POŽEGA - U Coworking centru Panora uručeni su Ugovori o dodjeli sredstava iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent na području Požeško-slavonske županije za 2025. godinu. Nakon provedenog Javnog poziva, lokalnim turističkim zajednicama koje su ispunile formalne uvjete natječaja, odobrena su financijska sredstva ukupnog iznosa 195.720,00 EUR. Sredstva su ostvarili:

Turistička zajednica Grada Kutjeva za vinske manifestacije u Kutjevu – Vincelovo, Festival graševine i Martinje te manifestacije koje slave bogatu vinogradarsku baštinu Kutjeva i graševinu kao prepoznatljivu sortu uz enološke, gastronomske, kulturne i zabavne sadržaje.

Turistička zajednica Grada Pakraca za projekt Doživi Pakrac. Projekt ima za cilj jačanje prepoznatljivosti Pakraca kao atraktivne turističke destinacije, kroz tri ključne manifestacije – Biciklistička utrka Titanov Ultimatum, glazbeni festival „Nemoš omanut na Omanovcu“ i Sajam Slavonski banovac.

Turistička zajednica Grada Požege za projekt Zlatno ljeto tradicije. Projekt koji kroz četiri ključna događaja – Kulenijadu, Fišijadu, Ivanjski krijes i Hill View Romantic Fest slavi bogatu gastronomsku baštinu Požege.

Turistička zajednica Grada Pleternice za projekt Šokica se svojim blagom diči. Projekt nadograđuje dosadašnju turističku priču Pleternice kroz promociju kulturne baštine i uključivanja lokalne zajednice. Kroz edukacije, glazbene programe i tematske manifestacije, projekt jača turističku ponudu i identitet destinacije te potiče suradnju javnog i privatnog sektora.

Turistička zajednica Grada Lipika za projekt Povijesni vremeplov. Projekt uređenja vidikovca u crkvenom tornju svetog Franje Asiškog u središtu Lipika, predviđa stvaranje jedinstvene likovne-multimedijalne izložbe Vremeplova kroz sedam katova koji pričaju priču o bogatoj povijesti grada Lipika, Toplica Lipik i Ergele Lipik.

Turistička zajednica Zlatni Papuk za projekt Priroda bez granica. Promovira Zlatni Papuk kao destinaciju aktivnog i održivog turizma kroz niz outdoor manifestacija poput Papučkih jaglaca, Gran fondo biciklističke utrke, Papuk trek & trail te vinsko-pješačke ture „Ideš i piješ“.

- Ovo je treća godina kako sredstva za rad lokalnih turističkih zajednica idu preko Turističke zajednice Požeško-slavonske županije putem Javnog poziva. Ponosna sam što je gotovo 200 tisuća eura iz Fonda za turizam proslijeđeno prema Požeško-slavonskoj županiji, odnosno prema našim turističkim zajednicama koje odrađuju jedan uistinu lavovski posao na terenu. Osim organizacije manifestacija, tu je i promocija cijele destinacije i naše županije kao odredišta s iznimnim prirodnim i kulturnim ljepotama, s eno-gastro ponudom i sjajnim manifestacijama tijekom cijele godine. Hvala svima koji radite u turističkim zajednicama, na svom trudu i angažmanu, na neprospavanim noćima i radnim vikendima, na svemu onome što se treba odraditi kako bi gosti koji odlaze svojim kućama, iz naše županije ponijeli uistinu lijepa sjećanja. Nastavite i dalje raditi ovako predano kao i do sada – rekla je županica Antonija Jozić prilikom dodjele ugovora.

