POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENA ŠKOLA U SURADNJI S VELEUČILIŠTEM U POŽEGI - 

POŽEGA - Na prostoru Poljoprivredno-prehrambene škole počela je ogledna sadnja i podizanje novog voćnjaka, koji je pilot projekta podizanja novih nasada ekološkog voćnjaka. U sadnji sudjeluju učenici i profesori škole, pod paskom stručnjaka s Veleučilišta u Požegi koji su izradili projekt novog voćnjaka, a sadnji je prisustvovao i župan Alojz Tomašević u pratnji svojih zamjenika Željka Jakopovića i Vedrana Neferovića.

Činjenica je da već dugi niz godina, voćarska proizvodnja u RH ima karakteristike konvencionalne proizvodnje, s velikim pritiskom na ekologiju i okoliš, kroz provođenje intenzivnih mjera konvencionalne zaštite bilja, prekomjerne mineralne gnojidbe i ostalih nepoželjnih agrotehničkih zahvata, koji negativno djeluju na agro-ekosustav. Ekološka proizvodnja voća je u svojim počecima te je evidentno da nemamo standardiziranu ekološku proizvodnju, kao niti dostatna znanja o ekološkoj proizvodnji voća. Poljoprivredna škola u Požegi odlučila se za realizaciju pilot projekta podizanja mješovitog nasada voćaka na mjestu bivšeg konvencionalnog nasada jabuka, a sve u sklopu projekta Regionalnog centra kompetencija za poljoprivredu.

Cilj Poljoprivredno-prehrambene škole i partnera na projektu Veleučilišta u Požegi je ulagati u razvoj novih tehnologija i inovacija u ekološkoj proizvodnji voća te standardizirati ekološku proizvodnju voća prenoseći najnovija znanja i agrotehnike proizvodnje, na svoje učenike, kao buduće aktivne djelatnike, tehnologe i nositelje OPG-a u proizvodnji ekološkog voća. Vrijednost projekta je oko 2 milijuna kuna, projekt se djelomično financira iz vlastitih sredstava škole, sredstava Požeško-slavonske županije te djelomično iz samog projekta. Tehnološki dio projekta odradio je profesor Veleučilišta u Požegi, Tomislav Soldo. Osim moderne mehanizacije, edukativni ekološki nasad sadržavat će sustav navodnjavanja te solarne ploče kako bi se postigao neovisan i moderan način navodnjavanja. Ekološki nasad također sadrži „keep in touch“ mreže, posebno ojačane mreže koje imaju tri funkcije: zaštitu od tuče, zaštitu od insekata te zaštitu od graničnih mrazeva.

- Prije svega zahvaljujem se županu Alojzu Tomaševiću na svoj podršci pri provođenju ovog projekta i Županiji koja ujedno i sufinancira podizanje ovog voćnog nasada. Ovaj projekt i sve ovo je u sklopu regionalnog centra za kompetenciju gdje su sada otvoreni natječaji koje smo mi prošli kao jedna od najboljih poljoprivrednih škola u Hrvatskoj te smo željeli postići da u ovom našem kraju osim razvijenog vinogradarstva i vinarstva pokrenemo i voćarstvo koje također ova škola u svojih 130 godina rada ima razvijeno. U suradnji s Veleučilištem u Požegi smo pokrenuli krčenje starog voćnjaka i pripremu za ekološki nasad novih voćnih vrsta, ukupno 5.000 sadnica na 1,7 ha površine. Ovo je jedinstven primjer inovativnog voćnjaka i eksperimentalnog jer će biti 14 različitih voćnih vrsta te će svaka vrsta imati do 5 sorti. Cilj nam nije plantažni uzgoj već edukativni uzgoj za prvenstveno učenike ali i odraslih osoba koji su zainteresirani za to i žele se time baviti. Način provedbe je takva da mi naše učenike pripremimo te im osim teoretske omogućimo i praktičnu podlogu, potom učenici uz razvoj i poduzetničke ideje nakon završetka ove srednje škole mogu sami osnovati OPG, mogu pisati poslovni plan, prijaviti se za određene mjere ruralnog razvoja i ako se odluče za Veleučilište ili neki drugi studij, mogu pokrenuti svoje nasade. Naravno ovim voćnjakom ćemo osim edukacije imati dva velika praktikuma za preradu voća i cilj nam je da naši učenici, sugrađani, budući korisnici znaju da se od svake voćne vrste treba iskoristiti sve u svrhu stvaranja novih vrijednosti putem prerade – rekla je ravnateljica Poljoprivredno-prehrambene škole Marija Grgić, prof.

