Tik – tak – lagano, ali sigurno curi vrijeme kada ćemo našu nacionalnu valutu – kunu zamijeniti EU valutom – eurom. Bez obzira što mi mislili o tome – euro će neizostavno postati dio naše monetarne budućnosti, a kuna naše monetarne prošlosti. No, i u tom za mnoge tužnom i nostalgičnom trenutku postoji razloga za radost, a kreirao ga je marljivi i inovativni Matijaž Gostečnik (71) iz Slovenj Gradeca.

“Zarobio” je kovanice kune u staklarskom izričaju točnije medaljonu, prigodnom posebice za kolekcionarske namjene i ove jeseni lagano, ali sigurno ih predstavlja javnosti – u prvom redu hrvatskoj.

I to vrlo prigodno – jer su Ujedinjeni narodi proglasili su 2022. Međunarodnom godinom stakla.

Riječ je o spomen medaljonima, koje sam izradio u smislu izvornog protokolarnog, promotivnog, osobnog i božićnog poklona. Hrvatska se valuta kuna poslije 28 godina oprašta i zato zaslužuje jednu lijepu uspomenu. Nadam se da je ova moja kreacija dovoljno zanimljiva za čuvanje povijesti i svega što je kuna predstavljala, ali će i predstavljati – ističe na početku staklarski umjetnik Matijaž Gostečnik,premium Loyalty član poslovne zajednice Osjeti Hrvatskuwww.osjetihrvatsku.hr

Čak četvrt stoljeća Matijaž Gostečnik radi sa staklom. Ima bogato tehničko iskustvo, ali je i iznimno inovativan. - Konkretno, čovjek u ovoj branši u svakoj okolnosti treba vidjeti neku priliku za izradu kreacija iz stakla. Da izradi nešto što drugi nisu izradili, posebice jer je staklo jako zanimljiva materijla – vrlo je transparentno. A u slučaju mog spomen medaljona za kune – 100 posto iskoristivo s obje strane. Nema drugih materijala u kojima bi mogli ovako sačuvati kunu kako to pruža staklo – pojašnjava umjetnik Gostečnik.

Da bi kuna bila sačuvana u ovako zanimljivoj kreaciji, osim prikupljanja kovanica u svim apoenima koji su š malo u službenom platežnom opticaju, staklo se tali na visokih 850 stupnjeva, da bi zatim dobio svoj finalni izgled.

Cijeli svoj život proživio je u Slovenj Gradecu, na samom sjeveru nama susjedne države, ali rado “pogledava” i prema Hrvatskoj, gdje također pronalazi inspiraciju, baš kako ju se i sada našao s našom kunom koju će uskoro zamijeniti euro. - Dosta sam radio od stakla, primjerice nakita za žene. Imam čak jedno sedam – osam kolekcija do sada. Radio sam s mnogim likovnim umjetnicima koji su davali svoj obol kroz crtački ili slikarski izričaj, a ja sam onda to digao na višu razinu dajući tim umjetninama oblike u staklu. Zadnjih deset godina uglavnom radim sam i to velike staklene skulpture, koje se svake godine izažu u Slovenj Gradecu, pa tako će biti i ove godine – opisuje ovaj umjetnik prijašnje, ali i sadašnje svoje aktivnosti.

