
Vladimir
Razmislimo o našoj dužnosti prema planeti na Dan ekološkog duga
Još jedna studija potvrdila da moramo drastično smanjiti konzumaciju mesa, mlijeka i jaja -
Iako je Hrvatska u ekološki dug ušla još 29. svibnja, ove godine Dan ekološkog duga svuda u svijetu obilježava se 2. kolovoza. Živjeti u ekološkom dugu znači živjeti oduzimajući prirodu budućim generacijama.
Dan ekološkog duga ime je za datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini. Kako navode iz WWF Adria, to se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida, nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koje se sve češće događaju širom svijeta.
“Sve te razarajuće posljedice uvelike su povezane s našom navikom jedenja mesa i drugih životinjskih proizvoda”, navode Prijatelji životinja. “Važno je osvijestiti da upravo uzgoj životinja radi mesa, jaja i mlijeka iznimno loše utječe na cjelokupno zdravlje planeta. Čak ni sav svjetski promet ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja za hranu”, dodaju.
Da veganska prehrana znatno smanjuje štetu okolišu uzrokovanu proizvodnjom hrane potvrdila je i najopsežnija analiza do sada za koju su znanstvenici analizirali prehranu 55 000 stanovnika Velike Britanije, te koristili podatke s 38 000 farmi u 119 zemalja, a sve kako bi objasnili značajne razlike u načinima proizvodnje hrane. Profesor Peter Scarborough sa Sveučilišta Oxford vodio je navedeno istraživanje koje je pokazalo da prehrana biljnom hranom znači 75 % manje negativnih emisija koje uzrokuju globalno zatopljenje, zagađenje vode i iskorištavanje zemljišta, u odnosu na prehranu mesom. Veganska prehrana također smanjuje korištenje vode za 54 %. Najdrastičnija razlika uočena u studiji bila je ona za emisiju metana. Prema istraživanju, emisije tog štetnog plina za čak 93 % niže su na veganskoj prehrani.
Prijatelji životinja pozivaju sve da povodom Dana ekološkog duga razmisle o svojoj dužnosti prema našem planetu, te pritom uzmu u obzir činjenicu da je ono najučinkovitije što svatko može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa - znatno smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda. Upravo zbog toga pozivaju sve i da se 1. i 2. rujna zapute na Europski trg do 15. ZeGeVege festivala održivog življenja, na kojemu će se moći upoznati s velikom ponudom veganskih proizvoda te saznati više o uzročno posljedičnoj vezi jedenja mesa i ugroze planeta.
Na Šijačkoj cesti uz rijeku Orljavu u Požegi pronašao ručnu bombu
Uz rijeku Orljavu pronašao ručnu bombu -
U ponedjeljak 31. srpnja 2023. u Požegi na Šijačkoj cesti uz rijeku Orljavu, 47-godišnjak je pronašao ručnu bombu bez detonatora.
Navedenu ručnu bombu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.
Iz polčicije poručuju da je i dalje u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".
47-godišnjakinja osumnjičena za šumsku krađu nekoliko stabala u Dubokoj
Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznena prijave -
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 47-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Čaglina koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Krađa“.
Naime, ona je u razdoblju od 15. prosinca 2022. do 20. lipnja 2023. u šumskom predjelu u blizini mjesta Duboka posjekla i otuđila stabla u vlasništvu Hrvatskih šuma.
Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznena prijave.
Požeske mažoretkinje i Twirling klub Požega otputovali na Svjetsko prvenstvo u Liverpool
POŽEGA - Požeske mažoretkinje i Twirling klub Pozega jučer su zajedno otputovali na Svjetsko prvenstvo u mažoret i twirling plesu u engleski Liverpool.
- U Liverpoolu se natječemo zajedno s ekipama iz još 27 zemalja svijeta i tamo ćemo biti dio Hrvatske reprezentacije, koja se bori za neku od medalja. Bez obzira kako prošli, bit će to doživljaj za naše najbolje mažoretkinje i twirlingaše. Kad se vratimo izvjestit ćemo vas o postignutim rezultatima sa ovog prestižnog svjetskog natjecanja – istakla je trenerica i voditeljica ekipa na natjecanje Marina Mihelčić.
