U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 618 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 535 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 83 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 1.366 osoba, a ukupno je testirano 19.381 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 265 uzoraka, od kojih je 95 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Znanstvenici iz ECMWF Copernicus Službe za klimatske promjene izvještavaju da je globalno studeni 2020. bio najtopliji zabilježeni. Europa je zabilježila svoju najtopliju jesen. U međuvremenu, Arktik i subarktički Sibir i dalje su bili znatno topliji od prosjeka, a morski led u regiji je bio na drugoj najnižoj razini u studenom.

Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), koju u ime Europske komisije provodi Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa, objavila je danas da su prosječne globalne temperature u studenom 2020. godine najviše zabilježene s jasnom razlikom u skupu podataka C3S. Podaci reanalize pokazuju da je studeni bio blizu 0,8°C iznad standardnog 30-godišnjeg referentnog razdoblja 1981-2010., više od 0,1°C iznad prethodnih najtoplijih studenih 2016. i 2019. Temperature su bile najviše natprosječne u velikoj regiji koja je pokrivala mnogo sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana. Znatno više od prosjeka temperature zabilježene su i u dijelovima SAD-a, Južne Amerike, južne Afrike, na Tibetanskoj visoravni, istočnoj Antarktici i većem dijelu Australije.

Također u Europi, temperature u studenom 2020. bile su posebno visoke, što ga je učinilo drugim najtoplijim studenim zajedno s 2009. godinom, 0,2°C ispod temperature u studenom 2015. Suprotno tome, temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici.

Uz to, znanstvenici C3S izvještavaju da su prosječne temperature u Europi ove jeseni bile više nego bilo koje zabilježene jeseni. Za borealnu jesen 2020. (rujan, listopad i studeni), znanstvenici C3S potvrđuju da su europske temperature bile 1,9°C iznad standardnog referentnog razdoblja, 0,4°C više od prosječne temperature u 2006. godini, koja je prethodno bila najtoplija jesen. Većina Europe doživjela je iznadprosječne temperature, koje su bile posebno neobične u sjevernom i istočnom dijelu kontinenta.

Arktik i posebno veliki dijelovi sjevernog Sibira imali su temperature znatno iznad prosjeka tijekom 2020. godine, ne samo tijekom studenog i borealne jeseni. Isti je slučaj s morskim ledom u toj regiji, koji je posebno nizak od početka ljeta. Ovdje ni studeni nije iznimka, a podaci C3S pokazuju da je morski led bio na drugoj najnižoj razini u studenom od 1979. godine, kada su započela satelitska promatranja.

Preostao je samo jedan mjesec do kraja godine, a C3S podaci za dosadašnju godinu pokazuju da je 2020. trenutačno u rangu s 2016., najtoplijom kalendarskom godinom, za kojom slijedi 2019. Na temelju podataka iz nekoliko globalnih skupova podataka i uključujući podatke sve do listopada, WMO je prošlog tjedna najavio da će 2020. postati jedna od tri najtoplije godine u povijesti. Dodatak još jednog mjeseca C3S podacima pokazuje da je 2020. godina sada još bliža rekordu iz 2016. godine. Kalendarska 2020. godina u cjelini vjerojatno će ostati u rangu ili postati malo toplija od 2016. osim ako anomalija globalne temperature značajno ne padne od studenog do prosinca, što ne bi bilo neviđeno.

U Europi je 2020. godina za 0,5°C toplija od razdoblja siječanj - studeni za 2019. godinu, najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu i najmanje 0,4°C toplija od istog razdoblja bilo koje druge godine u skupu podataka C3S. Gotovo je sigurno da će 2020. postati najtoplija kalendarska godina za Europu u cjelini.

Carlo Buontempo, Voditelj Službe za klimatske promjene Copernicus iz ECMWF-a, komentira: „Globalno, studeni je bio izuzetno topao mjesec u usporedbi s ostalim studenima, temperature na Arktiku i sjevernom Sibiru i dalje su bile visoke, a morski led bio je na drugoj najnižoj razini. Ovaj trend zabrinjava i ističe važnost sveobuhvatnog praćenja Arktika, jer se on zagrijava brže od ostatka svijeta."

"Ovi podaci su u skladu s dugoročnim trendom zagrijavanja globalne klime. Svi donositelji politike koji ublažavanje klimatskih rizika smatraju prioritetom trebali bi ih vidjeti kao glasna zvona i ozbiljnije nego ikad razmisliti kako najbolje poštivati ​​međunarodne obveze postavljene u Pariškom sporazumu 2015. godine”, dodaje.

