ANTE GRIZELJ BAVI SE UZGOJEM NEOBIČNOG POVRĆA I VOĆA  -

JAKŠIĆ – Kada ovih dana prolazite kroz Jakšić u pravcu Vetova ispred kuće Ante Grizelja vidjet ćete bogatu ponudu voća i povrća, ali pažnju će vam svakako privući i vrlo neobično voće i povrće. Nas je iznenadio narandžasti, a usto bodljikavi plod veličine tikvica, a kraj njega natpis kivano. – Da kivano mi na svojem poljoprivrednom gospodarstvu sadimo već četiri godine. Zainteresirao sam se kada sam to vidio na internetu. Počeli smo ga saditi u suradnji s Šulogom iz Donje Bistre, ali smo se kasnije osamostalili, jer je u toj suradnji bila slaba zarada. Kivano još zovu i divlji bodljikavi krastavac i bodljikava dinja, a dolazi iz Afrike, no odlično uspijeva i kod nas. Sadi se kao presadnica u posudice, presada kasnije u pripremljenu zemlju, a obvezno uz navodnjavanja, jer traži puno vode. Evo upravo ovih dana počela je i berba i prve plodove već smo ponudili na prodaju – kaže Ante, iskusan agronom i poljoprivredni proizvođač koji ima dovoljno hrabrosti probati i nešto novo. Ima na štandu Grizeljevih i lubenica, nekoliko vrsta dinja, rajčice iz plastenika, ali i graha. No sve je ove godine malo podbacilo zbog suše i prejakog sunca, a da nije bilo navodnjavanja i dio pod plastenikom, bilo bi još upola manje.

- Kivano je prava energetska bomba puna vitamina koji podižu imunitet i snagu organizma. Već nekoliko godina jedemo kivano i pijemo svježe pripremljeni sok od kivana, a da djeluje vidimo po unuci koja je prije često koristila antibiotike, a posljednje dvije godine više ne. Malo je neobičan i nema još velike navike korištenja kivana, no upravo ta njegova korist koju daje organizmu je njegova prednost i ljudi će ga prihvatiti. Ja sam dalje posao oko kivana prepustio zetu i kćerki, jer tu ima puno posla a oni znaju više oko marketinga i prodaje – kaže Ante dok nam reže kriške upravo ubranog zrelog kivana. Teško se odlučujemo oko okusa, vuče i na dinju i bananu i na ananas, dobro osvježava. Malo nas zbunjuju velike koštice kao kod krastavaca, ali jestive su i lako probavljive. Svako manje gospodarstvo može za svoje potrebe uzgojiti kivano, jer uzgoj nije jako zahtjevan. No zet Mario Pavlović, tome uzgoju polaže puno više vremena, a i sam je kroz praksu došao do nekih iskustava. – Mora ga se navodnjavati da sačuva zelenu masu lista koja čuva zelene plodove kivana od sunca da postepeno dozrijevaju, jer tamo gdje nema puno zelenog lista sunce ga prži, prisilno dozrijeva i plodovi su puno manji. Beremo ga do prvog mraza, a plodovi se mogu čuvati od 3 do 6 mjeseci. Najbolje ga plasiramo kao svježi sok na štandu na požeškom festivalu, a poslužujemo ga u samom kivanu koji izdubimo a nakon miksanja u mikseru s ledom vratimo u kivano. Na taj način je vrlo atraktivan i ljudi ga žele probati. Prava je energetska bomba i smije ga se konzumirati do dva komada dnevno – kaže Mario koji kivano nudi po 5 kuna za komad ispred kuće a sprema se i za ovogodišnji požeški festival sa kivano sokovima.

Batat kojeg zovu slatki krumpir nema nikakve veze s krumpirom

Iako je batat jedno od najhranjivijih vrsta povrća na svijetu u Hrvatskoj se komercijalno počeo uzgajati tek prije šest godina i to na Ergeli Višnjica kod Slatine. Ante Grizelj iz Jakšića ovo je povrće počeo uzgajati prije pet godina kada je saznao da je ono ujedno i lijek za njegovu bolest – dijabetes, odnosno da izvrsno regulira razinu šećera u krvi. –Ispostavilo se da je točno. Iako sam već bio na inzulinu kada sam ga počeo jesti, sada dajem manje doze, a šećer mi je u normali. Čuo sam da se jedan čovjek i izliječio. Za dijabetičare je najbolje da ga jedu sirovog. Dvije žličice izribanog batata stavi se u jedan jogurt i to je to – kaže Ante koji batat zajedno s obitelji konzumira na različite načine.

