LIPIK - Dan očeva u većini zemalja slavi se treće nedjelje u lipnju, no u nekim zemljama, kao u Rusiji i Rumunjskoj, slave ga u veljači i svibnju. U Hrvatskoj se slavi 19. ožujka (blagdan sv. Josipa), kao i u Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Nastao je u čast muškom roditeljstvu i utjecaju očinstva na društvo. Prva zemlja koja je uvela Dan očeva bile su Sjedinjene Američke Države početkom 20. stoljeća, točnije 1910. godine. Sveti Josip je u Hrvatskoj posebno štovan. Hrvatski sabor ga je prije više od tri stoljeća proglasio zaštitnikom naše zemlje.

"Svaki muškarac može postati otac, ali potrebno je malo više da se bude Tata." (Anne Geddes)

Dan očeva obilježen je i u lipičkom Dječjem vrtiću „Kockica“, preciznije među mališanima iz skupine „Leptirići“, čiji su očevi svojom nazočnošću uveličali ovaj Dan, doznali smo od ravnateljice vrtića Tatjane Benković.

Tata je onaj koji brine i aktivno sudjeluje u djetetovom životu. On je onaj uz kog djeca rastu i fizički i psihički jer tata se ne libi ničega - ni satova plesa ni nogometnih utakmica, ni sjedenja u parku ni pripremanja večere, ni frizura, ni bolesti. Tata je onaj koji je tu. Kada treba i kada ne treba. Kada je sve u redu i kada ništa nije u redu. Svatko može postati otac, ali treba biti pravo muško da bi bio i tata.

Izvor: compas.com.hr

REAGIRANJE PROFESORA VINKA TADIĆA:

"Proteklih dana u više sam navrata pročitao da su stanovnici Požeške kotline 150 godina bili žrtve osmanskog nasilja. U pojedinim medijima često se objavljuju upitni podaci. Nekima su uvijek drugi krivi za sve nevolje. Svako razdoblje ima svoje krivce. Dežurni su im krivci Franci, Osmanlije, Mlečani, Austrijanci, Mađari, Srbi, Židovi, Romi, masoni, komunisti, partizani, Jugoslaveni, Tito, ćirilica, feministkinje, ateisti, agnostici, pravoslavni vjernici, muslimani, papa Franjo, austrijski biskupi, bivša supruga… Popis je dug. Najveći trn u oku su im oni koji ne mrze bližnjega svoga i ne smatraju ga krivim za svoje grijehe i slabosti. Uspjeh ostvaren vlastitim sposobnostima i radom, čin je neoprostive izdaje u očima malograđana. Hrvate koji su, zajedno s drugima, gradili tvornice, bolnice, škole, knjižnice, kazališta, crkve, hotele, stanove i ceste, malograđani smatraju izdajnicima. One koji su opljačkali i unesrećili narod, proglašavaju velikanima. U temelju je mržnja. Ti pojedinci mrze sebe i sve oko sebe. Za vlastitu nesposobnost okrivljuju druge. To je pokazatelj nezrelosti pojedinaca, ali i značajnog dijela društva. Takvi nam ljudi otimaju budućnost.

Jesu li stanovnici Zlatne doline bili žrtve osmanskog nasilja? Ponekad su bili izloženi raznim oblicima nasilja. Međutim, neki uporno pokušavaju osmansko razdoblje reducirati na jedan aspekt, a to je nasilje. Na sličan način pristupaju i kompleksnom razdoblju socijalizma (komunizma). Neki među nama su, uime voljenog naroda i domovine te mržnje prema drugima i svemu drugačijem, a ponajviše prema „kukolju“ u vlastitim redovima, odnosno prema Hrvatima koji znaju čemu služi razum, pokrali i uništili požeške tvornice, a najsposobnije ljude protjerali izvan hrvatskih granica. Pričama o stvarnim i navodnim osmanskim zulumima te o vječnoj krivnji drugoga, prikrivaju svoje zulume. Tu treba tražiti uzroke stvaranju iskrivljenih slika prošlosti. Prošlost je u funkciji prikrivanja problema u sadašnjosti.