Najsvježija inovacija je memorabilija vezana uz kunu i skoro uvođenje eura u Hrvatskoj. - Prije 17 godina kada je Slovenija uvodila euro i opraštala od tolara, napravio sam jedan spomen medaljon, ali za kojega nisam imao toliko iskustva da izgleda ovako dorađeno kao što sam napravio za kunu. No, unatoč tomu, spomen medaljon s tolarom je izgledao jako dobro i dobili su ga kada je Slovenija ušla u monetarnu euro uniju, svi predsjednici država članica EU-a. Nakon toga sam radio i medaljone s eurom, ali motivima iz Slovenije. Mnogi iseljenici iz Slovenije su to poželjeli nabaviti za svoju uspomenu i priča o ovom mom spomen medaljonu se proširila svijetom. Sada kada u Hrvatskoj dolazi euro, vidio sam da imam dovoljno znanja, vještine, volje i prije svega strpljenja da napravim spomen medaljon kune – ističe ovaj kreativac, ističući da je s puno ljubavi i srpljenja napravio “ulovljenu kunu u medaljonu” za dar svima u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Nekoliko spomen medaljona s kunama već je stiglo u Hrvatsku i ima interesa za ovaj vid memorabilije koju Matijaž Gostečnik stvara. Ali uz svoju kreaciju često čuje i propitivanja: - Pitaju me od kuda to da jedan Slovenac stvara ovakav spomen medaljon za kunu. A ja uvijek odgovorim da ljudska inovativnost i kreativnost nema granica. U mom slučaju – mi smo susjedi i nema razloga da me budemo oslonjeni jedni na druge, pa i na ovakav način. Mi smo se oprostili od tolara, sada i vama slijedi opraštanje od kune, možemo to sve lijepo obilježiti i čuvati kao lijepu uspomenu. Zato je i nastao moj medaljon – pojašnjava Matijaž Gostečnik.

Kune nabavlja bez problema na hrvatskom tržištu, uspijeva čak “uloviti” i kovanicu od 25 kuna. - Ta je kovanica izrađena u 19 različitih motiva, za sve važne događaje hrvatske povijesti među kojima je posljednji događaj bio puštanje u promet Pelješki most. Samo tu kovanicu nisam uspio nabaviti, ali ostale imam i stavljam ih u svoj spomen medaljon – objašnjava Matijaž Gostečnik.

Njegovi spomen medaljoni imaju kolekciju od tri kategorije: medaljon s 25 kovanicom, medaljon sa svim kovanicama uz pet kuna u sredini, te medaljon sa svim kovanicama uz 25 kuna u sredini. - Najveći izazov mi je bio uroniti sve kovanice da budu u savršenom krugu i balansu da niti jedna ne preklapa drugu kovanicu i da sve budu savršeno složeno. Izrađujem ih u serijama i pazim da to bude iznimno estetski dotjeran proizvod jer je riječ o hrvatskoj kuni koja je iznimna valuta za mnoge građane Hrvatske – opisuje Matijaž Gostečnik, te poziva na suradnju u ovom projektu sve hrvatske i svjetske individualne kolekcionare, ali i poslovnu populaciju kao i muzeje, te ostale institucije koje žele sačuvati kunu i na ovaj način

Policijski službenici su dovršili očevid u mjestu Buk gdje je u nedjelju 6. studenoga 2022. u jutarnjim satima došlo do požara na građevinskom objektu u vlasništvu trgovačkog društva iz Buka. Očevidom je utvrđeno da je uzrok požara zapaljenje drvenog zida iza pečenjare odakle se požar proširio preko gorivih materijala na gornju etažu objekta. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje nakon čega će uslijediti podnošenje odgovarajućih pismena.

Otuđen alat iz radionice -

U razdoblju od 1. svibnja do 1. listopada 2022. u Pakracu u Ulici Krndija, nepoznati počinitelj (ili više njih) je iz radionice koja se duže vrijeme ne koristi otuđio alat u vlasništvu 46-godišnjakinje i 47-godišnjaka.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Provaljeno u trgovinu -

U noći s ponedjeljka na utorak 7./8. studenoga 2022. u mjestu Brezine, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u trgovinu u vlasništvu trgovačkog društva s područja Kutine i otuđio novac i cigarete.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 9 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 3 osobe su hospitalizirane, 6 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 108158 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 31 uzorak, od kojih je 4 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Dalibor Kratohvil novi je predsjednik Hrvatske obrtničke komore -

Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore (HOK) održane u utorak, većinom glasova, za novog je predsjednika ove najveće strukovne obrtničke organizacije izabran Dalibor Kratohvil.

Tako će u idućem četverogodišnjem mandatu Hrvatska obrtnička komora imati novo vodstvo. Dalibor Kratohvil dosadašnji je potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore u dva mandata, a u dva mandata vodio je Obrtničku komoru Primorsko-goranske županije.

Svoj put u obrtničkim asocijacijama započeo je kao predsjednik Udruženja obrtnika Vrbovsko, a tijekom zadnjih 12 godina aktivno je uključen u promicanje obrtničkih prava i stvaranje boljeg polovnog okruženja za sve hrvatske obrtnike.