Dodaje da su u kuhinji batat zamijenili s krumpirom te da ga ljudi inače zovu slatki krumpir zbog sličnosti s tom biljkom iako on s njome nema nikakve veze. Uopće ne pripadaju istoj porodici biljaka. Batat dolazi iz botaničke porodice slakova.

-Sadi se u isto vrijeme kada i krumpir, krajem travnja i početkom svibnja, ali se razmnožava na sasvim drugačiji način. On se proizvodi iz rasade koju nabavljam na Ergeli Višnjica, a nešto rasade i sam proizvodim. Inače u toplijim krajevima se sadi kao krumpir ali kod nas se tako ne može saditi jer nema dovoljno toplih mjeseci. Proizvodnja rasade nije ni malo laka jer se moraju osigurati odgovarajući uvjeti, temperatura i vlaga. Ako želimo dobiti rasadu već poslije Nove godine batat stavljamo na sobnu temperaturu dok iz njega ne potjeruju izdanci koji se onda režu, umoče u hormon rasta te se pikiraju. Svako domaćinstvo bi za vlastite potrebe  moglo proizvesti potrebnu rasadu koja se nakon sadanje na njivi mora držati još oko mjesec dana pokrivena agril folijom dok vanjska temperatura ne bude dovoljno visoka – kaže Ante Grizelj.

Što se tiče samog uzgoja batat nije zahtjevan, a osim toga to je jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura koja ne zahtjeva nikakvo tretiranje herbicidima i insekticidima. Uzgajivači jedino mogu imati problema zbog napada miševa koje privlači slatki okus batata.  -Da bi to izbjegli malo ranije ga sadimo, a samim time ranije ga i vadimo dok još nema najezde miševa, obično je to već krajem kolovoza ili početkom rujna. Uglavnom vađenje iz zemlje treba se obaviti do pojave prvih mrazeva – kaže Ante dodajući da se batat drugačije skladišti od krumpira. To mora biti u prostoriji koja se može dosta provjetravati te u kojoj temperatura ne smije biti ispod 10 stupnjeva. Nakon vađenja dva dana batat  mora biti na temperaturi od 30 stupnjeva Celzijevih uz relativnu vlažnost zraka od 80 posto kako bi na njemu zarasle sve rane nastale prilikom vađenja te kako ne bi trunuo. S 300 komada rasade po čemu je ova  obitelj najveći proizvođač batata u Požeštini očekuje urod od 500 do 600 kilograma. Dio će prodati na kućnom pragu i to po cijeni od 10 kuna po kilogramu što je vrlo povoljno s obzirom da se u trgovačkim centrima prodaje po 15 kuna.

Supruga Marija otkrila nam je da se batat kuha vrlo kratko, dovoljno mu je 10 do 15 minuta, a njezina obitelj posebno ga voli paniranog. –Stavljam ga gotovo u sva variva kao što su mahune, grašak i slično i to pred kraj kuhanja, a pripremam jela i samo od batata. I njegovo lišće je također ukusno. Bere se mlado lišće koje se priprema kao špinat, a znam ga nasjeckati i u krumpir salatu – objasnila je Marija Grizelj.

Batat koji je porijeklom iz Srednje Amerike je veoma bogat beta-karotenom koji mu daje karakterističnu žutu ili narančastu boju te bjelančevinama pohranjene u korijenu koje pružaju snažnu antioksidativnu zaštitu. Ima škrobast, sladak okus. Meso batata može biti od bijele preko žute do narančaste boje. Boja kore može biti bijela, žuta, narančasta, crvena ili ljubičasta. Pored toga što je velik je izvor vitamina A isto tako je dobar izvor vitamina C i E. Zahvaljujući dijetalnim vlaknima ima nizak glikemički index čime pomaže ljudima s dijabetesom da stabiliziraju razinu šećera u krvi. Gotovo da ne sadrži masti.

( v.p. i a.t.)