U Požegi i dijelovima Zlatne doline osmanska je vlast uspostavljena 1537. godine, ali sukobi u požeškom kraju potrajali su više od dvije godine. Nova vlast stabilizirana je 1540. godine. Tada je sastavljen prvi popis. Brojni predratni stanovnici Zlatne doline vratili su se u zavičaj. Predstavnici osmanske vlasti ukinuli su neka davanja. Odredili su davanje desetine. Dijelili su selišta, ali nisu dopustili seljacima da uzurpiraju dio zemljišnog posjeda koji je prije uspostave osmanske vlasti neposredno pripadao feudalcu.

Odmah nakon uspostave osmanske vlasti u Požegi, nastavljeno je funkcioniranje trgovačke djelatnosti. Tada su u Požegi živjeli kršćani i muslimanska posada. Kršćanin je ubirao tržnu taksu do 1561. godine. Riječ je o istoj osobi. Do kraja četrdesetih godina 16. stoljeća gotovo svi trgovci i obrtnici u Požegi bili su kršćani. Doseljavanjem novog stanovništva Požega je brzo postala kasaba. Oko 1545. godine imala je blizu 350 domaćinstava. Prije 1580. godine u Požegi je bilo oko 500 kuća, bez nepopisanih vojnika kojih je bilo, prema navodu Nenada Moačanina, između 200 i 300. Tijekom 17. stoljeća u Požegi je bilo više od tisuću kuća.

U gradu su bile smještene najmanje tri džamije. Dvije su možda bile nekadašnje crkve. U nizu gradskih četvrti izgrađena su manja islamska vjerska zdanja. Požega je bila sjedište sandžaka. Na području Požeškog sandžaka bili su Brod i Osijek. U Požegi je došlo do snažnog razvoja obrta i trgovačke djelatnosti. Tijekom šezdesetih godina 16. stoljeća u Slavonskoj Ateni bilo je oko 50 krojača, 13 trgovaca, 10 slastičara… Postojale su čizmarske, oružarske i sedlarske radnje. Osamdesetih godina 16. stoljeća u Požegi je bilo oko 160 dućana. Djelovali su krznarski i zlatarski cehovi. Prema riječima Nenada Moačanina u knjizi „Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.)“ 2003., str. 108., Požega je tada „imala veću ulogu u transregionalnom prometu nego danas“. Spomenuti je autor, uspoređujući Požegu s dugim slavonskim kasabama, između ostaloga, naveo: „Samo u Požegi iznosi tržnih taksi naglo rastu iz popisa u popis, dok drugdje stagniraju“ (Isto, str. 50.). Putnici su mogli birati prenoćište „kod Hadži Mehmeda, u hanu Husref-begova vakufa, u jednome od dva svratišta kršćanskih vlasnika ili pak u mjesnoj tekiji“ (Isto, str. 108.). Siromašni Požežani navodno su mogli „kod Hadži Mehmeda u svako doba birati šest raznovrsnih jela“ (Isto, 67.). Međutim, vjerojatno je riječ, kako navodi spomenuti autor, o jednoj ili dvije kriške kruha, zdjeli čorbe ili jednostavnijem obroku za siromašne namjernike. Poštovanje i zahvalnost Hadži Mehmedu iskazao je, stvarno ili navodno, i sultan Sulejman 1566. godine. Tada je Hadži Mehmed poslao sultanovoj vojsci šest kola natovarenih „perecima, pilećim krilcima, janjećim glavama i kestenom kao osobni agin poklon. Sulejman je navodno požalio što nema takvoga kuhara.“ (Isto, str. 67.) Lijep poklon tijekom Sulejmanova posljednjeg pohoda.