Mjesečni sažeci temperatura iz Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S)

C3S objavljuje mjesečne biltene o klimi koji izvještavaju o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i ostalim klimatskim varijablama. Svi nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.

Površinska temperature zraka u studenom 2020.:

• Globalno, studeni 2020. bio je uvjerljivo najtopliji zabilježeni studeni
• Za Europu je mjesec bio drugi najtopliji zabilježen
• Temperature su bile najviše iznad prosjeka razdoblja 1981-2010. u velikoj regiji koja pokriva veći dio sjeverne Europe, Sibira i Arktičkog oceana
• Temperature su bile najviše ispod prosjeka u srednjoj Aziji i zapadnoj Antarktici

Morski led u studenom 2020.:

• Arktički morski led bio je na drugoj najnižoj razini zabilježenoj u studenom u satelitskim podacima, počevši od 1979.
• Koncentracije morskog leda bile su najviše ispod prosjeka u Karskom i sjevernom Barentsovom moru
• Antarktički morski led bio je blizu prosjeka, ali s velikim prostornim razlikama širom kontinenta

Površinska temperature zraka u borealnoj jeseni 2020.:

• Europa je u cjelini doživjela svoju najtopliju zabilježenu jesen, s temperaturama najviše iznad prosjeka na sjeveru i istoku

Glavna područja iznad i ispod prosjeka temperatura na globalnoj razini bila su slična onima za studeni

POŽEGA - Prema odluci Gradskog vijeća, Proračun Grada Požege za 2021. godinu planiran je u iznosu 169.790.800,00 kn. Projekcije za 2022. godinu planirane su u iznosu 162.948.200,00 kn, a za 2023. u iznosu 156.179.000,00 kn. Ovim proračunom obuhvaćeni su svi programi Upravnih odjela i zastupljene su sve skupine društva, s naglaskom na socijalnu osjetljivost i kapitalne investicije. U Proračunu Grada Požege za 2021. godinu prihodi i primici, te projicirani višak prihoda planirani su u iznosu 169.790.800,00 kn. Od navedenog iznosa, na Grad Požegu se odnosi 137.406.480,00 kn, a na vlastite i namjenske prihode i projicirani višak proračunskih korisnika 32.384.320,00 kn. Rashodi i izdaci planirani su u iznosu 169.790.800,00 kn. Od navedenog iznosa planirani rashodi i izdaci Grada Požege iznose 110.960.680,00 kn, a planirani rashodi proračunskih korisnika iznose 58.830.120,00 kn.

 - Proračun za 2021. godinu je razvojni i doprinijet će razvoju kvalitete života svih naših sugrađana. Osvrnut ću se i na 2020. godinu u kojoj smo završili dva velika i iznimno važna infrastrukturna projekta – Gradsku knjižnicu Požega koja se gradi od 2006. godine i Sportsku dvoranu OŠ „Dobriša Cesarić“ za koju smo dobili građevinsku i uporabnu dozvolu. Okrećemo se 2021. godini kada planiramo rekonstruirati i obnoviti Gradski muzej Požega koji je nedavno napunio svoj 96. rođendan. Riječ je o projektu vrijednom preko 40 milijuna kuna od čega je većina financirana sredstvima EU. Vjerujem da će to biti još jedan projekt u našem gradu na koji ćemo svi moći biti ponosni – rekao je gradonačelnik Darko Puljašić.

Gradsko vijeće izglasalo je i drugi rebalans proračuna za 2020. godinu, a većinom glasova usvojeni su i prijedlozi o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu i ostalih udruga i društava građana u Gradu Požegi za 2020. godinu, a usvojeni su i prijedlozi programa javnih potreba za 2021. godinu.

Došlo je i do druge izmjene u odlukama o mjerilima i načinu rasporeda sredstava komunalne naknade za komunalne djelatnosti u 2020. godini, programu građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, održavanja komunalne infrastrukture, te Odluke o rasporedu sredstava naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2020. godinu, a usvojeni su i navedeni programi za nadolazeću godinu.

Gradski vijećnici usvojili su i Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini označenoj kao k.č.br. 1042/61, k.o. Požega, Odluku o odricanju od prava prvokupa za nekretninu u Požegi, Matice Hrvatske 8, prijedlog Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu te prijedlog Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za Grad Požegu u 2021. godini.

Većinom glasova usvojena je i Odluka o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Grada Požege. Riječ je o Odluci koja se smatra osnivačkim aktom i uvjetovana je novim Zakonom o vatrogastvu. Usvojen je i prijedlog Odluke o dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Požege kojom je omogućeno pravo na isplatu uskrsnice umirovljenicima koji imaju prebivalište na području Grada Požege čija ukupna tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima u mjesecu prije isplate ne prelazi iznos od 3.000,00 kuna. Umirovljenici su razvrstani u četiri skupine

Skupina Za iznos mirovine (kuna)
I. do 1.200,00
II. 1.201,00 - 1.800,00
III. 1.801,00 - 2.500,00
IV. 2.501,00 - 3.000,00

Visina uskrsnice određena je umirovljenicima na sljedeći način:

Za iznos mirovine (kuna) Visina uskrsnice (kuna)
do 1.200,00 450,00
1.201,00 - 1.800,00 350,00
1.801,00 - 2.500,00 250,00
2.501,00 - 3.000,00 150,00

Vijećnici su dali suglasnost na Program rada savjeta mladih Grada Požege za 2021. godinu, usvojili prijedlog Odluke o umanjenju iznosa godišnje koncesije za obavljanje usluge unutarnjeg linijskog prijevoza na području Grada Požege i prigradskih naselja za lipanj - prosinac 2020. godine, te Odluku o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Požege od 1. siječnja do 30. travnja 2021. godine.

Za potrebe provođenja programa knjižnične djelatnosti u Gradskoj knjižnici Požega usvojena je Odluka o darovanju opreme u vrijednosti od 2.189.273,44 kuna i to za opremu, namještaj i informatičku opremu koja je prvenstveno namijenjena za potrebe knjižnice. Većinom glasova usvojeni su i prijedlog Odluke o produljenju važenja Strategije razvoja Grada Požege za razdoblje 2015. - 2020. godine, prijedlog Odluke o otpisu potraživanja, zatim o izradi strategije razvoja pametnog Grada Požege za razdoblje 2021. - 2025. godine, prijedlog Odluke o suglasnosti na izvođenje projekta instalacija hlađenja dijela građevine Glazbene škole Požega, te prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje trgovačkog društva Komunalac Požega d.o.o. radi nabave teretnog vozila 15 m3 za sakupljanje biomase.

U utorak 8. prosinca 2020. oko 10.30 sati na državnoj cesti D-51, 23-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Citroen“, zagrebačkih registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja s nerazvrstanom cestom za mjesto Daranovci, uslijed neprilagođene brzine prednjim dijelom vozila udario je u zadnji dio osobnog automobila marke „Smart“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 69-godišnji vozač koji je smanjio brzinu kretanja zbog namjere skretanja ulijevo. Nakon udara došlo je do potiskivanja „Smarta“, a zatim i udara u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Citroen“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljala 38-godišnjakinja i koji se nalazio zaustavljen na autobusnom stajalištu. 23-godišnjem vozaču je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 33-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Požege koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“. Naime, policijski službenici su u ponedjeljak oko 21 sat i 45 minuta u Požegi u Osječkoj ulici zatekli rad ugostiteljskog objekta koji je u vlasništvu 33-godišnjakinje. Osim vlasnice u objektu su se nalazila i dva gosta iako je Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, donesenom od strane Stožera civilne zaštite RH naložena obustava rada ugostiteljskih objekata. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela širenja i prenošenja zarazne bolesti protiv 33-godišnjakinje slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Prije ovog slučaja policija je prijavila također jednu vlasnicu ugostiteljskog objekta s područja grada Kutjeva za isto kazneno djelo.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 550 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 470 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 80 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.187 osoba, a ukupno je testirano 19.116 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 288 uzoraka, od kojih je 91 pozitivan.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provedbeno tijelo Ministarstva poljoprivrede, je u 2020. godini, zaključno s 30. studenim,  isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja, 84,5 milijuna su isplate iz "Vinske" omotnice, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko. Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna, isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna, a za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna.  

Usporedbe radi, prije pet godina u APPRRR-u radilo je 725 ljudi i isplaćeno su 4,3 milijarde kuna sredstava. U APPRRR-u danas radi 750 ljudi koji obavljaju poslove kontrola na terenu, objavljuju natječaje, sudjeluju u izradi programa i pravilnika, obrađuju prijave, rade tehničke i ekonomske analize, odgovaraju Europskoj Komisiji, odgovorni su za funkcioniranje, nadogradnju i održavanje informacijskih sustava za više od 110 tisuća korisnika i još mnogo toga, a do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna. 

„U godini obilježenoj izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem bolesti COVID-19 Agencija za plaćanja je maksimalno upregnula sve svoje kapacitete, kako bi podržala i dodatno potaknula domaće proizvođače. Zahvaljujem im na vrijednom radu u korist svih hrvatskih poljoprivrednika, ribara, prerađivača, šumara i drugih koji, unatoč zahtjevnoj godini, proizvode i više i produktivnije“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

Sve više poslova ali i našeg ostalog života radimo preko interneta. Tu su svakako naše društvene mreže, a danas globalnih korisnika društvenih mreža ima 3,8 milijardi. To svakako više nije iznenađujuće, no zabrinjavajuće je koliko vremena dnevno, godišnje mi u svom životu provodimo na tim društvenim mrežama. To su nebrojeni sati koje provodimo na Facebooku, Instagramu, TikToku na svojim kompjuterima, laptopima, tabletima i mobitelima. Svi ti podatci koji se sakupljaju i procjenjuju su već zabrinjavajući, no, čini se da nam ništa ne smanjuje vrijeme na ekranu.

I dok svi provodimo različite količine vremena pregledavajući mrežu, jeste li ikad zastali da razmislite koliko sati imate vi na društvenim mrežama i gdje se vaša država nalazi među ostalim za upotrebu na društvenim mrežama?

Vodeći stručnjaci na OnBuy.com željeli su istražiti koliko dugo stanovnici pojedinih država iz cijelog svijeta provode na društvenim mrežama tijekom života, okrunjujući ih za najviše i najmanje opsjednute društvenim mrežama i svojim ekranima! OnBuy je pretraživao 45 država kako bi otkrio onih prvih 10 država.

Neki od nalaza uključuju:

 -   82% ispitanih ljudi širom svijeta priznalo je da provode previše vremena na društvenim mrežama.

 -   99% stanovnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koristi internet.

  -  Filipini su najviše ovisni o društvenim mrežama provodeći nevjerojatnih 4.252 dana - što je jednako 102.054 sata na stranicama društvenih mreža tijekom njihova života!

  -  Unatoč tome što je Japan pokazao drugo po veličini analizirano očekivano trajanje života, zapravo je najmanje opsjednut svim društvenim stvarima, provevši na društvenim mrežama samo 970 dana (23.269 sati) tijekom života

  -  Ostale značajne zemlje su SAD (2.463 dana), Irska (2.293 dana), Kanada (2.266 dana) i Australija (2.214 dana).

Hrvatska je tu dosta visoko plasirana, no kod Hrvatske je značajno što ti podatci iz godine u godinu rastu sve više, pa su i sve više zabrinjavajući. Iako su svi jedinstveni u tome da tijekom jednog dana i tjedna previše, gotovo 7 sati dnevno konzumiraju neke sadržaje sa interneta i društvenih mreža, ta satnica i dalje raste.

Posebno je opasno što više od 50% tinejdžera više od 4 sata dnevno provodi na internetu i društvenim mrežama. Ta populacija je nekada više vremena provodila u sportu, društvenim igrama, ostaloj zabavi i naprosto igranju. Sada uz epidemiju korona virusa, kada i nastava i svi ostali sadržaji iz kulture i zabave ide on line, ovi podatci će se drastično povećati.

Ova satnica se znatno povećava vikendom, kada su sati provedeni uz ekran još povećani. Tinejdžeri i djeca u dobi od 9 do 17 godina najviše su se dopisivali, igrali igrice, sve više on line igrice, pretraživali neke sadržaje koji ih zanimaju, listali po svim društvenim mrežama, a najmanje učili nešto novo. Sada u korona krizi, taj odnos se nešto mijenja i ovaj dio učenja zbog on line nastave raste. I dalje internetu pristupaju preko računala, laptopa i tableta, ali sve više preko mobitela.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.613 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 21.685 -

Među njima je 2.660 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 278 pacijenata.
Preminule su 64 osobe a ukupno do sada imamo 2.298 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 154.852 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 130.869 osoba od toga 2.987 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 53.062 osobe.
Do danas su ukupno testirane 825.023 osobe, od toga 8.782 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu. 

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Korona-kriza i lockdown koji smo imali tijekom proljeća osvijestili su sve slabosti hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane, piše net.hr. U trenutku kada su u svijetu opskrbni lanci bili ugroženi u Hrvatskoj je zaprijetila ozbiljna nestašica osnovnih prehrambenih proizvoda – mesa, voća, povrća. Sreća je da su se lanci opskrbe brzo vratili u svoju normalu, a nekoliko mjeseci u Hrvatskoj se govorilo o problemu prehrambene suverenosti i potrebe da jedna država mora imati dovoljne zalihe hrane, barem za nekoliko mjeseci, ako bi se ovakve ili slične situacije ponovile.