  - Hrvatska obrtnička komora predstavlja preko 100 tisuća hrvatskih obrtnika. Danas sam izabran da budem njihov glas i da beskompromisno zastupam njihove interese. Hrvatsko gospodarstvo se u posljednje tri godine našlo pred dosad neviđenim izazovima, a obrtnici se i dalje bore s brojnim neizvjesnostima. U toj borbi za opstanak potrebna im je institucija koja će im biti podrška i koja će osluškivati njihove stvarne potrebe. I sam sam obrtnik i svjestan sam u kakvim okolnostima moje kolegice i kolege posluju. Zato se i stavljam na raspolaganje, kao prvi među jednakima, kako bismo zajedno snažno istupali i stvorili što povoljnije okruženje za gospodarske subjekte koji su stup hrvatske ekonomije - rekao je Dalibor Kratohvil novoizabrani predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Kao najvažnije okosnice svog programa istaknuo je podizanje razine usluga koje Hrvatska obrtnička komora pruža svojim članovima te izradu detaljnog i konkretnog programa za razvoj hrvatskog obrtništva. Naglasio je kako hrvatski obrtnici aktivno moraju sudjelovati u kreiranju zakona i podzakonskih akata kojima se određuju okviri njihovog poslovanja te kako je obrtnicima potrebno pružiti pomoć u pronalaženju prihvatljivih izvora bespovratnih sredstava te ih poticati na korištenje i sudjelovanje u projektima koji se financiraju iz europskih fondova.

U predstavljanju programa za naredni mandat govorio je o strateškoj ulozi Hrvatske obrtničke komore u području strukovnog obrazovanja, kao i o povezanoj problematici nedostatka radne snage naročito u obrtničkim zanimanjima. Kratohvil je rekao kako je primarni zadatak Hrvatske obrtničke komore, prije svega, vratiti strukovnom obrazovanju vrijednost koju zaslužuje, a obrazovne programe uskladiti s tržištem rada.

Na konstituirajućoj sjednici imenovani su i potpredsjednici Hrvatske obrtničke komore: Adolf Cvanciger, Emil Priskić, Antun Trojnar, Joso Smolić i Jelena Ivaniš. Na sjednici su imenovani članovi Upravnog odbora HOK-a (predsjednici 20 područnih komora), a na prijedlog predsjednika Kratohvila, još tri člana: Ivica Zanetti, Hrvoje Biošić i Tomislav Vukadin. Ujedno, na sjednici je imenovan i Nadzorni odbor u sastavu: Dražen Zovko, Mirislav Ivaniš, Žana Jurlina, Ivan Leščić i Iva Čogelja Juras.

MALE GRAĐEVINSKE FIRME U OPASNOSTI!

Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi ukazati na opasnost koja prijeti malim poduzetnicima zbog donošenja Kolektivnih ugovora za graditeljstvo. Kolektivni ugovor za graditeljstvo proširen je na sve poduzetnike i radnike u RH u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Proširenje je stupilo na snagu 1. studenoga 2022. godine.

Zabrinjavajuću promjenu čini nova grupa XI. koju sačinjavaju Član Uprave, direktor, vlasnik obrta i druge osobe ovlaštene za zastupanje gospodarskog subjekta, a čija minimalna osnovna bruto plaća od 01.11.2022. mora iznositi 15.000,00 kn (86,21 kn/sat). Smatramo da tim Ugovorom sindikati i Vlada rade kontra produktivnosti i konkurentnosti naše ekonomije, a zasigurno će to imati utjecaja i na višu cijenu gradnje i obnove, pa i nastavku galopirajuće inflacije.

U svim sektorima, pa tako i u sektoru građevine plaće se moraju definiraju na tržištu, naročito kada se suočavamo s manjkom radne snage, a samim time i rastom. Tko danas hoće raditi u građevinskoj industriji ima puno bolje uvjete nego što ih je imao prije nekoliko godina, te će svaki direktor, ako dobro i odgovorno radi svoj posao, zasigurno zaraditi dobru plaću kod svog poslodavca i dobiti normalnu (dobru, tržišnu) plaću za svoj rad na tržištu.