Prosjeci raspodjele žita bili su uglavnom zadovoljavajući. Međutim, bilo je pritužbi na raspodjelu koju su vršili dostojanstvenici. Kršćani su se, između ostaloga, bavili uzgojem vinove loze. Mnogi kršćanski seljaci imali su velika stada svinja. To ih je čuvalo od manjka hrane. Manji dio muslimana potjecao je od domaćeg stanovništva. Nakon 1540. godine na područje Požeškog kadiluka doselilo je nekoliko skupina pravoslavnog puka. Većina katoličkog stanovništva, potomaka stanovnika prije dolaska Osmanlija, znatnim dijelom s mađarskim imenima, postupno je nestajala do 1600. godine. Njih su zamijenili novi katolički doseljenici.

Kršćanska zajednica u Požegi bila je aktivnija u odnosu na muslimane sve do pedesetih godina 16. stoljeća. Poslije 1570. kršćani su potisnuti prema južnim rubnim dijelovima. Tada Požega ima oko 200 kršćanskih domova, a od toga oko 30 trgovačkih kuća. Godine 1600. požeški katolici ubili su kadiju, a u drugoj polovici tridesetih godina i pravoslavnog episkopa Evrema jer im je pokušao uzeti crkveni namet. Ubojstvo kadije nije kažnjeno. Ibrahim-paša je sve amnestirao i opravdao taj čin. Godine 1640. kršćani su dobili privilegije. Imali su slobodu javnog obavljanja nekih obreda. Mogli su nositi ulje za bolesničko pomazanje. Dopušteno je zvonjenje i javno nošenje redovničkog odijela. Ipak, drugi kršćani nisu mogli slobodno ulaziti u grad. Tijekom 17. stoljeća kršćanski vjernici dobili su niz ustupaka jer je osmanskim vlastima vjerojatno bilo jasno da obrana nakon 1593. godine više ne može izdržati napade habsburških vojnih formacija, lokalnih pobunjenika i hajduka. Požega je u više navrata opljačkana i gotovo uništena na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Ibrahim-paša zabranio je kažnjavanje raje kojoj je omogućeno napredovanje u društvu. Postojala je dobra suradnja između predstavnika osmanske vlasti i kršćana u Požegi.

Navedeni podaci stvaraju složenu sliku prilika u Požegi i Zlatnoj dolini u osmansko doba. Zulumi nisu dominantan dio te slike, ali nisu ni potpuno marginalni. Seljacima Zlatne doline tijekom novog vijeka bilo je manje važno tko će nad njima vršiti nasilje, osmanske spahije ili katolički feudalci nakon sloma osmanske vlasti u požeškom kraju.

Najviše sam se oslanjao na spomenutu knjigu Nenada Moačanina „Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.)“, 2. izdanje, 2003."

Vinko Tadić, prof.

POŽEGA - 21. ožujka u OŠ Julija Kempfa obilježen je Svjetski dan osoba s Down sindromom. Tom prigodom s učenicima su održane radionice koje su za cilj imale razvijanje empatije i tolerancije kod djece od najranije dobi.

Down sindrom je inače jedan od najčešćih genetskih poremećaja koji se javlja zbog trisomije na 21. kromosomu. Upravo iz tog razloga dan osoba s Down sindromom simbolički se obilježava upravo 21.3.

- Smatramo kako je jako važno raditi na integraciji osoba s Down sindromom u svim aspektima društva. Zbog toga smo jako ponosni što mnoštvom različitih projekata, ali i kroz svakodnevne školske aktivnosti, nastojimo činiti maksimalno da bi se djeca s Down sindromom, kao i djeca sa svim drugim teškoćama, osjećala ravnopravno i prihvaćeno kao članovi naše škole. Također, smatramo da je jako važno voditi računa o tome da se svi učenici naše škole osjećaju jednako vrijedno, da u školi imaju sretno i bezbrižno djetinjstvo bez obzira na sve naše različitosti, koje nas međusobno obogaćuju. Vjerujemo da će razvijanje takvog stava kod djece utjecati na veće poštivanje prava svih koji se po nečemu razlikuju, pa tako i osoba s Down sindromom – ističe Silvija Crnković, psihologinja OŠ Julija Kempfa.