Kriza je otvorila pitanje niske razine samodostatnosti u gotovo svim proizvodnjama, iako godinama ulažemo po najmanje šest milijardi kuna godišnje u sektor poljoprivrede. Ogroman novac odlazi na ovu proizvodnju, a rezultati su sve lošiji. Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje srozala se na 17 milijardi kuna, dok je u 2008. godini bila na 22 milijarde, a početkom 90-ih čak oko 30 milijardi kuna. Što nam se dogodilo da smo od zemlje izvoznice hrane, s početka hrvatske samostalnosti, došli do zemlje koja ostvaruje godišnji minus od gotovo 1,4 milijarde eura? U Europskoj uniji smo postali najveći uvoznici svinjskog mesa (uvozimo 50 posto potreba), razina proizvodnje mlijeka nam je pala odavno ispod 50 posto, a o voću i povrću se govori samo mjesec ili dva, kada je cik sezone, no daleko je to od normalnih potreba i dovoljne razine potražnje hrvatskog tržišta. Zbog toga smo i osuđeni na uvoz.

Dobri smo jedino u proizvodnji žitarica, jer proizvodimo ogromne količine i viškove pšenice, kukuruza, soje. No, ova naša konkurentna sirovina odlazi u izvoz, a nama se vraća u obliku kruha, mesa, GMO stočne hrane na bazi soje s kojom hranimo našu stoku. Neke pametnije države, koje znaju proizvoditi robe dodane vrijednosti, prodaju nam gotove proizvode od naše sirovine, a njih skupo plaćamo pa nam je i deficit u vanjskoj trgovini hranom tako velik. Domaće stočarstvo urušava se više od 12 godina, zbog čega se ogromne količine kukuruza više ne koriste za domaće potrebe nego odlaze u izvoz i njime se hrani stoka koja kasnije u obliku odrezaka, šnicli, prerađevina dolazi ponovo na naše tržište. Lijepo zapakirano, brendirano, po niskim cijenama nam se prodaje i donosi solidnu zaradu za uvoznike, trgovce i strane proizvođače koji tako održavaju svoju proizvodnju, čuvaju radna mjesta i gospodarstvo.

Kratki lanci opskrbe novi trend

U trenutku lockdowna svi su odjednom počeli pričati o našim malim proizvođačima, vrijednim seljacima koji proizvode domaću hranu. Otvorio se novi kanal prodaje – i došlo je do eksplozije pojave različitih web trgovina, grupa na društvenim mrežama, dostava. Odjednom je sve djelovalo idilično i doimalo se kao da ćemo eto baš sada kupovati, u, kako se to danas moderno kaže, kratkim lancima opskrbe (umotvorina birokratizirane Europske unije), iako mi jako dobro znamo da smo nekada davno sve kupovali na našim selima, od susjeda, ali i putem nekad popularnih sindikalnih nabava kada su svinjske polovice, gajbe domaćeg voća i povrća stizale u tvrtke i institucije od naših poljoprivrednika i prodavale se na odgodu plaćanja i mjesečne rate. Tako se održavalo gospodarstvo i multiplicirao učinak poljoprivrede. No ovo je bilo kratkog daha i opet se sve vratilo u našu potrošačku kolotečinu.

Hrvatska se, valja se prisjetiti, godinama hvalila kako je zemlja s najvećim brojem kvadrata stranih trgovačkih lanaca u regiji koji su se sumanuto otvarali diljem zemlje i donosili dašak svijeta i globalne konkurentnosti. Prikazivali smo to kao veliki investicijski bum, ali smo tek u covid-krizi shvatili kako strani trgovci preko svojih polica prodaju robu svojih proizvođača, pa i po dampinškim cijenama, a tu i leži ključni problem zbog kojeg naše ogromno ulaganje u poljoprivredu ne donosi i konkretne rezultate nego nam se poljoprivreda i proizvodnja hrane sustavno urušavaju. Napravili smo socijalnu poljoprivredu, grabež za poticajima postao je modus operandi, a o većoj proizvodnji se i danas slabo govori, svi pričaju o distribuciju novca iz EU fondova. Iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede stalno nas bombardiraju vijestima o dodatnim poticajima i davanjima novca, kao obliku pomoći da se održi koliko-toliko razina potrošnje.