Isto tako smatramo da direktor koji je ujedno i vlasnik svoje tvrtke ima apsolutno pravo isplatiti si plaću na temelju svojih mogućnosti i prihoda, a ne zato što mu određeni zakon/ugovor to određuje. Vlasnik firme, naravno, mora imati pravo birati želi li si isplatiti veću plaću ili veću dobit.

Sva ta regulacija, pa i ova o minimalnoj direktorskoj plaći u građevinskoj industriji nije ništa drugo nego teroriziranje poduzetnika, slobodnog tržišta kao i konkurentnosti i produktivnosti ekonomije. Ovakav pristup minimalnoj plaći direktora najviše ide na ruku velikim građevinskim tvrtkama, dok će ovakav kolektivni ugovor strahovito negativno utjecati na male poduzetnike koji će se teško nositi sa tako visokim dodatnim izdacima.

Pitamo se istiskuje li netko namjerno male poduzetnike s tržišta, jer zasigurno je mali broj onih koji će to moći izdržati i preživjeti.

  - Osim minimalnih plaća za direktore, Kolektivnim ugovorom definirane su minimalne plaće za cijeli niz drugih radnih mjesta kao što su samostalni projektant ili voditelj gradilišta. Smatramo da je to besmislica jer se te plaće moraju definirati na tržištu i da svatko mora svoju plaću zaraditi, a ne da samom definicijom radnog mjesta radnik ima pravo na relativno visoku minimalnu plaću. Očekujemo da će ovakav kolektivni ugovor utjecati na to da će se mali poduzetnici preseliti u neku drugu zemlju EU, čime će Hrvatska izgubiti prihod od poreza, ali i radnu snagu u građevinskom sektoru koji je trenutno pod pritiskom zbog manjka radne snage - kaže Hrvoje Kvasnička, član Odbora za graditeljstvo i arhitekturu UGP-a.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 229 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.741

Među njima je 379 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 10 pacijenata. 

Preminulo je 6 osoba. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.248.864 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 17.200 preminulo, ukupno se oporavile  1.229.923 osobe od toga 204 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 1.148 osoba. 

Do danas su ukupno testirane 5.321.532 osobe, od toga 2.834 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 7.11.2022. utrošeno je 5.333.148 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,65% ukupnog stanovništva, odnosno 70,94% odraslog stanovništva. Na dan 7.11.2022. utrošeno je 556 doza cjepiva, a od toga su 44 osobe cijepljene prvom dozom. Zaključno s 7.11.2022. 2.319.697 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.249.644 osobe ( 2.044.781 osoba cijepljena s dvije doze te 204.863 osobe cijepljene cjepivom Jannsen), što čini 68,91% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

KAPTOL - Jedna je to od najmlađih Gospodarskih zona koje se grade na području Požeško-slavonske županije, je ona u Novim Bešincima na području općine Kaptol. To je inače prvi projekt koji je krenuo u realizaciju od devet projekata koji se trenutno provode na području županije, vrijednih 30 milijuna kuna a dolaze iz natječaja Gospodarska revitalizacija Slavonije, Baranje i Srijema iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Radove u Novim Bešincima gdje već imamo i nove korisnike i buduće poduzetnike obišli su požeško-slavonska županica Antonija Jozić i načelnik općine Kaptol Mile Pavičić. Trenutno se provode radovi na infrastrukturi, od vodovoda, kanalizacije, prometnica unutar zone i glavno raskrižje sa županijskom prometnicom pa Gospodarska zona dobiva sada svoje nove vizure.