Svjetski dan osoba s Down sindromom poznat je još i kao Dan šarenih čarapa. Danas su svi učenici obukli šarene čarape kako bi pokazali svoju solidarnost s osobama koje imaju Down sindrom, a te šarene čarape označuju koliko smo svi međusobno različiti, a opet s druge strane isti i jednako vrijedni.

POŽEGA - Potvrđena je dojava za požar unutar salona namještaja "Naš dom" u Požegi ul. Osječka. Vatrogasci su na terenu i gašenje je u tijeku.

Kako neslužbeno doznajemo do požara je došlo zapaljenjem madraca, nakon policijskog očevida ćemo imati točne informacije o ovom požaru.

ZAGREB - Pun kombi (i malo više) Slavonaca posljednji zimski vikend proveli na Zagrebačkom gorju....i bilo im je odlično.

- Iako je Medvednica svega sat i pol vožnje udaljena od Požege, ovim su zagrebačkim gorjem neke od "gojzerica" planinarile po prvi puta. No, nakon izleta koji je našem vodiču Davorinu Veiru (Požežaninu sa zagrebačkom adresom) bio prvi ozbiljan organizacijski i vodički zadatak, zasigurno ćemo se vratiti. Slaganje ekipe, totalno ludilo. Iz Požege nas je u ranim jutarnjim satima krenulo 11: Dražen, Vesna, Jurica i Lucija (istog prezimena Jakoubek), Višeslav, Gabi, Nino, Jana, Marko, Dalibor i Lidija. U Zagrebu nas čeka vodič Davorin i s njim Mile, Tomislav, Martina i Petar. Oni su pak putem, u studentskom domu, pokupili i petog Jakoubeka (Brunu), požeškog studenta s varaždinskom adresom koji je baš za ovu priliku došao do Zagreba. Pridružuje se i Iva iz Dugog sela te Hrvoje iz Jastrebarskog – istaknula je Lidija Galić, glasnogovornica društva.

Polazak na turu je u Gračanima, kod potoka Bliznec. Prognoza se u međuvremenu malo promijenila pa ih je umjesto očekivanog sunca i 18 stupnjeva dočekalo prohladno i pomalo tmurno jutro. No, vrlo brzo su se zagrijali, kažu, hodajući najpoznatijom stazom na Medvednici - Bikčevićevom stazom.

Na odmorištu Njivice su malo uzeli zraka te nastavili do PD Hunjka na 877 metara nadmorske visine. Tamo nam se pridružio i 20. član ovog izleta Željko, također Požežanin na radu u Zagrebu.

Nakon poznatih štrudli, gulaša i slavonskih specijaliteta iz ruksaka, uslijedila je prava planinarska poslastica, spuštanje Horvatovim stubama. 500 ih je. Staza tako postaje sve zanimljivija, priroda sve ljepša, a na vrhu Sljemena (1.033mnv) dočekao ih je snijeg i skijaši.

Uslijedio je spust do PD Runolist. Kako su bili jedini "spavači" u domu, valjalo je to iskoristiti za druženje uz dobru večeru i odličnu glazbu za koju se pobrinuo podmladak Gojzerice.

- Drugog dana krećemo prema zapadnom dijelu Medvednice. Dan kao izmišljen, sunce i 18 Celzijevih stupnjeva. Hodamo Leustekovom stazom preko Brestovca i nekadašnjeg lječilišta oboljelih od tuberkuloze do PD Grafičar. Tu se valjda toga dana popelo pola Zagrepčana s djecom i kućnim ljubimcima. Uslijedio je poduži odmor i guštanje na suncu. Za kraj nam je vodič organizirao posjet rudniku Zrinski nakon kojeg smo se preko Oltara domovine na Medvedgradu spustili do Šestinskog Lagvića – dodaje Lidija Galić.