Obavijest voćarima!    Voćare intenzivnih nasada jabuka i krušaka savjetujemo izvršiti zaštitu nakon obilnih oborina protiv uzročnika bolesti čađave krastavosti čije su primarne infekcije zabilježene i preporučuje se kombinacija pripravka: Score 250 EC, Difcor, Argo EC, Difenzone, Sercadis plus, Faban (Ove navedene pripravke primijeniti najviše četiri puta u vegetaciji!) u kombinaciji s preventivnim ili kontaktnim fungicidom protiv krastavosti: Delan 700 WDG, Delan Pro, Captan 80 WG, Captan 50 WP, Kastor, Scab 80, Alcoban, Dynamo. U voćnjacima jabuka gdje ima simptoma pepelnice, preporučuje primijeniti fungicid Nimrod 25 EC, Luna experience, Stroby WG i Domark 40 ME, ima dozvolu i djelovanje protiv krastavosti. Kontrolirati pojavnost lisnih uši te primijeniti: Pirimor 50 WG, Movento, Teppeki 500 WG, Mospilan 20 SG. U nasadima višnjama i trešnjama preporučujemo protiv kozičavosti primijeniti Luna experience (dva puta u sezoni i K 7 dana). Zabilježen je let trešnjine muhe, primijeniti Mospilan 20 SP ili Mospilan 20 SG (karenca 14 dana), ili na bazi deltametrina : Rotor super, Decis 100 EC, Demetrina 25 EC, Scatto (karenca 7 dana ). Navedeni pripravci mogu se primijeniti jednom u vegetaciji. Također je potrebno vršiti pregled nasada na napad lisnih uši u nasadima koštičavog voća. Dozvolu u nasadima višnje: Mospilan 20 SG, Pirimor 50 WG, u nasadima breskve: Pirimor 50 WG, Movento, Teppeki 500 WG, u nasadima trešanja i nektarina: Movento, Mospilan 20 SG, u šljivicima Mospilan 20 SG, Movento, Teppeki 500 WG, Pirimor 50 WG. Tretirati insekticidima kada je pokošena tratina u nasadu i nema leta pčela. Proizvođače šljiva, savjetujemo o potrebi izvršenja zaštite protiv šupljikavosti lista nakon obilnih oborina i primijeniti: Captan WP 50 ili Kastor. Proizvođačima bresaka, nektarina preporučamo ponoviti tretiranje protiv šupljikavosti lista primijeniti jedan od organskih fungicida: Captan WP 50, Kastor, Delan. Protiv pepelnice na breskvama i nektarinama: Nativo i Luna experience (djeluju i protiv truleži) ili Chromoslul 80, Thiovit Jet, Kalinosul 80 WG. U nasadima lijeske ponoviti zaštitu od uzročnika bolesti : pjegavosti lista i sive pjegavosti) pripravak Signum. Protiv pepelnice primijeniti: Chromosul 80, Cosavet DF, Kumulus DF. Jagode na otvorenom, nakon ovih oborina zaštiti protiv truleži ploda fungicidom: Teldor SC 500 (K 3 dana), Pyrus 400 SC (K 3 dana), Switch 62,5 (K 7 dana).

Obavijest povrtlarima!    Proizvođače luka, kupusa i krumpira upućujemo na potrebu izvršenja zaštite nakon oborina od plamenjače i drugih uzročnika bolesti čim se može ući u njivu. Nasade luka potrebno je zaštiti od uročnika bolesti plamenjače, hrđe, bijele truleži i sive plijesni koristeći se jednim od dozvoljenih pripravaka. Protiv plamenjače : Ortiva top, Zaftra AZT 250 SC, Zakeo 250 SC, Tazer, i dr. Protiv hrđe: Score 250 EC, Difcor EC, Ortiva, Luna experience te Signum koji ima djelovanje na hrđu i bijelu plijesan. Na kupusnjačama, potrebno je izvršiti zaštitu od plamenjače , koncentrične pjegavosti, hrđa i antraknoza koristeći se jednim od fungicida: Ortiva, Zaftra AZT 250 SC, Zakeo 250 SC, Tazer. Fungicidima na kupusnjačama i luku dodati okvašivač. Nasade krumpira potrebno je zaštititi od plamenjače jednim od fungicida: Zignal super, Fantic A, Infinito, Carial Flex, Ranman Top, Proxanil 450 SC, Revus SC, Zakeo 250 SC, Zafrta AZT 250 SC. Pratit pojavu krumpirove zlatice, odlaganje jaja i izleganje iz jaja. Protiv ličinki krumpirove zlatice primijeniti: Coragen 20 SC, Voliam, Laser, Mospilan 20 SG, Cythrin Max, Alverde.