Hrvatska trgovina hranom i poljoprivrednim proizvodima se sigurno više od 90 posto odvija kroz trgovinu (peglanje kartica, kupnja na rate, veći izbor roba na jednom mjestu, akcije, bolja ponuda, niske cijene). Prema nekim procjenama, koje nisu službene, kroz tržnice se možda prodaje tek pet posto svih proizvoda, a valja istaknuti kako nam je i siva zona ogromna i procjenjuje se na nekih 30 posto. Primjerice, valjalo bi vidjeti koliko je tijekom proljeća robe dolazilo na kućni prag s računima i je li takva vrsta prodaje, koja nije baš regulirana zakonima, donijela dodatni poticaj sivoj ekonomiji, ali i mogućnostima da naši poljoprivrednici u veleprodaji (zelenim tržnicama) kupe uvoznu robu, pa je lijepo stave u košaricu i donesu nam na kućni prag, pod egidom domaće hrane vrijednog hrvatskog sela.

Potrošački patriotizam pada pred niskom cijenom

Hrvatski poljoprivredni patriotizam ogleda se i u stavu kako treba kupovati domaću hranu, no kada naši potrošači pristupe policama trgovina patriotizam nestaje pred nižim cijenama – jer između uvoznog i jeftinijeg te domaćeg nešto skupljeg proizvoda, presudi kupovna moć. Svi se načelno kunemo u domaću robu, ali u košarice stavimo uvoznu robu s akcija, jer je jeftinija, i zato što Hrvati i danas gotovo 30 posto svog kućnog budžeta odvajaju na hranu, što je daleko više od bogatih EU zemalja.

Hrvatska u ovom trenutku ima ogromne tržišne viškove krumpira (40.000 tona), ali na policama i dalje ima uvoznog (u prva tri mjeseca smo uvezli krumpira količinski koliko za cijelu 2019 godinu). Ovih dana proizvođači svinjskog mesa su poslali dramatičan apel kako nam dolazi svinjetina i svinje iz Njemačke, koja se zbog bolesti afričke svinjske kuge ne može izvoziti u Kinu, a ti ogromni tržišni viškovi uvoze se i prodaju po dampinškim cijenama. Dovoljno je baciti pogled na kataloge trgovačkih lanca i njihove akcije. Jedan od sjajnih sektora - proizvodnja junetine ili tzv. baby beefa - pao je u krizu jer su turizam i ugostiteljstvo (posebice u Italiji) podbacili zbog korone, a izvoz na arapska tržišta stao. Imaju viškove koje teško plasiraju u domaću trgovinu jer poljska junetina ima konkurentniju cijenu. Jabuke već sad uvozimo iz Sjeverne Makedonije, Srbije, BiH, uskoro ćemo čuti i kako nam je tržište preplavljeno maslinovim uljem iz Španjolske, Italije, Tunisa…

Gdje ćete potrošiti božićnicu?

Korona-kriza je bila i još je uvijek prilika da podvučemo crtu i shvatimo kako bilo koja situacija globalnih poremećaja može dovesti do nestašica i problema u hrvatskoj opskrbi i kako je potreban radikalan zaokret u poljoprivredi koji mora krenuti od vrha – Vlade RH. Novac koji ulažemo u ovu proizvodnju mora se mjeriti nekim učinkom, ako se poticaji daju - oni kojima se daju moraju i više proizvoditi, mora se vidjeti na boljoj i većoj proizvodnji. Vlada mora pokrenuti priču o povećanju proizvodnje, pokretanju pogona koji će proizvoditi robe dodane vrijednosti, kako više vrednovati rad, a manje se otimati za poticaje.

Za kraj evo i jedan prijedlog koji može biti mali korak za hrvatskog potrošača, a veliki za hrvatsku poljoprivredu. Ovih dana smo svjedoci kako će ogroman hrvatski birokratski aparati ostvariti i ove godine pravo na božićnice, unatoč krizi i tome da će tek rijetki iz realnog sektora to sebi moći priuštiti. Može li Vlada možda "natjerati" svoje zaposlenike da u prosincu, mjesecu kada najviše trošimo, taj novac, nas poreznih obveznika, troše pametno čitajući deklaracije i kupujući hrvatske proizvode? Bio bi to možda revolucionarni iskorak i vrlo konkretan znak onog o čemu mnogi vole teoretizirati  - domoljublja.  

Za Net.hr piše Miroslav Kuskunović, stručnjak za poljoprivredu i tržište hrane