
Vladimir
Udruga Adela organizira u subotu 05. listopada "Tihu misu" ispred konkatedrale u Osijeku kao otpor normalizaciji diskriminatornog narativa
OSIJEK - Udruga Adela iz Osijeka prve subote u mjesecu, kada skupina muškaraca na trgovima diljem Hrvatske, pa tako i u Osijeku ispred konkatedrale, kroz diskriminatorni performans koji nazivaju moljenjem krunice, zagovaraju dokidanje stečenih prava žena - organiziraju "Tihu misu" kao otpor normalizaciji diskriminatornog narativa Udruga Adela organizira Tihu misu, umjetnički performans autorice Arijane Lekić-Fridrih. Tiha misa održava se istovremeno s „molitvom“ te na nju dolazimo odjevene/ni u nešto crveno s crvenom ružom, karanfilom ili nekim drugim cvijetom.
Tihom misom želimo upozoriti javnost i institucije na pozive na diskriminaciju umotane u plašt molitve, a koji bi u suprotnom, podlijegali odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije. Tihom misom ne želimo stati protiv obitelji, već želimo stati za ravnopravne članove obitelji. Tihom misom ne želimo stati protiv Hrvatske, već za Hrvatsku za sve. Tihom misom ne želimo stati protiv molitve, već za pravo na molitvu za sve koji je žele na način na koji je žele. Tihom misom ne želimo stati protiv vjere, već za pravo svih na svoju vjeru, jer samo sekularno društvo jamči pravo svih na slobodu vjeroispovijesti.
Pozivamo sugrađane i sugrađanke da se pridruže aktivnom a nenasilnom otporu zloupotrebi molitve, mirovnog govora te zagovaranju diskriminacije u subotu, 5. listopada, u 10 sati ispred konkatedrale.
Tihom misom ne želimo propagirati pobačaj, želimo da on ne bude ilegalan, jer zabranom pobačaj neće nestati, samo će za žene biti koban - poručuju članice i članovi udruge Adela
RCK Panonika Poljoprivredno-prehrambena škola Požega najavila vrlo povoljnu prodaju presadnica i baršunastih maćuhica

Anonimni građani dragovoljno predali tromblonske mine, puške i streljivo u Pakracu i Požegi
Anonimne i dragovoljne predaje eksplozivnih tvari, mina, puške i streljiva -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 2. listopada 2024. na području Pakraca, anonimni građanin je dragovoljno policijskim službenicima predao tromblonsku kumulativnu minu i 20 komada streljiva.
U četvrtak 3. listopada 2024. na području Požege, anonimni građanin je dragovoljno policijskim službenicima predao pušku.
Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.
I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"
Dvije prometne nesreće tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske
Dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom bez ozlijeđenih osoba -
FOTO: DVD Kutjevo
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom. Jedna u Požegi u Njemačkoj ulici i jedna na prometnici ŽC 4300 između mjesta Orahovica - Petrov vrh - Kutjevo.
Festival održivosti Split - prilika za promocija fakultetskih studija FTRR i Akademskih vina Zlatne doline
SPLIT - Festival održivosti u Splitu - jedinstven projekt suradnje unutar akademske zajednice - kojem je Sveučilište u Splitu bilo domaćin od 1. do 3. listopada. Posrijedi je trodnevna manifestacija koja je stavila naglasak na zeleni (poljoprivreda, ekologija, otpad, zdravi uzgoj, prerada i konzumacija prehrambenih namirnica), plavi (morski resursi, ribarstvo) i žuti (energija, turizam) aspekt održivosti.
Festival održivosti stručni je znanstveni i edukacijski skup u organizaciji Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku proizašao kao rezultat dugogodišnje bliske suradnje znanstvenika i nastavnika ova dva sveučilišta. U okviru Festivala predstavnici Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi prodekan dr. sc. Berislav Andrlić i voditelj ureda za poslovne odnose i nabavu Milan Paun prezentirali su posjetiteljima mogućnosti studiranja u području turizma, enogastronomije, računovodstva i poslovne informatike, uz prigodnu degustaciju odabranih Akademskih vina Zlatne doline iz nastavno-istraživačke baze Vinum Academicum u Podgorju (cabernet sauvignon, merlot, graševina, pinot bijeli).