VAŽNA NAPOMENA :Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i u skladu s Fitosanitarnim informacijskim sustavom. Primjenu sredstava za zaštitu bilja mogu obavljati samo osobe s položenim ispitom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida, za aplikaciju se smiju koristiti samo pregledani uređaji za primjenu pesticida. Ambalažu sredstava za zaštitu bilja potrebno je zbrinuti na propisani način te voditi evidencijsku listu o uporabi sredstava za zaštitu bilja.

SPLIT – Parasportski Boccia klub “Nada” Požega proteklog vikenda je bio uspješan na 3. prvenstvenom turniru Hrvatske u Boccia sportu za osobe s invaliditetom koji je održan u Splitu.

Nakon što je početkom travnja bio drugi na 2. turniru u Osijeku sjajni Matej Pernar je osvojio je srebrnu medalju i u jakoj konkurenciji BC2 boccia sporta u Splitu. 

 - Hvala cijeloj ekipi na podršci  - kratko je poručila predsjednica Marijana Šijan Pandžić. 

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere kontrole u prometu sa 70 policijskih službenika  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i proteklog vikenda na području Policijske uprave požeško-slavonske provodile su se aktivnosti čiji je cilj zaustavljanje nepovoljnog trenda stanja sigurnosti u cestovnom prometu odnosno podizanje razine sigurnosti u prometu.

Akcija je usmjerena na prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola i droga, nepridržavanja ograničenja brzine, nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisne uporabe mobitela, na prekršaje vozača mopeda i motocikala te na ostale prometne prekršaje koji utječu na nastanak ili posljedice prometnih nesreća.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske angažirano je 70 policijskih službenika te je utvrđen ukupno 101 prekršaj od čega izdvajamo osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, deset prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 58 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u nedjelju 25. svibnja 2025. oko 0.20 sati između mjesta Čaglin i Nova Ljeskovica gdje su policijski službenici u prometu zatekli 37-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,16 promila upravljao osobnim automobilom.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva, a predviđena novčana kazna za  navedeni prekršaj iznosi 1.320,00 eura, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju  od tri mjeseca i šest negativnih prekršajnih bodova.

Najveća brzina zabilježena je u nedjelju 25. svibnja 2025. u Pakracu u Ulici Krndija, gdje je nepoznati vozač upravljao osobnim automobilom brzinom od 118 km/h, odnosno za 68 km/h više od dopuštene brzine te je pretjecao na pješakom prijelazu.

Vozaču će biti izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.710,00 eura, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju  od devet mjeseci i devet negativnih prekršajnih bodova.

Vozačici je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja -

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 25. svibnja 2025. oko 13.30 sati u blizini mjesta Eminovci, 27-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, nije se kretala sredinom obilježene prometne trake te je sletjela vozilom u putni kanal.

Vozačici je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA / VRH PAPUKA - Planinari HPD Gojzerica Požega ove nedjelje uputili su se na vrh Papuka  (953 mnv) pod stručnim vođenjem predsjednika Višeslava Turkovića, dok je zaleđe čuvao potpredsjednik društva Boro Jukić. Automobile su ostavili na cesti Velika - Jankovac, iza najveće okuke s koje vodi cesta prema skloništu Mališćak.

Pješice su nastavili markiranom stazom prema Orahovima vodama, gdje su napravili prvu pauza a onda nastavili ispod vrha Papuka prema vojnoj cesti. Stigavši do vojne ceste koje vodi na Bazu Papuk, nastavili su do Uviraljke, Uviraljka je najveća i najdublja poznata špilja na Papuku, a nalazi se u središnjem dijelu njegovog masiva. Poznata je kao najpoznatije zimovalište šišmiša u Europi, a ujedno je i dom atohtone vrste divljih mačaka. Pošto je ova godina bogata padalinama, bilo je vidljivo kako se potok Uviraljka ulijeva u istoimenu spilju. Planinari se nisu spuštali ni ulazili u ovu spilju, poštujući privatnost životinjskih vrsta koje obitavaju u njoj i ne izlažući se opasnosti od eventualnog pada. Uživali su u pogledu iz daljine, koji je bio dovoljno fascinantan uz usmeno predavanje o pojedinostima ove spilje. 

Nakon kraćeg upoznavanja s ovim biserom Papuka nastavili su cestom do ZEN klupice, gdje ih je dočekao odličan pogled na obronke Papuka te prostranu Zlatnu dolinu. Ovdje su napravili dužu pauzu kako bi se odmorili i prikupili snagu za povratak, a usput su napravili pregršt izvrsnih fotografija koje će ostati kao uspomena i mamac za ostale planinare. 

VELIKA - Trodnevna manifestacija „Čuvajmo običaje zavičaja“ u Velikoj je već duga tradicija a treći dan je održana i 33. Međunarodna smotra folklora, jedna od najvećih u Požeštini. Sve je krenulo sa svečanom povorkom svih sudionika Smotre koju su predvodile svečano ukrašene konjske zaprege Konjogojske udruge Valis Aurea iz Požege. Po treći puta povorka je krenula sa veličkog Trga hrvatskih branitelja, a na tom putu mještani su pripremili i točku za okrjepu slanim i slatkim delicijama i pićem dobrodošlice.

Nakon svečane povorke ulicom i prolaska kroz veliki šator gdje su ih toplo pljeskom pozdravili okupljeni gledatelji započeo je prikaz koreografiranih plesova i pjesama folklornih društava koja su došla na smotru. Šator je ponovno bio pun gledatelja, a svi su oni došli uživati u prelijepim prizorima narodnih nošnji iz raznih krajeva i zvucima tradicije. Ispred šatora su svoje koreografije pokazale Veličke mažoretkinje, a na velikoj pozornici Dječja skupina vrtića iz Velike I Dječja skupina KUD-a Ivan Goran Kovačić, koje su velikim pljeskom podržale mame, tate, bake, djedovi i ostali posjetitelji.

Sve je uvodno pozdravio Bernard Gruić, predsjednik Kulturno umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, zahvalivši se svima koji su pomogli u organizaciji, Smotru je vodio Boris Benčić i uveseljavao posjetitelje svojim dosjetkama.

Uslijedili su koreografirani nasstupi, a prvi su nastupili domaćini iz KUD-a Ivan Goran Kovačić Velika, a od gostiju tu su bili već tradicionalni KUD "Šijaci" Biškupci, Hrvatska izvorna grupa Budimpešta, HKUD „Dubrave“ Aladinići iz Bosne i Hercegovine, Radničko kulturno umjetničko društvo "Rudar" iz Raše, HKUD “Topala” iz Viteza BiH, KUD “Seljačka sloga” Špišić Bukovica, Hrvatsko prosvjetno kulturno-umjetničko društvo “Matija Gubec” Tavankut Vojvodina,  KUD “Požeška dolina” Požega, Matica slovačka "Kukučin-Kuntarić" Jakšić i KUD “Seljačka sloga” Prekopakra.

Za sve posjetitelje i sudionike organizirana je i vrijedna tombola, a za sudionike je pripremljena zajednička večera nakon nastupa koji su trajali do večeri. Druženje se nastavilo dok gostujuća društva nisu morala krenuti na put do svojih mjesta iz kojih su došli prijateljima u Veliku. 

MARIJA BISTRICA - U nedjelju 25. svibnja održano je 26.hodočašće vatrogasaca u Svetište Majke Božje Bistričke na kojem je prisustvovalo oko 2.000 vatrogasaca iz cijele Hrvatske. Domaćini hodočašća bili su vatrogasci Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije, dok je sudomaćinstvo ove godine preuzela Vatrogasna zajednica Virovotičko-podravske županije.

Prisustvovali su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, župan Virovitičko – podravske županije Igor Andrović, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, zapovjednik Gasilske zveze Slovenije Zvonko Glažar, zamjenik predsjednika HVZ i predsjednik VZ Varaždinske županije Nedeljko Vukalović, potpredsjednik HVZ-a i predsjednik VZ Osječko-baranjske županije Zdenko Čarapar, potpredsjednik HVZ i predsjednik VZŽ Krapinsko-zagorske Stjepan Skuliber, zapovjednik VZŽ Krapinsko-zagorske Zvonko Ortner, predsjednik VZŽ Virovitičko- podravske Željko Palković i v. d. zapovjednik VZŽ Virovitičko - podravske Robert Teskera, zapovjednik VŽŽ Osječko-baranjske Zoran Pakšec, zapovjednik VZŽ Koprivničko-križevačke Zvonimir Habijan, zapovjednik VZŽ Međimurske Robert Meglić, predsjednik VZŽ Primorsko-goranske Klaudio Filčić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent Marijo Paluh, zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe (PVP) Mostar Petar Jurić, načelnik PU Krapinsko-zagorske Kristijan Suša i načelnik Policijske postaje Donja Stubica Ivica Krivak, bivši glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin te počasni predsjednik VZŽ Krapinsko-zagorske Ivica Glas.

Prije početka misnog slavlja okupljene vatrogasce i hodočasnike kao domaćin je pozdravio načelnik Milički koji je izrazio zadovoljstvo što HVZ ovo hodočašće organizira već 26 godina. “Danas ste ovdje s braćom vatrogascima, želim vam da primite duhovnu okrjepu i hvala vam na svemu što radite za zajednicu”, kazao je.

Žuapn Kolar je istaknuo kako je vatrogastvo duboko utkano u Krapinsko-zagorsku županiju te da gotovo ne postoji obitelj koja u svojim redovima nema vatrogasca. Ujedno je dodao kako se svi na vatrogasce uvijek mogu osloniti te zahvalio na svemu što čine za sigurnost građana.

I župan Andrović je istaknuo kako je vatrogastvo Virovitičko-podravske županije jedan stil života te da su vatrogasci simbol požrtvovnosti i humanosti: “Bez vjere u zajedništvo to ne bi bilo moguće, želim vam da ovo svetište bude mjesto gdje ćete naći svoj mir. Vatrogastvo je tradicija koju treba čuvati, a vama hvala na svemu što činite”.

  - Danas sam ponosan što vas sve u ime HVZ-a mogu pozdraviti i hvala vam što ste u ovako velikom broju došli”, rekao je zapovjednik Tucaković i staknuo da su vatrogasci jedna velika obitelj. Zahvalio je i Vladi RH i njezinom potpredsjedniku Medvedu na svemu što čine za hrvatsko vatrogastvo. “Pred nama su novi požari, novi izazovi, postali smo članica Vatrogasne zajednice EU čiji je jedan od potpredsjednika naš Ante Sanader i na to smo ponosni. Pomolimo se danas za sve i neka nam živi hrvatsko vatrogastvo”, kazao je zaključno.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora M. Petir je istaknula da je ponosna što je dio vatrogasne obitelji i zahvalila svim vatrogascima na humanosti i požrtvovnosti koju iskazuju u svojem pozivu.

Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Medved pozdravio je sve prisutne u ime predsjednika Vlade RH i svoje osobno ime. “Hvala vam na svemu što činite za sve građane Republike Hrvatske. Ne postoji intervencija, od požara, poplava, potresa, a na kojoj vi ne sudjelujete. Uvijek ste tu u obrani sviju nas i mi to svi vidimo. I upravo zato će vas ova Vlada uvijek poduprijeti u svim vašim potrebama i pronaći rješenja za sve što je potrebno kako biste I dalje nastavili jednako kvalitetno obavljati svoju djelatnost. Pozivam vas da i dalje vjerno služite svojoj domovini, kazao je Medved.

Predvoditelj misnog slavlja bio je vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan te domaćin preč. Tomica Šestak, rektor Svetišta MBB-a. Nakon svete mise održana je pobožnost križnog puta.

Dodajmo i kako je u organizaciji poznatog fotografa Šime Strikomana napravljena milenijska fotografija s vatrogascima u obliku Gjure Stjepana Deželića. Ova fotografija i vatrogasci čine snažan spoj zajedništva, simbolike, tradicije i odanosti zajednici, a njome je Strikoman izrazio zahvalu svim vatrogascima na svim herojskim djelima koje svakodnevno iskazuju u svojem radu.

Danas 25. svibnja obilježava se Dan Afrike, dan kojim se slave jedinstvo, različitost i bogata kulturna baština afričkog kontinenta -

Ovaj datum ima povijesno značenje jer podsjeća na osnivanje Organizacije afričkog jedinstva (OAU) 1963. godine u Adis Abebi, Etiopija. Danas, pod okriljem Afričke unije, ovaj dan simbolizira težnju afričkih naroda za jedinstvom, mirom i razvojem. Toga su dana 1963. 32 neovisne afričke zemlje u Adis Abebi jednoglasno izglasale rezoluciju Organizacije afričkog jedinstva, što je bio prvi korak povezivanja zemalja nakon dekoloniziranja.

Međunarodni dan Afrike nacionalni je praznik u svim zemljama potpisnicama i tom se prigodom obilježava neovisnost, zajedništvo, solidarnost i suradnja afričkih zemalja u postizanju kvalitetnijih uvjeta života i uklanjanju svih oblika kolonijalizma.

Drugi po veličini kontinent na svijetu danas ima 55 suverenih i neovisnih država u kojima, prema procjenama živi oko 1,2 milijarde ljudi. Afrički vjernici su uglavnom muslimani, kršćani (Rimokatolička, Protestantska, Etiopska i Koptska Crkva) i pripadnici raznih domorodačkih vjerovanja. U nekim od najsiromašnijih država svoj pastoralni i humani doprinos daju svećenici, redovnici i redovnice Crkve u Hrvata, njih više od 70.

Afrika je kontinent izuzetne raznolikosti. Na njenom tlu govori se više od 2000 jezika, a dom je tisućama etničkih skupina, bogatoj prirodnoj baštini te umjetničkim i glazbenim tradicijama koje su oblikovale svjetsku kulturu. Od drevnih egipatskih hramova do suvremenih afričkih umjetnika i književnika, Afrika ostavlja neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva. Afrika je poznata po svojim prirodnim resursima i kulturnim dobrima, kao i demografskoj ekspanziji te siromaštvu koje je u mnogim zemljama posljedica dugogodišnjih ratova.

Škola, klupa, bilježnica, učitelj ili učiteljica još su uvijek samo san za više od 38 milijuna afričke djece. Bez obrazovanja ta djeca gube priliku da ostvare svoje potencijale, izađu iz siromaštva i izgrade bolju budućnost za sebe, svoje obitelji i zajednice. Siromaštvo, nedostatak sigurnih školskih objekata, udaljenost škola te diskriminatorna uvjerenja društva prepreke su prema obrazovanju preko kojih ova djeca ne mogu prijeći…

Dan Afrike pruža priliku za podsjećanje na izazove s kojima se kontinent suočava, poput siromaštva, klimatskih promjena i političkih nestabilnosti, ali i na postignuća u obrazovanju, gospodarstvu, tehnologiji i sportu. Mnoge zemlje svijeta obilježavaju ovaj dan izložbama, glazbenim i plesnim manifestacijama te kulinarskim događanjima kako bi približile afričku kulturu svojim građanima.

U Hrvatskoj se Dan Afrike sve češće obilježava u suradnji s veleposlanstvima afričkih država, kulturnim udrugama i školama, kako bi se potaknulo bolje razumijevanje i međukulturni dijalog.

Proslava Dana Afrike prilika je za slavljenje ljepote raznolikosti, podsjetnik na važnost zajedništva te poziv na suradnju među narodima svijeta.

VELIKA - Ovogodišnji  14. Najduži stol u Velikoj bio je spreman u potpunosti u dužini od 400-njak metara metara a na stolovima je bila odlična popunjenost gotovo 60-tak izlagača hrane i pića. Na stolove iznijelo se zaista sve i svašta, posjetitelji su navirali u velikom broju, a organizatori su iznijeli podatak o prodanim preko 2.500 narukvica koje su uz posude, čašu i pribor zadužili uz kotizaciju od 5 eura svi koji su željeli degustirati hranu i piće. Svi su već obilazili stolove i pola sata prije i birali najbolja mjesta gdje su željeli probati nešto posebno, no čekalo se 19 sati kada je Gradska straža Požega pucnjem iz topa označila početak.

Organizatori su pozdravili sve goste, uzvanike, izlagače i zaželjeli dobar provod. Direktor TZ Zlatni Papuk Tomislav Galić istakao je da su zadovoljni oovogodišnjim Najdužim stolom koji se u Velikoj organizira po 14. puta. Nekada je stol bio i duži, ali sve ove godine kada su uspjeli održati ovu vrijednu i jedinstvenu manifestaciju na kontinentalnom dijelu Hrvatske bilježe ponovno rast dužene stola i broja sudionika koji se pojavljuju na stolu kao izlagači. rekordan broj prodanih narukvica i broj posjetitelja. Ovaj "Najduži stol" u Velikoj je jedinstven po tome što ima i dalmatinskih I istarskih izlagača s njihovim autohtonim slanim i slatkim specijalitetima, ali I međunarodnom ponudom autohtonih specijaliteta iz Mađarske te Bosne i Hrcegovine.

Iako je nekoliko godina Najduži stol u Velikoj popratila i kiša, ove godine imali su sreće i sve je prošlo bez kiše. Dakako najveći red svih posjetitelja bio je na štandu gdje je ispečen vol na ražnju, zapravo june težko preko 500-njak kilograma koji je poklonila Općina Velika za sve posjetitelje, a serviran je uz čitave kuhane krumpire u pikantnom umaku u kome se nakon pečenjana ražnju od preko 12 sati, dovršava junetina u posudama. 

Dobro raspoloženi nakon kušanja slanih i slatkih delicija svi su se ubrzo okupili u velikom šatoru gdje je uslijedio koncert glazbenog sastava "Gentlmeni. Da je zaista pravi show majstori pokazala je to ubrzo kada su podigli cijelu dvoranu na noge, svi su s njima uskoro pjevali i plesali, a izvodili su brojne, ali stare hitove koje publika pamti. Prozivali sup o dvorani da vide iz kojih sve krajeva posjetitelja ima pa je onda uslijedila pjesma karakteristina za njihov kraj. Tako su svoje pjesme dobili Dalmatinci, Hercegivci, Istrani, Zagorci, Slavonci a bilo je tu i starih hitova ali i novih hitova i uspješnica. Na kraju su sve u šatoru okupirali vlakići kroz šator a i jedno veliko slavonsko kolo.

Danas 25. svibnja je u sklopu manifestacije "Čuvajmo običaje zavičaja" na programu 33. Međunarodna smotra folklora koja će započeti mimohodom svih učesnika od 16,30 sati, a program predstavljanja i nastupa svih foklornih društava je pod velikim šatorom od 17,30 sati.

Mimohod će predvoditi konjanici i šest zaprega Konjogojstvene udruge Vallis Aurea. Na velikoj pozornici u šatoru nastupiti će članovi: KUD-a "Šijaci" Biškupci, HKUD “Topala” iz Viteza BiH, HKUD "Dubrave" Aladinići BiH, Hrvatska izvorna grupa iz Budimpešte Mađarska, RKUD "Rudar" Raša, KUD “Seljačka sloga” Špišić Bukovica, Hrtvasko prosvjetno kulturno-umjetničko društvo “Matija Gubec” Tavankut Vojvodina, KUD "Klokotić" iz Rumunjske, KUD “Požeška dolina” Požega, Matica slovačka "Kukučin-Kuntarić" Jakšić i KUD “Seljačka sloga” Prekopakra.