Dva su dana proletjela u trenu, ističu planinari. Nahodali su se, uživali na svježem zraku, prehodali Medvednicu uzduž i poprijeko, umorili, odmorili, napjevali, ostavili brige po strani i napunili baterije za novi radni tjedan.

Sljedeći vikend su "Jaglaci", potom Krndijski stijenjaci, a onda još jedan izlet u organizaciji "Gojzerice" - Istra, Žbevnica. - Još nije kasno da nam se pridružite! – poručuju vam planinari.

POŽEGA – Nešto prije 21 sat došlo je do prometne nezgode prilikom prelaska iz voznih trakova i razvrstavanja vozila, između VW Golfa, požeških registracijskih oznaka i Dacia Dustera, požeških registracijskih oznaka u ulici Stjepana Radića, neposredno nakon raskrižja s Industrijskom ulicom. Nakon kontakta između vozila Golf je završio u živici starog autobusnog kolodvora. Na sreću u ovoj nesreći, nije bilo ozlijeđenih, za razliku od ukupno 6 prometnih nezgoda na današnji dan, od kojih je u nekoliko bilo ozlijeđenih osoba i naleta na dvije pješakinje.

Policijski službenici PP Požega provode očevid, promet je dok traje očevid otežan. O uzrocima nesreće izvijestiti ćemo nakon dolaska policijskog izvješća.

 - Poštovani mediji, sugrađanke i sugrađani Požeško-slavonske županije, grada Požege i cijele Republike Hrvatske, ovim putem želimo s Vama podijeliti naše razmišljanje vezano uz događaje obiteljskog nasilja u Požegi.

Nitko od medija nije nas pitao za naše stavove, ali želimo i smatramo kako je naša dužnost javno istupiti i osuditi svaki oblik nasilja, a posebno obiteljsko nasilje. Shodno tome, ne želimo u nikoga uperiti prst i reći prije državnih institucija kako je netko kriv. Vjerujemo u državne institucije, ali želimo dati svoj doprinos u prevenciji nasilja i oštrog sankcioniranja počinitelja.

Kao žene, supruge i majke senzibilizirane smo sa žrtvama nasilja i zbog toga smo dale potporu ratificiranju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

U zadnje vrijeme očito je kako se nasilje pokušavalo staviti „pod tepih“, ali to treba prekinuti, te osvijestiti i osnažiti žrtve nasilja da progovore o počinitelju kako se nasilje ni bi ponavljalo njihovim kćerima, unukama, prijateljicama, susjedama… Dok se bude šutjelo o nasilju bilo koje vrste ono neće moći biti sankcionirano, niti će počinitelj moći biti kažnjen za svoje nedjelo.

Ne želimo više da se naša Županija spominje u kontekstu nasilja, nego želimo da se prepozna i vrednuje kroz rad vrijednih i poštenih ljudi u politici, ali nažalost oni su u drugom planu.

Ne želimo biti „grad slučaj“ , nego grad u kojem se izvršavaju projekti koji će podići kvalitetu života naših sugrađana.

Isto tako, ovo priopćenje nije napisano u svrhu da bude samo deklaratorno, nego se zalažemo i nastaviti ćemo se zalagati na sve načine, kako u našem privatnom, tako i poslovnom životu, protiv nasilja, te utjecati i osvještavati javnost kako nasilje nije prihvatljivo, kako žrtvu treba zaštiti, a počinitelje kazniti – stoji u priopćenju Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice “Katarina Zrinski” Požeško-slavonske županije.

Nedozvoljena trgovina duhanom u Požegi

Policijski službenici su u utorak 19. ožujka 2019., u Požegi zatekli 34-godišnjaka s područja Požege, nad kojim je provedeno kriminalističko istraživanje i kojeg se sumnjiči da je posjedovao oko 3 kilograma duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija RH, zbog čega protiv njega slijedi kaznena prijava i to zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina“.

Kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina“ čini onaj tko neovlašteno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili robu čiji je promet zabranjen ili ograničen, dok je za počinitelja propisana kazna zatvora do jedne godine. Predmeti i roba nedozvoljene trgovine se oduzimaju. Ovakvi slučajevi su prigoda da ponovno građane upozorimo neka ne kupuju duhan od neovlaštenih osoba i mimo legalnih prodajnih kanala, jer se takvom kupovinom izlažu kaznenoj odgovornosti jer je i kupovina i prodaja na ovakav način zabranjena.

Šumska krađa

U vremenskom razdoblju od 10. do 08. ožujka 2019., u šumskom predjelu u blizini mjesta Batinjani, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio nekoliko stabala bagrema u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim gospodare Hrvatske šume. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Narušavali javni red i mir u Čaglinu

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 66-godišnjakom i 39-godišnjakom s područja Čaglina, koje se sumnjiči da su se pod utjecajem alkohola u petak 15. ožujka 2019., oko 13.40 sati u Čaglinu, vikom i galamom te se tjelesno sukobivši narušavali javni red i mir. Protiv njih slijedi optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Požegi.

Tri prometne nesreće s materijalnom štetom

U utorak 19. ožujka 2019., na području PU požeško-slavonske dogodile su se tri prometne nesreće koje su za posljedicu imale materijalnu štetu i to u Požegi, Ivandolu i Velikoj.

SDP TVRDI DA NASILNA SKUPINA UPRAVLJA GRADOM I ŽUPANIJOM -

POŽEGA – Gradski odbor SDP Požega povodom ponovnog događanja obiteljskog nasilja sazvao je tiskovnu konferenciju i obratio se medijima i građanima grada Požege. Oni svoje poruke upučuju kako građanima, tako i političarima u zagrebu, tražeći nove izbore u gradu Požegi i Požeško-slavonskoj županiji i zaštitu od nasilnih političara.

Danas smo opet glavna tema u svim nacionalnim medijima, i naravno, to želimo biti ako je u pitanju lokalni razvoj, ali nažalost glavna smo tema povodom nasilja u obitelji, i opet je glavni akter lokalni političar.

To više nije normalno. Takva ponašanja ne mogu doprinijeti razvoju Požeštine i Požeško slavonske županije. Zato smo tu gdje jesmo. Puni kreditnih zaduženja koja su svojevremeno zvučala kao „Dobar posao u Požegi“. Zato nas mladi napuštaju jer im vladajući šalju poruke da bez obzira na ponašanje uspijevaš ako imaš iskaznicu HDZ-a, a mnogi za to nemaju „želudac“.

Imamo župana koji tuče ženu, dožupana i bivšeg gradonačelnika koji tuče novinara, zamjenika gradonačelnika koji je imao prijavu za nasilje u obitelji i sada, najnovije, „zamrznutog“ zamjenika predsjednika GV Grada Požege koji se nasilno ponašao u obitelji. Zbog svih tih nemilih događaja građani Požege kada se i ne nalaze u blizini Požege često se i stide reći odakle dolaze.

Pitamo se kako građani mogu imati povjerenje u osobe koje su nasilne u svojim obiteljima i kakvu poruku šaljemo mladima kada su na pozicijama i dalje zadržani lokalni političari, bez sankcija i što je najvažnije, bez preuzimanja odgovornosti za svoje postupke.

Bez preuzimanja odgovornosti nema napretka u bilo kojoj sferi života. Kojim kriterijima se HDZ služi prilikom sastavljanja liste za izbore bojimo se i pomisliti.

Očito da je kompetencija čovjeka u njihovoj režiji sve samo ne poštivanje ljudskog dostojanstva i temeljnih vrijednosti društva. To je odraz nepoštivanja svega onog za što se mi kao građani trebamo zalagati. Traži se od građana poštivanje hrvatskih propisa i zakona, a isto se ne odnosi na njih. Sjetimo se i slučaja Žalac i relativiziranje poštivanja zakona i propisa. Mi ne možemo više trpjeti takvo stanje i bahato ponašanje tzv. moćnika i lokalnih političkih struktura.

