Novi globalni izvještaj WWF-a sadrži rezultate tridesetogodišnje analize stručnjaka koji pozivaju na hitne mjere za zaštitu kitova od rastućih prijetnji uzrokovanih ljudskim djelovanjem -

ZAGREB - Povodom Svjetskog dana kitova kojeg obilježavamo ove nedjelje, 20. veljače, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, i znanstvena zajednica predstavljaju izvještaj koji pruža detaljan pregled migracija kitova kroz svjetske oceane te prijetnje s kojima se suočavaju. Izvještaj pokazuje da su najveće prijetnje kitovima ljudske aktivnosti, koje negativno utječu na populacije dupina i kitova. 

Izravni utjecaji podrazumijevaju slučajni ulov u ribolovne alate, zagađenje plastikom i onečišćenje bukom, a neizravni su gubitak staništa i klimatske promjene. Sve te aktivnosti imaju vrlo opasne, a ponekad i smrtonosne posljedice, ne samo za kitove, već i za ostale morske vrste.

 - Kitovi i dupini se nalaze na samom vrhu morskih hranidbenih lanaca i jedina vrsta koja ugrožava njihov opstanak je čovjek. Kitove nazivamo i inženjerima morskih ekosustava jer modeliraju cjelokupan život u moru. Posljedice njihova izumiranja ili značajnog smanjenja brojnosti imale bi izrazito negativan utjecaj na morske ekosustave, a u konačnici i na nas, ljude. Sve su brojniji dokazi o ključnoj ulozi koju kitovi imaju za očuvanje zdravlja oceana i održavanje klime. Samo jedan kit pohranjuje istu količinu ugljikovog dioksida kao tisuću stabala - naglašava Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Izvještaj „Zaštita plavih koridora” (Protecting Blue Corridors) nastao je na temelju analiza koje deseci istraživačkih skupina provode preko 30 godina. Izvještajem se po prvi put prikazuju i satelitski zapisi plavih koridora, migracijskih ruta preko 800 kitova. Uz to se opisuju i njihova ključna staništa - područja u kojima se hrane, razmnožavaju, rađaju i othranjuju svoje mlade, kao i prijetnje s kojima se suočavaju. 

Trenutno najugroženija vrsta, koja broji samo 366 jedinki, je crni ledeni kit koji migrira između Kanade i SAD-a. Zabrinjavajuć je i podatak da se skoro 90% crnih ledenih kitova barem jednom u životu zapetlja u ribolovne alate, a smrt i samo jednog kita ugrožava opstanak cijele vrste.

U Sredozemnom moru kitovi najčešće stradavaju u mrežama ili u sudarima s brodovima. Tako je u Grčkoj više od polovice pronađenih kitova ulješura, ugrožene sredozemne vrste, imalo ozljede od brodskog propelera, pri čemu pomorci na brodovima često nisu ni svjesni da su udarili kita. Stoga je MSC Grupa, jedna od najvećih brodarskih tvrtki na svijetu, odlučila preusmjeriti promet svojih brodova kako bi doprinijela očuvanju ugroženih kitova ulješura u Sredozemnom moru.

 - Jadransko more dijeli sličnu sudbinu. Ovdje se povremeno pojavljuje ili živi osam vrsta kitova od kojih samo dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Slučajni ulov u ribolovne alate glavni je uzrok njegova ugibanja kao posljedice ljudskih aktivnosti. Dupine u Jadranu najučinkovitije možemo zaštititi proglašenjem zaštićenih područja s posebnom regulacijom ribolova - zaključuje Krstinić.

Ovaj izvještaj predstavlja skup najopsežnijih podataka o velikim kretanjima kitova kroz svjetske oceane do sada. WWF poziva na novi pristup očuvanju kitova kroz poboljšanu suradnju nacionalnih vlada, međunarodnih tijela, lokalnih zajednica, industrije i organizacija za zaštitu prirode kako bi se riješile rastuće prijetnje i zaštitile populacije ovih velikih morskih sisavaca.

