ZA SVOJE POVRĆE NABAVIO UMJETNO SUNCE   -

POŽEGA - Što to toliko svijetli u mrkloj noći, mnogi su se prolaznici zapitali prolazeći cestom koja od zapada vodi prema Požegi. Odgovor bi mnoge neupućene, a takva je većina, začudio. Riječ je umjetnom suncu kojeg povrtlar Tomica Japarić pali kako bi noću 'osunčao' svoje povrće. Nije ovaj povrtlar ni sanjao da će se jednoga dana baviti uzgojem povrća, a kamoli da će za njega nabavljati i 'sunce'.

Sve je počelo prije 40 godina kada je njegova majka Marija na požeškoj tržnici počela prodavati povrće koje je proizvela u svom malom vrtu. Od toga je među ostalim i školovala sina za prodavača, da se ne muči radeći u polju. I radio je Tomica kao prodavač u Požeškoj dolini. A onda je privatizacija tvrtke natjerala Tomicu da od prodavača postane uspješan i kvalitetan povrtlar. Prije dvadesetak godina počeli su proširivati površine tako da sada njegova obitelj pod povrćem ima oko 30-ak jutara i oko 3.500 kvadratnih metara plasteničke proizvodnje. Pod krumpirom je oko 10 jutara, kupusnjače zauzimaju oko 7 jutara, a na ostalim površinama je paprika, luk, rajčica, grah, salata, krastavci, mrkva i peršin. Navodnjava se oko pet hektara površina koje se nalaze uz rijeku Orljavu. Zbog plodoreda obitelj sije i ratarske kulture kao što kukuruz, ječam, soja.

Zahvaljujući donaciji tvrtke Alles dobio je za jedan svoj plastenik prije osam godina 16 svjetiljki, tzv. umjetna sunca kako bi isprobao njihovu efikasnost.

- Tih 16 'sunaca' nalazi se u jednom plasteniku površine 550 kvadratnih metara. U njemu se trenutno nalaze posađeni krastavci, a prije toga sam imao presadnice. Posebno efikasno umjetno sunce pokazalo se u uzgoju presadnica. Naime, one se sade u siječnju, veljači i ožujku kada su dani kratki, odnosno kada je malo sunčevih sati pa im dobru dođu umjetni sunčani sati. Primijetio sam da te presadnice uz pomoć umjetnog sunca izgledaju prirodnije, lijepo se formiraju i imaju zdrav izgled kao da se uzgajaju vani usred ljeta. Jednostavno dobije se kvalitetnija presadnica. One koje nisu izložene umjetnom suncu odu u visinu, odnosno izduže se. Osim toga presadnice na ovaj način puno brže narastu – objasnio je Tomica.

Kada je u pitanju uzgoj krastava kojima je dovoljno tek četiri sata sna, dodaje Tomica, 'sunce' pomaže da dozriju za 11 dana prije. Bez umjetnog sunca bilo bi im potrebno mjesec dana. Naime, za rast biljke važan je broj sunčanih sati. Krastavcima se 'sunce' pali u dva ili tri sata noću i na njemu se 'sunčaju' do pojave izlaska pravog sunca.

Tomica je napravio je jedan pokus s rajčicom koju je uz pomoć umjetnog sunca dobio za Božić.

–Dobili smo rajčicu koja je okusom, bojom i mirisom bila kao rajčica koja se dobiva i u ljeto. Tada smo otkrili da se super kombinira s čvarcima, ljutom paprikom, biberom i solju. Međutim, ja sam s površine od 110 kvadrata prodao tek nekih 15-ak kilograma jer nema navike da se u to vrijeme kupuje rajčica, a osim toga nitko nije vjerovao da je to prava domaća rajčica, mislili su da je to s nekog drugog kraja svijeta pa sam je uglavnom podijelio – ističe Tomica koji dodaje da je ulaganje u umjetno sunce dugoročno isplativo unatoč tome što samo jedna svjetiljka jačine 400 wata stoji oko 400 kuna.

Obitelj je nekada gotovo sve povrće prodavala na požeškoj tržnici, ali otkako su se pojavili trgovački lanci ne uspiju ni 10 posto ga prodati.

-Sada i sami moramo prodavati trgovačkim lancima po uvjetima koji oni diktiraju, a koji su često nepovoljni – ističe Tomica kojem u poslu pomaže supruga Nelica, majka te sin i snaha.

Što se tiče isplativosti proizvodnje, dodaje, tu se nikada ne zna kako će biti jer mnogo toga ovisi i o vremenskim prilikama i stanju na tržištu. Prošle godine dobro se zaradilo od paprike, ali kupus je podbacio zbog suše te je dva jutra morao zaorati. Ove godine mnogo toga je morao dva puta sijati i saditi jer je većinu povrća uništio kasni mraz koji se pojavio početkom travnja, čak i veći dio proizvodnje u grijanim plastenicima. Sve bi bilo puno bolje kada bi se kod nas više poticalo i cijenilo domaće povrće, a ne ono koje stiže iz dalekih zemalja, a koje prije svega mami izgledom, ali ne i kvalitetom.   (a.t.)