Udruga Glas poduzetnika od Vlade je zatražila hitno produljenje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji, koji je stupio na snagu 1. rujna, a zbog nelojalne konkurencije od strane državnih tvrtki i agencija, traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata - 

ZAGREB - Udruga Glas poduzetnika od Vlade je zatražila hitno produljenje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji, koji je stupio na snagu 1. rujna. Hrvatska je, podsjećaju iz UGP-a, prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima. No, poduzetnicima nije omogućeno ni približno dovoljno vremena niti podrške da bi sustav mogli usvojiti bez ozbiljnih financijskih posljedica. Uz to, aplikacija MikroEračun, koju su primorani koristiti, besplatna je samo za korisnike izvan sustava PDV-a, što smatraju diskriminatornim.

Iz UGP-a navode da je Vlada uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti. Nema osigurane funkcionalnosti sustava, nema odgovarajuće edukacije, što je neprihvatljivo. Zbog toga traže da se razdoblje prilagodbe produži do 1. siječnja 2027., kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istovremeno te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne. Smatraju i da bi aplikacija MikroEračun trebala biti besplatna za sve ili bi država trebala sufinancirati nametnute troškove.

„Iako digitalizacija poslovanja, može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga, penju i iznad 66 tisuća eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj posluju, jer bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, već služi isključivo njima“,istaknula je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.

Osim toga, iz UGP-a upozoravaju i na nepoštene trgovačke prakse, odnosno nelojalnu konkurenciju od strane državnih tvrtki i agencija. Pojedine tvrtke, naime, nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima. Ti sustavi, kako navode, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom, čime se nanosi izravna šteta poduzetnicima pa traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.

Posebno ih zabrinjava to što se na navedeno tržište uključuje i državna agencija FINA, koja zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost u odnosu na privatne subjekte. Slično je i s Hrvatskom poštom koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki.

GRAN CANARIJA / LAS PALMAS - U sklopu Erasmus+ akreditacije u području općeg obrazovanja, učenici Ekonomske škole Požega — Petra Maurus, Nikolina Raguž, Tara Hrvojević, Dino Derma, Petra Kakuk, Rebeka Volner, Sara Lončarević i Luka Roko Odvorčić — proveli su tjedan dana u srednjoj školi IES El Rincón u Las Palmasu na španjolskoj GranCanariji. Mobilnost se odvijala od 23. do 28. listopada 2025., a učenike su pratile nastavnice Marina Hurtiš Međugorac i Magdalena Vojak.

Tijekom boravka učenici su sudjelovali u raznovrsnim obrazovnim, kulturnim i društvenim aktivnostima s ciljem razvijanja digitalnih vještina, poticanja interkulturalnog dijaloga te promicanja europskih vrijednosti i suradnje.

Prvoga dana mobilnosti upoznali su obrazovni sustav Španjolske, predstavili svoju školu i grad Požegu te obišli staru jezgru Las Palmasa — Veguetu, poznatu po bogatoj kulturnoj i arhitektonskoj baštini.

Sljedećih dana uslijedile su radionice 3D modeliranja u programima MagicalVoxel i Blender, kojima su učenici razvijali kreativnost i tehničke kompetencije.

“Ponedjeljak svakom se gadi”, novi singl benda Burny B and TT men već diže prašinu sa veselim i duhovitim glazbenim komentarom o danu, koji svi vole mrziti.

Radi se o simpatičnom, ali britkom osvrtu na prvi dan tjedna, kada kava teče u potocima, mailovi ne prestaju stizati, a kolege još uvijek prepričavaju ludorije s vikenda. S prepoznatljivim humorom, zaraznim grooveom i neodoljivim refrenom koji će vam ostati u glavi, Burny B and TT men pokazuju da nisu samo bend – oni su glas svih nas koji sanjamo petak već od ponedjeljka ujutro!

Bend: “Željeli smo napraviti pjesmu koja će ljudima barem malo olakšati taj dan. Ono, ako se već ponedjeljkom moraš ustati i ići na posao – onda neka bar na radiju svira nešto što razumije tvoju bol. Ovo nije pjesma o mržnji prema ponedjeljku, nego o ljubavi prema petku, koja još uvijek traje.”