U subotu 19. veljače 2022. oko 7 sati u Požegi na raskrižju ulica Pavla Radića i Fra Grge Martića, 51-godišnji vozač koji je upravljao autobusom marke „Setra“, požeških registarskih oznaka, prilikom skretanja udesno nije se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu uslijed čega je zadnjim desnim dijelom autobusa udario u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 58-godišnjak. Počinitelju je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana, oko 15.10 sati između mjesta Kalinić i Djedina Rijeka, 52-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Kia“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom i sletjela na putnu bankinu te udarila u ploču za označavanje i stupić u vlasništvu „Hrvatskih cesta“. Vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Kod vozača je utvrđena koncentracija alkohola od 1,68 promila -

U nedjelju 20. veljače 2022. oko 1.55 sati u Lipiku u Industrijskoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „BMW“, bjelovarskih registarskih oznaka, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,68 promila upravljao 22-godišnjak. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 22-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije te mu je izdan prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 353 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 39 osoba je hospitalizirano, 314 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 72 osobe, a ukupno je testirano 97.128 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 144 uzoraka, od kojih je 47 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježeno je 3.525 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 27.432 -

Među njima je 1.707 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 125 pacijenata.

Preminule su 44 osobe a ukupno do sada imamo 14.773 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.039.157 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavile 996.952 osobe od toga 5.031 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 16.387 osoba.

Do danas su ukupno testirane 4.461.774 osobe, od toga 9.359 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 18.2.2022. utrošene su 5.178.043 doze cjepiva, a cijepljeno je 56,78% ukupnog stanovništva, odnosno 67,54% odraslog stanovništva. Na dan 18.2.2022. utrošene su 3.463 doze cjepiva, a od toga je 438 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 18.2.2022. 2.304.151 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.224.390 osoba ( 2.025.136 osoba cijepljeno s dvije doze te 199.254 osobe cijepljene cjepivom Jannsen), što čini 65,35% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.  

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr   

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede održan je sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza na temu aktualnog stanja u ovčarskoj i kozarskoj industriji.

Teme sastanka su bile Pravilnik koji se odnosi na mjere prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla, poznatiji kao Pravilnik o fleksibilnosti, kao i novi Pravilnik o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu te mjere za unapređenje sektora ovčarstva i kozarstva, s naglaskom na natječaj za izgradnju malih klaonica u sklopu Programa ruralnog razvoja. 

Postojeći nacionalni Pravilnik o mjerama prilagodbe propisa o hrani životinjskog podrijetla iz 2015. godine je na razini Europske unije ocijenjen kao jedan od najprilagođenijih malim proizvođačima. Međutim, prema mišljenju domaćih proizvođača ne pokriva u potpunosti stvarne potrebe proizvođača, posebice na vrhuncu sezone klanja po pitanju dozvoljenih kapaciteta klanja, koji trenutno iznose 20 uvjetnih grla tjedno. Zbog nedostatka malih klaonica primjerenih potrebama malih proizvođača ovaca i koza u pojedinim područjima države ponovno je razmotren prijedlog proizvođača za povećanje dozvoljenih kapaciteta na 30 uvjetnih grla tjedno, a očekuje se da će prijedlog izmjena biti upućen u elektronsko savjetovanje do kraja veljače. U Hrvatskoj trenutno posluje ukupno 101 klaonica papkara i kopitara od kojih su njih 37 odobrene kao fleksibilne klaonice.

U pripremi je natječaj za male klaonice koji bi se financirao kroz Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja s intenzitetom potpore 50 % te će biti objavljen do 1. travnja. Dosad je za sektor ovčarske i kozarske industrije u sklopu te mjere kroz 62 projekta odobrena vrijednost potpore u iznosu od 42 milijuna kuna. 

POŽEGA - U prostorijama VGI za mali sliv Orljava – Londža u Požegi održan je radni sastanak o trenutnim fazama u projektiranju retencija i akumulacija na području Požeštine. Nakon što su u lipnju prošle godine bujične poplave uzrokovale višemilijunsku štetu, Vlada RH osigurala je 100 milijuna kuna za izgradnju retencija duž Požeške gore. Riječ je o pet vodotoka gdje se u pojedinim slivovima sitnih bujica nalaze napušteni kamenolomi zbog kojih je produkcija nanosa na tim slivovima veća nego što bi trebala biti, a jedini izlaz je izgradnja pregrada, retencijskih ili akumulacijskih brana koje će s jedne strane zadržati nanose, a s druge strane reducirati vodni val.