Danas je Plenković izjavio: „Ne znam kako ali stalno je nešto vezano za Požegu“. Mi znamo kako, postavljeni su nekvalitetni ljudi skloni nasilju! Iz svega ovoga do sada navedenog vidimo da se ne radi o izoliranom slučaju nego se radi o nasilnoj skupini koja vodi Grad i Županiju.

Zato od premijera Andreja Plenkovića tražimo konkretna postupanja. Tražimo raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora u Gradu i Županiji jer jedino tako možemo spriječiti lokalnu „Cosa Nostru“ u njihovim naumima i izabrati nove ljude, ljude bez repova, obrazovane i pred zakonom čiste jer jedino novi ljudi mogu ovaj grad i županiju voditi linijom prosperiteta. Ova ekipa tako ne može dalje.

Za nasilje nema opravdanja!

OBNOVLJEN CENTRALNI KRIŽ NA POŽEŠKOM GROBLJU SV. ILIJE -

POŽEGA – Zbog potrebe zaštite centralnog križa na požeškom groblju sv. Ilije Komunalac Požega i gard Požega su odlučili obaviti nužne radove na sanaciji, ali i dati novi, ljepši i funkcionalniji izgled križa i njegovog postamenta. Radovi su počeli u jesen prošle godine, a na dan sv. Josipa križ je i svečano predan građanima Požege. Svečanom otvorenju nazočio je zamjenik požeško-slavonskog župana Vedran Neferović, požeški gradonačelnik Darko Puljašić i njegovi zamjenici Mario Pilon i Ferdinand Troha, direktor tvrtke Komunalac Požega Anto Bekić, pripadnici braniteljskih udruga, predstavnici kulturnog, gospodarskog i političkog života grada Požege. Groblje sv. Ilije je središnje i najveće groblje u gradu Požegi osnovano sredinom 18. stoljeća. Centralni križ na groblju izgrađen je 1995. godine, jer su na tom groblju svoje posljednje počivalište našli brojni hrvatski vitezovi.

- Izvršeni su radovi kompletne zaštite cijelog postamenta križa i cijelog kompleksa, dodatno su obložene stepenice i postament kamenim materijalom. Ponovno je popločan cijeli prilazni dio i uvedena nova rasvjeta samog spomenika i križa. Radovi su u vrijednosti oko 250 tisuća kuna, od kojih je grad Požega izdvojio 200 tisuća kuna. Dugo smo o tome razmišljali jer su tu bili uključeni i dodatni, vrlo složeni radovi na restauraciji samog kipa razapetog Isisa, te smo s gradom donijeli zajedničku odluku da idemo u kompletno restauriranje i uređenje. Radove su na popločavanju izveli djelatnici tvrtke Kamen Plehan iz Slav. Broda, restauraciju kipa i svih metalnih dijelova požeška tvrtka Toman i elektro radove tvrtka Unius iz Požege, dok su sve radove na popločavanju ovog trga izveli radnici Komunalca Požega – istakao je direktor Komunalca Anto Bekić.

- Čast mi je što smo danas ovdje, jer bilo je krajnje vrijeme da učinimo potrebne radove na sanaciji, restauraciji i novom uređenju ovog križa, ne samo zbog građana Požege, nego i zbog naših branitelja, zbog svih onih ljudi koji su živote dali za svoju Domovinu. Zajedničkim dogovorom i sredstvima uspjeli smo u tome, ovaj spomenik danas izgleda lijepo zbog ljudi koji su to zaslužili. Na ovakav mali način odajemo počast onima koji nisu mislili na svoje života kada su išli u obranu naše domovine – rekao je gradonačelnik grada Požege Darko Puljašić.

Nakon kratke molitve koju je ovaj puta vodio osobno gradonačelnik Puljašić, delegacije Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zajedno s predstavnicima požeške Vojarne 123. brigade, zapalili su svijeće i odali počast svim hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.