Počinje Festival tata 2024 – Foto natječaj slavi brižno očinstvo
ZAGREB - Najavljujemo početak Festivala tata 2024, jedinstvenog događaja u Hrvatskoj koji slavi brižno i aktivno očinstvo. Festival se održava od 2017. godine i prvi je takve vrste u našoj zemlji, usmjeren na promicanje ravnopravnog uključivanja očeva u obiteljski život i odgoj djece.
Središnji događaj Festivala tata je foto natječaj, u kojem pozivamo sve očeve da pokažu svoju uključenost u obiteljske obveze i svakodnevne trenutke provedene s djecom. Cilj festivala je istaknuti dobrobiti aktivnog očinstva i partnerstva ne samo za djecu i obitelj, već i za same muškarce, naglasiti važnost očinskog dopusta te promicati pozitivno roditeljstvo kao dio prevencije protiv nasilja.
Kako sudjelovati u foto natječaju?
-
Objavite fotografiju na svom Facebook ili Instagram profilu.
-
Dodajte kratki opis uz fotografiju – predstavite se, opišite trenutak koji ste zabilježili ili podijelite zabavne zajedničke zgode sa svojim djetetom.
-
Dodajte hashtagove #festivaltata i #buditata.
-
Na Facebooku označite @Festivaltata, a na Instagramu @festivaltata.
-
Provjerite da je vaša objava javna.
Natječaj traje od 4. listopada do 4. studenog 2024., a tijekom tog razdoblja javnost će moći glasovati za svoje omiljene fotografije putem Facebooka i Instagrama Festivala tata. Fotografski sadržaj bit će objavljen na oba profila, a svi "lajkovi" će se zbrajati. Autori pet fotografija s najvećim brojem lajkova osvojit će prigodne nagrade. Osim toga, stručni žiri Festivala tata odabrat će pet najboljih fotografija, čiji će autori također biti nagrađeni.
Pozivamo sve tate da se pridruže ovom natječaju i pokažu kako brižno očinstvo izgleda u praksi. Uključite svoju obitelj i prijatelje te sudjelujte u stvaranju pozitivnih promjena i jačanju svijesti o važnosti aktivnog očinstva.
Proteklo je 33 godine od stravičnog zločina nad civilima u Donjem Čagliću
DONJI ČAGLIĆ / LIPIK - U sjećanje na stravičan zločin, Udruga Hrvatski Feniks, uz potporu Grada Lipika, organizirala je komemoraciju civilnim žrtvama Domovinskog rata u Donjem Čagliću.
Prije 33 godine, uslijed velikosrpske agresije, pogubljeni su Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. godine na području Bosne i Hercegovine) i Mirko Adžijević nestali su civili.
Neprijateljske snage tijekom okupacije minirale su katoličku crkvu u Donjem Čagliću, a njen materijal koristile za nasipanje ceste prema Bukovčanima, njima važnoj prometnici prema okolnim selima. Također, sustavno su pljačkali hrvatske kuće, skidali krovove te odvozili poljoprivrednu opremu. Donji Čaglić oslobođen je 2. svibnja 1995. godine u operaciji Bljesak.
Počast nedužnim žrtvama odale su obitelji ubijenih i nestalih civila, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike i zapovjednik vojarne 123. brigade Hrvatske vojske Požega, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, izaslanstvo gradova Lipika i Pakraca te Mjesnog odbora Donji Čaglić, predvođeno lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom, članovi Udruge Hrvatski Feniks, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije "Glasnici istine" i vatrogasci te predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.
Gradonačelnik Grada Lipika i predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana istaknuo je kako jesen svake godine u Pakracu i Lipiku podsjeća na teške dane i stradavanja.
- Prisjećamo se naših najmilijih, poginulih, onih koji su dali živote za našu Domovinu i onih koji su kao i u ovom slučaju nevini stradali. Ovdje su stradali stari ljudi, nemoćni ljudi, koji nisu bili ništa krivi, a očito su bili krivi samo četnicima zato što su druge vjeroispovijesti i jer su ostali u svojim domovima – rekao je Kasana.
Naglasivši da se okupljanjem žrtva stradalih čuva od zaborava, požeško-slavonska županica Antonija Jozić istaknula je da su ljudski životi iznad svega drugoga.
