godina bila izuzetno dobra i vina su ove godine bolja i kvalitetnija, a i vinari imaju više iskustva u proizvodnji i na natjecanjima. Ocjenjivanje je tako trajalo od jutra do kasnog poslijepodneva.

- Zadovoljni smo odzivom vinara i količinom prispjelih uzoraka vina, što ipak govori o sve boljem rejtingu našeg ocjenjivanja koje je krenulo kao županijsko. Ono se zadnjih nekoliko godina prometnulo u dobro ocjenjivanje, pa su počeli dolaziti i uzorci iz drugih županija, već dvije godine nam dolaze i vina iz Mađarske, a od ove godine i vina s otoka Krka. Posebno me raduje što je dosta uzoraka od članova Udruge Vino-kap iz Kaptola, koji se sve više ističu sa svojim vinima i staju uz bok najboljih vinara ovog prostora. Svemu tome pridonio je svakako dobar rad udruge na stalnoj edukaciji, vježbanju i stalnoj kontroli i međusobnom ocjenjivanju u udruzi. Udruga je ardila na osposobljavanju svojih članova ne samo za proizvodnju nego i za stručno kušanjem i ocjenjivanje vina, da budu kompletni somelieri. U to su nam puno pomogli naši najpoznatiji vinari a posebno stručnjaci i profesori s Veleučilišta u Požegi. Oni su nam svojim dragocjenim savjetima i iskustvom puno pomogli da mnogi od nas stasaju kao dobri vinari, što se vidi po sve većem broju medalja i plaketa za visoku kvalitetu naših vina - rekao je Ferdinand Novak, predsjednik kaptolačkih vinara.

Rezultati ocjenjivanja znat će se nešto kasnije dok se obave svi obračuni i isprintaju plasmani, a svečano uručenje šampionskih titula, zlatnih, srebrenih i brončanih plaketa održat će se 19. lipnja na organiziranoj javnoj degustaciji vina za sve vinoljubce ispred vinskog podruma Udruge.

Tekst/foto: Vladimir Protić