Proteklog vikenda provedene su pojačane mjere kontrola u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško - slavonske utvrđeno je ukupno 80 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, 39 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 1. studenoga 2025. oko 9.10 sati u mjestu Jaguplije, gdje su policijski službenici zaustavili osobni automobil kojim je nakon izvršnosti rješenja zbog prikupljenih negativnih bodova, a prije stjecanja prava na samostalno upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,19 promila upravljao 38-godišnji vozač. Također je utvrđeno da za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.110,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

Najveća brzina zabilježena je u nedjelju 2. studenoga 2025. oko 1.35 sati u mjestu Kujnik, gdje je 32-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom brzinom od 85 km/h, odnosno za 35 km/h, više od dopuštene brzine.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 390,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a na mjestu događaja je 28-godišnjaku izdana obavijest o počinjenom prekršaju  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 3. studenoga 2025. oko 6.20 sati u Požegi u Ulici Hrvatskih branitelja, 28-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, započeo je radnju skretanja ulijevo, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. U tom trenutku iza njega se kretao 41-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom i koji je već započeo radnju pretjecanja. Tom prilikom došlo je do udara prednje desne strane vozila kojim je upravljao 41-godišnjak u lijevi bočni dio vozila 28-godišnjaka.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a na mjestu događaja je 28-godišnjaku izdana obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 4.500,00 eura  -

FOTO: DVD Pakrac

U nedjelju 2. studenoga 2025. oko 12.10 sati u Pakracu u Ulici Krndija, uslijed kvara na instalacijama između motora i mjenjača došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 27-godišnjak.

Požar su gasili vatrogasci DVD Pakrac i JVP PSŽ koji o tome izvještavaju:

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 4.500,00 eura.

Poplave u Slavoniji, potres u Zagrebu i oluje u Dalmaciji samo su dio elementarnih nepogoda koje su posljednjih godina pogodile Hrvatsku. Štete se broje u milijardama eura, a sve veći broj građana želi osigurati svoju imovinu.

No, s rastom potražnje, rastu i cijene. U samo godinu dana osiguranje imovine poskupjelo je do 40%. Stručnjaci tvrde: ovo nije samo poskupljenje, već evolucija zaštite.

Je li riječ o klasičnom dizanju cijena ili novoj, boljoj razini zaštite? Istražili smo u nastavku.

Police i 90€ skuplje u odnosu na prošlu godinu

Cijene osiguranja imovine su u samo godinu dana skočile i do 40%. Poskupljenje ćemo ilustrirati na stanu od 50m². Prošle godine, najopširniji paket jednog osiguratelja koštao je 211,56€ godišnje. Danas je gotovo 90€ skuplji i iznosi 299,72€.

Što je dovelo do ovolikog skoka otkriva nam Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.

“Rast cijena nije došao preko noći. Na cijene su utjecale promjene u građevinskom sektoru: od rasta cijena gradnje, troškova radne snage do novih preferencija građana. Osiguratelji su svoje police morali prilagoditi tim okolnostima. Zato današnje ponude, iako skuplje, nude šira pokrića i konkretniju zaštitu.”

Razlike između osiguravajućih kuća gotovo 190€

Je li cijena “najvećih” paketa ista kod svih osiguravatelja provjerili smo putem kompare.hr, platforme za usporedbu osiguranja. Najpovoljniju ponudu pronašli smo po cijeni od 114,96€ godišnje. To je gotovo 190€ jeftinije u odnosu na prethodnog osiguratelja. Ipak, nije sve tako crno–bijelo.

“Dok kod obveznog auto osiguranja cijene variraju unatoč istim pokrićima, kod osiguranja imovine skuplja polica obično znači širu zaštitu. Ponude nisu standardizirane, što znači da svaki osiguravatelj proizvoljno formira svoje pakete.

U praksi što je veća cijena, veći su i limiti. Međutim, treba naglasiti da ne trebaju svi ista pokrića – izbor ovisi o području stanovanja i specifičnim rizicima. Zato u kompare.hr uvijek nastojimo pronaći najbolji omjer cijene i odgovarajuće zaštite.” objašnjava Radlović

Zašto je važno osigurati imovinu?

Prema rezultatima ankete Europske investicijske banke (EIB) čak 91% Hrvata je u posljednjih pet godina iskusilo barem jedan ekstremni vremenski događaj. Gotovo tri četvrtine imalo je neposredne posljedice, a više od četvrtine pretrpjelo je stvarnu štetu na nekretnini.

Kada se zbroje svi troškovi, riječ je o milijardama eura. Zato postaje jasno da zaštita vlastite imovine više nije stvar izbora, već nužnosti.

Važno je reagirati na vrijeme

Često vjerujemo da se nezgode događaju isključivo drugima, sve dok se jednom ne dogode nama. Potres u Zagrebu i Petrinji najbolji je primjer kako nepredvidive situacije mogu promijeniti život, osobito onima čija imovina nije osigurana.

Danas većina ljudi imovinu osigurava prilikom ugovaranja kredita, ali potreba za zaštitom postoji i izvan formalnih okvira. Unatoč poskupljenju, cijene osiguranja i dalje su zanemarive u usporedbi s mogućom štetom.

U konačnici, ne govorimo samo o četiri zida. Govorimo o mjestu u kojem gradimo život, stvaramo uspomene i ulažemo godine života, truda i financija. Zato osiguranje nije samo potreba, već jedini način da sačuvamo ono što nam je najvažnije – naš dom.

Svakodnevno se pitamo na čemu država zarađuje, a gdje gubi novac? Naravno nije svaka investicija plodna za zaradu, a postoje investicije i koje naprosto moraju postojati iako nemaju značajnu dobit. Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor grupacije tvrtki DOMinvest svakodnevno se susreće s brojnim izazovima koji usporavaju brojne projekte ali i poskupljuju njihovu realizaciju.

Saša Perko, poznat po brojnim izlaganjima o problemima u građevinarstvu, ovaj je puta progovorio o ulaganjima države, tzv. multiplikatorima, ali i o tome koliko porazne olakšice zapravo mogu biti, ili ne trebaju, dobre za državu.

Država troši novac, ulaže u infrastrukturu, u porezne olakšice, u obrazovanje, uskoro vjerojatno više i u vojnu industriju... Koliko zapravo država daje novaca, a koliko zarađuje?

Država ne zarađuje samo kroz poreze, koji predstavljaju kratkoročan prihod, nego kroz povrate na svoja ulaganja – tzv. multiplikatore. Ako multiplikator iznosi 2, to znači da svaki euro javnog novca stvori dodatna dva eura u gospodarstvu. Najveći učinak imaju ulaganja u obrazovanje, digitalnu infrastrukturu i istraživanje – njihovi multiplikatori dosežu oko 2,2. Odmah iza slijede infrastruktura i energetska učinkovitost, s multiplikatorima između 1,2 i 1,8. S druge strane, vojna industrija, iako postaje novi europski trend, ima multiplikator od svega 0,8 jer se većina opreme uvozi i novac odlazi iz zemlje. Zato ključ nije u tome koliko država troši, nego kako i gdje – jer između troška i investicije postoji golema razlika.

Koja investicija je najbolja da država zaradi novac i kolika je to zarada?

Najbolje investicije su one koje stvaraju višestruki povrat – koje ne samo troše, nego i pokreću druge sektore. Ulaganja u istraživanje, digitalnu infrastrukturu i obrazovanje jačaju dugoročnu konkurentnost, dok građevina i infrastruktura daju trenutačni impuls gospodarstvu kroz zapošljavanje, potrošnju i lanac dobavljača. Upravo zato su projekti koji kombiniraju tehnološki i građevinski aspekt najvrjedniji: grade temelje buduće produktivnosti. Suprotno tome, ulaganja bez šireg učinka – poput prevelike vojne potrošnje – mogu privremeno podići statistiku rasta, ali ne stvaraju trajnu vrijednost u domaćem gospodarstvu. Ključ je u investicijama koje čine ekonomiju učinkovitijom, ne samo većom.

Na koji način zarađuje kroz te investicije?

Država zarađuje kroz sve ono što se pokrene nakon što se projekt završi – nove poslove, veću potrošnju, poreze i rast produktivnosti. Primjerice, izgradnja autoceste koja spaja gradove ili prometnice koja povezuje gospodarsku zonu povećava promet roba, privlači ulaganja i otvara nova radna mjesta. Svaki takav infrastrukturni projekt pokreće čitav lanac: od građevinskih tvrtki i projektanata do lokalnih proizvođača i uslužnih djelatnosti. To je stvarni povrat – kada ulaganje u beton i čelik stvori trajan rast. Nasuprot tome, ulaganja koja nemaju domaći učinak, poput kupnja opreme ili ulaganja koja (uglavnom) stoje, dugoročno ne poboljšavaju ekonomsku sliku zemlje.

Gdje se puno novaca ulaže, a država ne zarađuje dobro? Koje su investicije manje unosne?

Država najviše gubi kad ulaže u projekte koji nemaju jasan učinak – bilo da se radi o zgradama bez funkcije, subvencijama bez rezultata ili politički vođenim investicijama. Takvi projekti stvaraju kratkoročan dojam aktivnosti, ali dugoročno trošak održavanja i neaktivacije tih investicija. Iako se Europa trenutačno snažno okreće vojnoj industriji, ključno je da svaka zemlja, pa i Hrvatska, unutar tog smjera traži domaću komponentu – uključivanje građevine, industrije i lokalne proizvodnje. Samo tada ta ulaganja stvaraju pravi povrat. Dakle, nije pitanje trebamo li ulagati, nego kako osigurati da svaki euro javnog novca ostane u domaćem gospodarstvu i proizvodi višestruki učinak.

Znači li to da vojna industrija zapravo unazađuje gospodarstvo? Ali takva ulaganja su sigurnosna, ne možemo ih izbjeći!

Vojna ulaganja sama po sebi ne moraju biti loša – problem nastaje ako novac ne ostaje u domaćem gospodarstvu. Ako nabavljamo gotovu opremu iz inozemstva, učinak je ograničen i kratkotrajan. No, ako u tim projektima sudjeluju hrvatske tvrtke, tada obrambena ulaganja mogu imati i razvojni učinak. Takav pristup stvara nova radna mjesta i potiče industriju, umjesto da sredstva samo odlaze van. Dakle, ključ nije u pitanju treba li ulagati u obranu, apsolutno treba, nego kako taj novac pretvoriti u domaći gospodarski motor.

Ima li država alata da manje profitabilne sektore učini profitabilnijima ili ti neki sektori naprosto nikad neće zarađivati?

Država danas pametno koristi sredstva EU fondova – posebno u projektima vrtića, škola i fakulteta. Takve investicije istodobno jačaju obrazovni sustav i predstavljaju društvenu infrastrukturu, čime se postiže dvostruki učinak. S jedne strane poboljšavaju se uvjeti za edukaciju i rast ljudskog kapitala, a s druge strane aktivira se građevinski sektor i domaća industrija. Drugim riječima, jednom investicijom država povećava multiplikator na dvije strane – u društvenom i gospodarskom smislu. To je dobar primjer kako pametno korištenje europskog novca može istovremeno modernizirati zemlju, imati društveni efekt i potaknuti njezin ekonomski rast.

Kako da onda država bolje zarađuje, a da pritom ne zaboravi ulagati u one segmente koji nisu unosni? Kojih bi se stvari država trebala 'uhvatiti' kako bismo kao zemlja napredovali, da joj se u budućnosti više vraća?

Država bi trebala planirati ulaganja kao investitor – prema povratu i učinku, a ne samo prema političkoj vidljivosti. To znači birati projekte s najvećim multiplikatorima: infrastrukturu, digitalizaciju, istraživanje i obrazovanje. Hrvatska ima snažnu građevinsku i inženjersku bazu koja može nositi takav razvoj, ali mora ulagati u projekte koji donose stvarnu promjenu – u učinkovitost, produktivnost i dugoročni rast. Novi europski val ulaganja u obranu može imati smisla ako se u njega uključe domaće tvrtke i industrija, jer tada novac ostaje u zemlji i stvara dodatnu vrijednost. Ukratko – država napreduje kad svaki euro tretira kao investiciju koja mora imati mjerljiv povrat, a ne kao trošak koji se samo potroši.

Jesu li porezne olakšice dobre za državu?

Porezne olakšice mogu biti korisne, ali samo ako potiču stvarna ulaganja i nova radna mjesta. Primjer takvog stvarnog ulaganja je ulaganje u domaću industriju. Kada se olakšice dijele neselektivno, postaju samo privremeno rasterećenje, bez stvarnog učinka na rast. Država dugoročno više dobiva ako novac usmjeri u projekte koji generiraju povrat – primjerice, u infrastrukturu, digitalizaciju ili energetsku učinkovitost – jer tamo pokreće čitav niz gospodarskih aktivnosti. Olakšice same po sebi ne stvaraju novu vrijednost, dok ulaganja u projekte koji uključuju domaću industriju, građevinu, digitalnu infrastrukturu i znanje čine ekonomiju otpornijom. Dakle, cilj ne bi trebao biti manje poreza, nego pametnije korištenje proračunskog prostora.

FOTO: DOMinvest

VELIKA / TRNOVAC - Općina Velika uspješno je provela projekt „Unaprjeđenje rada Dječjeg vrtića Velika“, financiran sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske u sklopu poziva „Dostupnost kvalitetne skrbi za djecu u lokalnim zajednicama kroz poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima“.

Projektom je opremljen Područni objekt Dječjeg vrtića Velika novom didaktičkom, sportskom, edukativnom i vanjskom opremom za dječje igralište, čime su znatno poboljšani uvjeti rada odgojitelja i boravka djece.

Provedbom projekta osigurani su suvremeni i poticajni uvjeti za razvoj, igru i učenje djece predškolske dobi te povećana dostupnost kvalitetnog predškolskog odgoja na području Općine Velika.

Općina Velika uspješno je provela projekt „Izgradnja i opremanje dječjeg igrališta Trnovac“, financiran sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske u okviru poziva „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“.

Projektom je u naselju Trnovac izgrađeno i opremljeno novo dječje igralište s modernim i sigurnim igralima, uključujući multifunkcionalno igralo, ljuljačke i ZIP line, uz uređenje podloge i hortikulturno oplemenjivanje prostora.

Novo igralište djeci i obiteljima pruža siguran i poticajan prostor za igru, druženje i boravak na otvorenom te značajno doprinosi kvaliteti života stanovnika naselja Trnovac i šireg područja Općine Velika.