Na današnjem sastanku predstavljena su projektna rješenja izgradnje retencije iznad napuštenog kamenoloma na sjevernim padinama Požeške gore, točnije na potoku Pakao, kako bi se zaštitilo naselje Vidovci, kojega je izradio Vodoprivredno-projektni biro d.d., zatim izgradnja retencije na sjevernim padinama Požeške gore, na pritokama potoka Vučjak, za zaštitu grada Požege od bujičnih poplava koju je pripremio Hidroinženjering d.o.o. Predstavljeno je i projektno rješenje izgradnje akumulacije Selište na sjevernim padinama Požeške gore, na potoku Komušanac (Elektroprojekt d.d.), izgradnja retencije iznad napuštenog kamenoloma na potoku Veliki Dol za zaštitu naselja Dervišaga, (IDT d.o.o. i Hidroing d.o.o.) te izgradnja retencije iznad napuštenog kamenoloma na sjevernim padinama Požeške gore, na potoku Nakop I. za zaštitu Vidovaca (IDT d.o.o. i Hidroing d.o.o.).

Uz predstavnike Hrvatskih voda i projektantskih tvrtki, sastanku su prisustvovali županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i gradonačelnik Grada Požege dr. sc. Željko Glavić sa suradnicima.

SLAV. BROD - Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović zajedno s državnom tajnicom Ministarstva Marijom Pletikosa uručio je danas u Slavonskom Brodu 28 ugovora o financiranju iz nacionalnih izvora financiranja, a u okviru Ograničenog poziva dvogodišnjih programa udruga koje pružaju usluge osobne asistencije osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2022.-2023.. Svečanom događanju, zajedno s predstavnicima udruga, prisustvovao je i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha.

Ugovori su uručeni udrugama iz Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije, a njima će se financirati programi usluge osobne asistencije, programi usluge tumača ili prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika te programi usluge videćeg pratitelja, što će značajno poboljšati svakodnevni život brojnih naših sugrađana.

Također, provedbom navedenoga programa povećat će se socijalna uključenost i unaprijediti kvaliteta života, poticati veća samostalnost neovisnog življenja osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta i odraslih osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima te poticati zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada kao osobnih asistenata.

S područja Požeško-slavonske županije, odobren je projekt Udruge osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske kroz program „Osobna asistencija 2022.-2023.“ u vrijednosti 620.000,00 kn, projekt Društva multiple skleroze Požeško-slavonske županije kroz program „Osobni asistent za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, oboljele od MS-a“ u vrijednosti 610.000,00 kn, projekt Udruge gluhih i nagluhih osoba grada Požege i Županije požeško-slavonske kroz program „Stručni komunikacijski posrednik - podrška u komunikaciji gluhim osobama“ u vrijednosti 230.000,00 kn, projekt Udruge slijepih grada Požege i Požeško-slavonske županije kroz program „Videći pratitelj - podrška slijepima za život u zajednici“ u vrijednosti 110.000,00 kn, projekt Udruge slijepih Pakrac-Lipik kroz program „Osiguravanje usluge videćeg pratitelja slijepim osobama na području Pakraca i Lipika“ u vrijednosti 130.000,00 kn, te projekt Udruge slijepih Šestočka kroz program „Budi moje oči 2“ u vrijednosti 97.000,00 kn.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljima protiv kojih slijedi kaznena prijava

U razdoblju od 1. siječnja 2021. do 1. siječnja 2022. u šumskom dijelu u blizini mjesta Srednji Grahovljani, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio preko 100 stabala u vlasništvu 60-godišnjaka i 79-godišnjaka.  

 U razdoblju od 15. do 18. veljače 2022. u šumskom dijelu u blizini mjesta Dobrogošće, nepoznati počinitelj (ili više njih) je posjekao i otuđio preko 40 komada stabala u vlasništvu „Hrvatskih šuma“.

Dogodila su se dva požara

U petak 18. veljače 2022. oko 18 sati u mjestu Novi Bešinci na neutvrđeni način je došlo do požara na neobrađenoj površini prilikom čega je gorjela suha trava i nisko raslinje.

Istoga dana, oko 20 sati u mjestu u mjestu Stražeman, na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom gdje je izgorjela suha trava i nisko raslinje.