Kako urediti i održavati nokte tijekom ljeta? Otkrivamo vam kako vaši nokti mogu blistati tijekom cijele godine
Nokti su svakako detalj na našim rukama koji žene rado ukrašavaju. Gotovo da možemo reći da svaka žena pazi na nokte jednako kao i na kosu te obrve. Mnogim ženama to su najvažniji detalji na tijelu kada je uređivanje u pitanju, pa smo provjerili kakvi su trendovi kada su nokti u pitanju, ali i kako se riješiti loše navike griženja noktiju. Upit smo poslali Vedrani Tomić, vlasnici CHIX barova.
„Ljeti su šarene boje uvijek popularne. Žuti, narančasti, plavi, zeleni, ali i kombinacije istih. Ipak, ovog ljeta smo svjedoci da se manje traže neon i kričave boje. Dominiraju pastelni tonovi, što je zapravo ekstenzija prošlogodišnjeg trenda. Postoji iznimka da se više dramatičnih pojava događa s gel noktima, a manje s trajnim lakom“, otkriva nam Vedrana.
Promjene trenda u dužini postoje kod gel noktiju, dok s trajnim lakom imamo standardizirane sheme manje podložne trendu. Ipak, bademasti zaobljeni nokti su, možemo reći, zamijenili kockasti oblik. Prema iskustvu, trendovi se plasiraju svake godine od strane proizvođača na prvom mjestu, a zatim po odazivu korisnika. Tako neki trendovi traju jednu sezonu, dok se ono najbolje zadržava u intervalu od dvije do tri godine. Najbolje od toga postaje evergreen, poput french ukrašavanja i nude boja.
„Uvijek postoje koketiranja s modnim stilovima, pa znamo imati bijele nokte s crnim konfetima, šarene pastelne kombinacije s crnim linijama što zbilja daje štih osamdesetih.Osamdesete su sada hit, pa tako i kada je uređivanje noktiju u pitanju“, pojašnjava Vedrana Tomić čiji CHIX barovi za uređivanje obrva bez termina pružaju i usluge manikure.
„Trudimo se biti brzi kada sređujemo nokte. Klijenti to traže, no CHIX ne radi gel nokte pa je utoliko možda brži od termina u salonima. Trajni lak uzima30-60 minuta, što ovisi o iskustvu te karakteru djelatnika. Svakako je dobro imati tu uslugu bez termina svaki dan, pa klijentima ipak nije važno koliko minuta će potrošiti, važno je da taj dan imaju nokte kakve su poželjeli. Usluga prethodnog skidanja gela može trajati 30 minuta, kao i skidanje trajnog laka“, pojašnjava Tomić koja ima misiju da usluge uređivanja budu kvalitetne ali i brze.
Sigurno se pitate što je najluđe što klijentice traže. U Splitu je najzanimljivije raditi nokte u vrijeme Ultra festivala jer tada sve vrvi zabavnim i zanimljivim upitima. Muškarci tada nerijetko traže da im se oslikavaju nokti, a posebno su popularni smajlići. Žene tijekom Ultra festivala traže dugačke nokte i to s velikim oštricama.
No vratimo se noktima koji zahtijevaju i njegu.Trajni lak nije neuništiv, neovisno o godišnjem dobu. Ljeti su nokti dodatno osjetljivi zbog utjecaja velikih vrućina ili soli iz mora te klora iz bazena. Tako svijetle nijanse mogu dobiti zeleni ton zbog kupanja u bazenu, dok se zbog soli iz mora mogu oguliti. Ipak, najosjetljiviji su na udarce i rad s rukama. Stoga je važno nokte i njegovati. Postoji tako i keratinski tretman kao prozirna baza trajnog laka, a osim keratina tu je i vitaminska baza, no najkorisnije je to što sa slojem trajnog laka/gela ili samo baze, zadebljate ploču nokta pa nokti teže pucaju. Žene se naviknu na tu čvrstoću pa nerijetko nakon skidanja smatraju da su im nokti oslabili, što nije točno.
No što je s onima koji grizu nokte?
„To je česta pojava, i mnogi doskoče problemu stavljanjem trajnog laka ili gela. To im očito nije više isti osjećaj pa prestaju, iako neki nastave grickati gel. Odlični su namazi s gorkim okusom koje možete kupiti u ljekarnama, a ako ni to ne pomaže onda se morate suočiti s problemom, pronaći njegov izvor“, govori Vedrana Tomić čiji su CHIX barovi diljem Hrvatske uredili na tisuće i tisuće ženskih, ali i muških ruku.
I za kraj zasigurno vas zanima kakvi su trendovi za jesen koja je pred nama. Već se jako dugo nisu tražilesedefaste nijanse svih boja te biserni efekt pa Vedrana Tomić vjeruje da bi nas taj trend mogao dočekati upravo nakon ljeta.
Bojni ples moreška na novoj poštanskoj marki
– Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku „PUmed, mediteranski festivali – moreška“. Poštanska marka nastala je u suradnji sa Savezom poštanskih operatora mediteranskih zemalja, a ova suradnja prvi je put pokrenuta 2015. godine. Motiv na marki autora Deana Roksandića, dizajnera iz Zagreba, nastalog prema fotografiji Marija Romulića i Dražena Stojčića, fotografa iz Osijeka, prikaz je iz bojnog plesa moreška. Nominalna vrijednost marke iznosi 1,99 eura, a izdana je i u arku od 16 maraka i u nakladi od 30.000 primjeraka.Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst pratećeg letka napisala je dr. sc. Marija Hajdić, ravnateljica Gradskog muzeja Korčula
Moreška je bojni ples s mačevima koji s dramskom radnjom i glazbenom pratnjom čini jedinstvenu povezanu cjelinu. U sedam mačevalačkih figura ili kolapa vojske crnoga i bijeloga kralja bore se za pravednu pobjedu ljubavi. Crni kralj Moro oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu – bulu. U zadnjoj figuri vojska crnoga kralja Mora poražena je. On u znak pokornosti pada na tlo i predaje kralju Osmanu oružje i bulu. Kralj Osman oslobađa bulu od veriga, podiže veo koji joj prekriva lice i poljubi je. Moreškanti su odjeveni u slikovite odore koje znatno pridonose cjelokupnom dojmu izvedbe. Bijeli vojnici odjeveni su u crveno odijelo, a crni u crno. Na glavama kraljeva su krune, a vojnika kape koje ih ukrašavaju i štite u boju. Nekada se moreška izvodila uz pratnju manjeg broja instrumenata, dok je današnju glazbenu pratnju korčulanske moreške komponirao Krsto Odak.
Moreška se u prošlosti izvodila u brojnim gradovima europskog Sredozemlja te je od svih mjesta na istočnoj obali Jadrana sačuvana samo u Korčuli gdje se njeguje od 16. stoljeća iako najraniji spomen korčulanske moreške potječe iz 17. stoljeća. Za razliku od izvornih otočnih kumpanija, moreška potječe iz zemalja na prostoru Europe koja je saživjela s Korčulom, pa se zato i naziva „korčulanskom moreškom“. Nematerijalnim kulturnim dobrom RH ovaj je ples proglašen 2007. godine. Plesna vještina moreškanata prenosi se s generacije na generaciju.
Moreška se u Korčuli nekada izvodila jednom godišnje, na blagdan sv. Todora, suzaštitnika Korčule, koji se obilježava 29. srpnja, a batila se i pred uglednim gostima Korčule. U novije vrijeme korčulanska moreška nastupa na gotovo svim važnim festivalima u Hrvatskoj i Europi (otvaranje prve Međunarodne smotre folklora 1966. i Mediteranskih igara u Splitu 1979.). Danas morešku u Korčuli bate dva društva: KUD „Moreška“ i HGD „Sv. Cecilija“.
Natječaj za upis učenika u III. razred Policijske škole za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka produžen do 11. 08.
Natječaj je otvoren do 11. kolovoza 2023. godine -
Temeljem članka 85. stavka 2. Zakona o policiji („Narodne novine", broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19), članka 14. stavka 2 i 3 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 i 151/22), članka 45. a Zakona o državnim službenicima („Narodne novine", br. 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 138/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/17, 70/19 i 98/19, 141/22 ), Sporazuma zaključenog između ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa i uprave i Odluke o upisu učenika u 3. razred Policijske škole „Josip Jović", KLASA: 602-03/23-01/9, URBROJ: 511-01-122-23-7 od 21. travnja 2023. godine, ministar unutarnjih poslova objavljuje:
za upis učenika u III. razred Policijske škole „Josip Jović"
za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje POLICAJAC/POLICAJKA u školskoj godini 2023/2024.