 - Gospodarska zona je ukupne površine 12 hektara s prometnicama, a izgradnju zone započeli smo prošle godine, prvenstveno zbog reciklažnog dvorišta. Tada smo napravili pristupni dio makadamske ceste i vodovod vrijednosti 600 tisuća kuna, od čega nam je Ministarstvo graditeljstva dalo 180 tisuća kuna. Ove godine smo aplicirali natječaj za gospodarske zone, gdje smo od Ministarstva regionalnog razvoja dobili 3,5 milijuna kuna. Proveli smo javnu nabavu za ukupne radove, dakle cesta, voda i kanalizacija s ukupnim ugovorom od 6 milijuna kuna. Ove godine radimo 5 milijuna kuna što se odnosi na rekonstrukciju prometnice ukupne dužine 860 metara, pravimo jedno raskrižje s odvajanjem prometa od županijske ceste. U nekoj drugoj fazi nam još treba plin i javna rasvjeta, ali to nam sad nije prioritet Izuzetno smo sretni, nismo se nadali ovim radovima, a bez velike pomoći Ministarstva tu ne bi bilo značajnijih pomaka uz vlastita sredstva. Već je krenuo veliki interes prije svega naših lokalnih investitora, imamo prodane već četiri parcele koje će uskoro biti u izgradnji. Radi se o automehaničarskoj radioni i velikoj praonici za kamione i osobna vozila, drvoprerađivačkom sektoru i dio ekološke prerade. Imamo građevinski dio, dakle skladišta i trgovina građevinskog materijala, pomalo se javljaju investitori. Ljudi su bili skeptični, no sada kad su vidjeli da se ide u radove, interes je porastao. Mi to radimo uglavnom za naše poduzetnike koji su bili možda u nekim svojim skučenim i privatnim prostorima, da im damo priliku da se prošire. Imali smo interes i jednu veliku ponudu da damo prostor za solarnu elektranu, što smo naravno odbili jer dobili bi jednokratnu zaradu, ali ne bi imali zaposlenih ljudi ni nekog razvoja. Ipak je to za poduzetnike koji će nešto izgraditi i nekoga zaposliti – rekao je načelnik Mile Pavičić prilikom obiulaska radova, jer se očekuje za koji dan i pšostavljanje asfalta na prometnice.

 -  Ovdje imamo jedan i prvi od devet projekata ulaganja u prometnu ili drugu temeljnu infrastrukturu poduzetničkih zona, to su i rekonstrukcije prometnica kao npr. u gradu Požegi, Lipiku i Pakracu. To su također prometnice u industrijskoj zoni u Pleternici, tu je projekt Grada Kutjeva i izgradnja njihovog Centra u gospodarskoj zoni. Uz sve to, tu je i projekt Županije, naš Co-working centar Panora, za koji je sad raspisana javna nabava. Dakle to su projekti koji su usmjereni u daljnji razvoj gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji. Ona temeljna infrastruktura koju jedinice lokalne i područne samouprave na neki način trebaju pružiti našim poduzetnicima. Čestitke naravno načelniku Pavičiću na realizaciji ovog projekta.

Poduzetničke, gospodarske i industrijske zone su bitan segment razvoja gospodarstva Požeško-slavonske županije i naravno tu i dalje treba ulagati. Činjenica je da na područjima gdje se ulagalo u poduzetničke zone, da su se na tim područjima događale određene promjene vezano za dolazak novih investitora. Osim toga, postojeći poduzetnici koji posluju možda u nekim skučenim prostorima, odlučili su ići u poduzetničke zone sa svim potporama i podrškom koju daje lokalna samouprava, a onda su naravno širili svoja poslovanja. Jako lijep primjer toga je gospodarska zona u Pakracu koja se i dalje širi, te dovodi nove investitore i dalje – rekla je županica Antonija Jozić prilikom obilaska radova u Novim Bešincima.

Nedozvoljena uporaba osobnih podataka  -

U ponedjeljak 7. studenoga 2022., policijskim službenicima je prijavio 64-godišnjak s područja Pleternice, da je u travnju 2022. nepoznati počinitelj (ili više njih) neovlašteno koristeći njegove osobne podatke sklopio ugovor s telefonskim operaterom te nije podmirio obaveze u iznosu od preko 1900,00 kuna.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U ponedjeljak 7. studenoga 2022. oko 9.30 sati u mjestu Čaglin u Ulici braće Radića, 73-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Peugeot“, osječkih registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je lijevim vanjskim ogledalom udario u lijevo vanjsko ogledalo osobnog automobila marke „Opel“, požeških registarskih oznaka kojim je upravljala 41-godišnjakinja.

73-godišnjaku je na mjestu događaja izdana potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.