- U tim ratnim vremenima prije 33 godina dogodila su se stravična stradanja, ne samo na bojištima diljem Republike Hrvatske, već i stradanja kakva se ne bi ni u jednom ratu trebala dogoditi, to su stradanja civila, nedužnih ljudi, ljudi koji su ostali u svojim kućama i koji sigurno nisu očekivali da njihovi životi na takav način mogu biti prekinuti. Radi tih žrtava mi se okupljamo, prisjećamo se i šaljemo poruku da se takva stradanja u budućnosti hrvatskoga naroda ne smiju dogoditi – rekla je Jozić dodavši kako sudbinu hrvatskog naroda u današnjem vremenu prolazi prijateljski narod u Ukrajini.
Izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja, ravnateljica Uprave za nestale i zatočene Ivona Paltrinieri, istaknula je kako resorno ministarstvo neće prestati raditi na otkrivanju istine.
- Ovo nije jedina masovna grobnica na području Pakraca i Lipika, a i broj nestalih koje tražimo na području županije još uvijek govori o razmjerima stradanja na ovom području. Po pitanju nestalih mogu poručiti da se umoriti nećemo, kroz dva tjedan bi na ovom području trebala ponovno krenuti probna iskapanja – rekla je Paltrinieri.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić naglasio je da je žrtvama uskraćena mogućnost življenja u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj.
- Ovi stravični zločini nad nevinim ljudima ostavljaju dubok ožiljak na našem narodu. Naša obaveza je čuvati uspomenu na njih, kako bismo osigurali da se takva stradanja nikada više ne ponove. Trajno sjećanje je ključ za izgradnju pravednije i sigurnije budućnosti – rekao je Glavić.
Osim žrtvama u Donjem Čagliću, počast je odana i svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja u Lipiku, kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Na samom kraju komemoracije, molitvu je predvodio velečasni Roko Ivanović.
Preko društvene mreže 70-godišnjak htio kupiti automobil, no nakon što je uplatio novac 20-godišnjak iz Pokupskog se više ne javlja
Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu -
FOTO: Ilustracija
Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pokupskog kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Prijevara“.
Naime, osumnjičeni je krajem ožujka 2024. sa 70-godišnjakom s područja Požege putem oglasa na društvenoj mreži dogovorio prodaju osobnog automobila, a nakon što mu je uplaćen predujam više se nije javljao niti isporučio vozilo.
Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
51-godišnja vozačica uključivala se u promet vožnjom unazad pa udarila u automobil 57-godišnjakinje
51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -
FOTO: Ilustracija
U srijedu 2. listopada 2024. u 14.40 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na parkiralištu, 51-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te udarila zadnjim lijevim bočnim dijelom vozila u zadnji lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljala 57-godišnjakinja.
51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
PROMETNA PATROLA - U devet mjeseci 2024. na hrvatskim cestama poginule 182 osobe, 6,7 posto manje nego lani
Stanje u sigurnosti cestovnog prometa blago se poboljšava, ali i dalje raste broj nesreća (5 posto) i ozlijeđenih u prometnim nesrećama (2 posto) -
Premda je prosječna starost hrvatskih vozila na našim cestama porasla na 14,8 godina, to znači da su prosječno proizvedena 2009., dok su u prošloj godini bila prosječno iz 2008. godine.
Veća aktivna i pasivna sigurnost vozila, posebice ljeti kad se zbog turističkog prilijeva bitno smanjenje prosječna starost vozila na hrvatskim cestama, doprinijele su smanjenju broja poginulih na našim cestama u devet mjeseci 2024., u usporedbi s istim razdobljem lani, sa 195 na 182, ali i povećanju broja ozlijeđenih osoba, uz povećan broj prometnih nesreća.
Hrvatska je po sigurnosti cestovnog prometa i dalje pri dnu Europske unije, na 24. mjestu među 27 zemalja članica (gore su jedino Bugarska, Rumunjska i Latvija).
Kako bi se stanje poboljšalo nužne su sljedeće mjere:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
3. Poticati kupnju i vožnju novih sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju starih nesigurnih vozila:
– za nova vozila s pet zvjezdica po sustavu Euro-NCAP ukinuti trošarinu (PPMV) i godišnji porez (do 10 godina starosti) te uvesti bonus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu od 25 posto.
– za vozila starija od 10 godina uvesti malus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu, 50 posto s motorom snage od 85 kW (116 KS) i 100 posto s motorom snage od 110 kW (150 KS) i stražnjim pogonom.
4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić