POVIJESNO DRUŠTVO PAKRAC-LIPIK ISTRAŽUJE STARE LOKALITETE -
PAKRAC - Srednjovjekovna kamena utvrda Čaklovac na Psunju, do sada stanovništvu pakračko-lipičkog kraja gotovo potpuno nepoznata, ubuduće će biti dostupnija zahvaljujući projektu Povijesnog društva Pakrac-Lipik. - Ova utvrda je jedina srednjovjekovna građevina u našem kraju koja je sačuvana ali je od glavne ceste do nje potrebno hodati punih sat i pol tako da su ju povremeno posjećivali samo planinari. Želimo omogućiti svim građanima dolazak ovamo, osobito djeci jer bi tu imali što naučiti budući je utvrda pripadala Templarima i Ivanovcima – rekao je Stjepan Benković predsjednik Povijesnog društva.
U prvoj akciji uređenja utvrde Čaklovac sudjelovali su članovi Povijesnog društva, izviđači, pripadnici GSS-a i djelatnici Muzeja a slijedeća akcija bi se trebala održati u lipnju. U realizaciju projekta Čaklovac pokušat će se uključiti lokalna samouprava, Ministarstvo kulture i donatori. - Krajnji cilj nam je uz pomoć struke i Turističke zajednice objekt zaštititi i potom ga pridodati turističkoj ponudi ovog kraja – kazao je Benković. Pakračko-lipičko Povijesno društvo, dodao je, namjerava ubuduće otkrivati i obilježavati i druge povijesne lokalitete o kojima se malo zna u javnosti. Među njima prva je na popisu srednjovjekovna utvrda u samom Pakracu od koje se sačuvao samo dio jednog zida a potom slijede crkvica u Dragoviću, utvrda u Sređanima, ostaci rimske ceste u Grahovljanima i drugi. Povijesno društvo Pakrac-Lipik postoji deset godina, trenutno broji 25 članova a do sada su izdali 7 zbornika i 2 knjige.
U Hrvatsku Templari dolaze 1169. godine. Papa im je poklonio samostan Vranu, u kojem su za hrvatskih narodnih vladara (poslije 1075. godine) stanovali papini poslanici. Kako je poglavar hrvatskih Templara - prior imao isprva sijelo u Vrani, Hrvatska se templarska pokrajina prozvala Vranski priorat. Doskora su Templari u Hrvatskoj stekli velike posjede i osnovali mnogo samostana (Zagreb, Sv. Martin-Božjakovina, Gore, Dubica, Senj, Bela kod Ivanca, Pakrac, Vaška, Našice itd). Sagradili su veliki broj crkava i širili kršćansku uljudbu. Ugled im je bio velik. Upravljali su Požeškom i Virovitičkom županijom, a koji puta i cijelom Hrvatskom. Narod ih je zvao "božjaci" (odatle ime - Božjakovina, Bogićevci). Borili su se protiv Tatara na rijeci Šaju (1240.) tako hrabro, da je njihova četa ondje izginula do posljednjega vojnika. Kada su godine 1312. Templari ukinuti, njihove su posjede preuzeli Ivanovci.
Ivanovce je doveo u Hrvatsku vojvoda Andrija, brat kralja Emerika, oko 1200. godine, i to najprije u Marču, kod Ivanića a zatim u druge krajeve (Varaždin, Planina kod Kašine, Staro Čiče u Turopolju itd). Kad su 1312. godine preuzeli templarsku imovinu, prenijeli su svoje sjedište iz Marče u Vranu, a kasnije u Pakrac, jer su im u onom kraju bili glavni posjedi. Po primjeru templara prozvali su svoju redovničku pokrajinu Vranski priorat. Slavni ivanovački vranski priori bili su: ban Ivan od Paližne, koji se istakao kao vođa hrvatskih nezadovoljnika u borbi protiv kraljice Marije i njezina muža kralja Sigismunda, zatim ban i biskup Petar Berislavić. Viteških redovnika Ivanovaca nestalo je u Hrvatskoj u borbama protiv Turaka. Od 1650. godine čast vranskog priora ima prepošt Zagrebačkoga kaptola.
Prema poreskom popisu iz 1495. godine Pakrac s okolicom pripada Vranskom prioratu. U Pakracu se tada nalazila prioratska tvrđa (castrum), a prioratska trgovišta (oppida) bila su u Pakracu (Pekercz), Rašaškoj (Rassa) kod Bijele Stijene i Čaklovcu (Chakthornya). Prioratsko trgovište Pakrac imalo je 30 dimova, prioratsko gornje vojvodstvo 66 dimova, donje vojvodstvo 80, srednje vojvodstvo 81, trgovište Rašaška 77, provincija Rašaška 96, trgovište Čaklovac 29, provincija Čaklovac 163 dima, predijalci priorata 76 dimova, što sve dokazuje znatne prihode (podaci iz 1507. godine)
(vm)