U natječaju za upis učenika u III. razred Policijske škole „Josip Jović" za stjecanje strukovne kvalifikacije za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2023/2024., objavljenom dana 21. lipnja 2023. godine rečenica:
„Natječaj je otvoren od 21. lipnja 2023. do 1. kolovoza 2023. godine.“ zamjenjuje se rečenicom: „Natječaj je otvoren od 21. lipnja 2023. do 11. kolovoza 2023. godine.“
36-godišnji Požežanin trgovao rakijom pa mu pronašli preko 200 litara bez plaćenih trošarina
Protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina“ -
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 36-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina“. Naime, 21. srpnja 2023. policijski službenici su u Požegi u Sokolovoj ulici zaustavili osobni automobil kojim je upravljao 36-godišnjak te pronašli 20 litara voćne rakije. Utvrđeno je da navedeni nije upisan u Registar trošarinskih obveznika kao proizvođač alkoholnog pića i da na rakiju nije platio trošarine.
Temeljen naredbe Općinskog suda u Požegi pretražena je obiteljska kuća na području Požege u kojoj prebiva osumnjičeni te je pronađeno 185 litara voćne rakije.
Protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Nedozvoljena trgovina“.
U posljednja 24 sata dogodila je jedna prometna nesreća i jedan požar divlje deponije
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom -
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom između mjesta Orljavac i Kamenska.
Dogodio se jedan požar -
U ponedjeljak 31. srpnja 2023. oko 10.45 sati između mjesta Gučani i Zakorenje, na neutvrđeni način došlo je do požara na divljem deponiju.
U navedenom požaru nije bilo materijalne štete.
Obilježena 32. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Josipa Kneževića - prva žrtva s područja bivše Općine Požega
NOVA LJESKOVICA - 32. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Josipa Kneževića koji je život izgubio na bojištu nedaleko od Erduta kao pripadnik Tigrova obilježena je polaganjem vijenaca na mjesnom groblju u Novoj Ljeskovici.
Počast poginulom branitelju odali su članovi obitelji i rodbine, članovi Udruge za sport i rekreaciju Josip Knežević, predstavnici udruga hrvatskih branitelja s područja Požeško-slavonske županije, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Republike Hrvatske Damjan Pernar, saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, načelnik Općine Čaglin Dalibor Bardač, izaslanstvo Policijske uprave Požeško-slavonske te predstavnici udruga s područja Općine Čaglina.
Izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja i ministra i potpredsjednika Vlade Tome Medveda Damjan Pernar istaknuo je kako je obilježavanje 32. obljetnice dokaz da Josipovi suborci, prijatelji, Slavonci i Slavonke ne zaboravljaju svoje junake. - Prenosim poruku potpredsjednika Vlade i ministra Tome Medveda da nastavite njegovati kulturu sjećanja na Domovinski rat, sve poginule hrvatske branitelje i da nastavite prenositi istinu o Domovinskom ratu prema mlađim naraštajima kako bi znali da nam sloboda nije darovana nego su za nju zaslužni hrvatski branitelji, osobito oni poput Josipa Kneževića koji su za slobodu i samostalnost dali ono najvrjednije što su imali.
Županica Jozić zahvalila se obitelji poginulog branitelja, udruzi koja nosi njegovo ime i Općini Čaglin koji zajednički iz godine u godinu čuvaju od zaborava bitnu činjenicu da je Josip Knežević bio prva žrtva s područja bivše Općine Požega. - Josip Knežević je mladić koji je bio dio ostvarenja tisućljetnog san hrvatskog naroda, sna kojega mi danas živimo i kojega trebamo nastaviti sanjati u suvremenoj, suverenoj, neovisnoj Republici Hrvatskoj. Jako mi je drago da u malom mjestu Novoj Ljeskovici u sastavu Općine Čaglin postoji jedno veliko zajedništvo i jedna velika obitelj jer jedino zajedničkim snagama možemo činiti dobra djela i nastaviti ostvarivati Hrvatsku kakvu su sanjali naši branitelji i kakvu je sanjao poginuli Josip Knežević.
Polaganju vijenaca prethodilo je misno slavlje za poginulog branitelja u mjesnoj kapeli kojega je predvodio velečasni Milan Klobučar.