Profesor Veleučilišta u Požegi Tomislav Soldo koji je ujedno i odradio tehnološki dio projekta ukratko je objasnio na koji način se sadnja odrađuje. - Imamo selekcionirane vegetativne podloge, selekcionirane uglavnom na bujnost, a ako želimo imati visoko intenzivnu proizvodnju, poput ove trešnje koju sadimo danas koje su 60 cm jedne od druge, tada moramo uzeti najslabije bujne podloge te ih prilikom sadnje malo izdići da podloga bude na svjetlu kako bi se dodatno smanjila bujnost, da bi mogli u tako gustom sklopu stvoriti jedan rodni habitus. Takve podloge rađaju odmah po drugoj godini, a u trećoj godini ulaze u rod kao što je primjer kod jabuke. Ako posadimo jednu knip sadnicu jabuka u gustom sklopu, u trećoj godini smo već na 50 tona jabuka, a u četvrtoj godini smo već u punom rodu s oko 70 tona jabuka po hektaru. Također debelo korijenje moramo prikratiti jer nama treba jedno vlasasto korijenje koje ima upojnu moć, da upija hraniva i da ishranjuje nadzemni dio voćke. Voćka ima svoj konus rasta, apikalna dominacija znači da vrh dobije najviše hormona rasta i time sve grane koje teže prema vrhu su bujnije, a nama voćarima je cilj da ono što teži prema vrhu izbalansiramo da ne bude bujno već da donji dijelovi krošnje budu bujniji. Ključ svega je podloga i dobro upariti podlogu i sortu, danas ovdje sadimo trešnju, a bit će i uvođenje starih sorti kao što je na primjer Kutjevačka trešnja koju nitko trenutno ne sadi i malo ljudi zna da je to autohtona trešnja našeg kraja koja je ujedno i otpornija na mrazove – objasnio je profesor Soldo.

Župan Alojz Tomašević obišao je učenike koji su sudjelovali u sađenju ekološkog voćnjaka te je i sam sudjelovao u sadnji jedne voćke. - Ponosan sam što se na prostoru naše Poljoprivredno-prehrambene škole danas može naći jedinstven primjer modernog i ekološkog voćnjaka. Učenici koji su danas ovdje i koji sudjeluju u sadnji, su mladi ljudi kojima moramo omogućiti dobru, ali i modernu podlogu za učenje i kojima moramo pokazati kako da uzmu to znanje i prenesu ga u rad na svoje obiteljsko gospodarstvo. Ponosan sam na ovu suradnju koja je ostvarena između škole i Veleučilišta, jer ta suradnja nam je pokazatelj da u tome smjeru moramo ići kad su u pitanju mladi ljudi i edukacija za poboljšanje rada i razvoja naše županije i njenih stanovnika. Želimo ga prikazati svim voćarima, dovesti naše voćare i proizvođače koji trenutno postoje i imaju svoja gospodarstva, a pogotovo one buduće, jer u današnjem razgovoru s ovim učenicima dobili smo potvrdu da neki od njih žele nastaviti i jedan dan preuzeti obiteljsko gospodarstvo ili osnovati nešto. Ja kao župan ću biti sretan ako svatko od njih posadi ovoliki, veći ili manji nasad, ali u svakom slučaju dati će svoj doprinos razvoju i samim time od toga dobro živjeti. Danas smo postigli to da imamo primjer modernog voćnjaka jer ovakvog modela nasada i tehnologije trenutno nema nigdje u Hrvatskoj. Ovdje će danas doći naši poljoprivrednici i gospodarstvenici, vidjeti novi nasad, nove modele i načine, dati svoje prijedloge, ali i saznati nešto novo. Naša Poljoprivredno-prehrambena škola će sigurno biti centar razvoja, centar znanosti ali i centar gdje će se razmjenjivati iskustva da bi odbili kvalitetnije urode te da bi svaki dio naše predivne županije stavili u funkciju gospodarstva – rekao je župan Alojz Tomašević.

Sadnji voćnjaka sudjelovali su i studenti iz Japana i Gruzije koji trenutno u sklopu programa Erasmus * mobilnosti borave na Veleučilištu u Požegi.

(AGM Kruna)

SLIJEDEĆI STARU SLAVONSKU TRADICIJU OBRADE ZEMLJE OD DJEDA I OCA - 

POŽEGA – Na izlazu iz Požege u predjelu Barutana, stari Požežanin, Nenad Bracika Horvat ima jutro zemlje koje i dalje obrađuje sa svojim parom konja i sije ručno. Tradicija je to koju je naslijedio od svog djeda i oca, zadržao par konja, hrvatskih posavaca s kojima obrađuje svoju zemlju. Upravo smo ga zatekli na polju kada je sadio djetelinu konjaru.

- Ja sam to naslijedio od svoga oca, a on od svoga oca, da svu zemlju, koju sada sadim uglavnom za hranu za konje, te nešto peradi, kokoši, gusaka, pataka. Prije mjesec dana to sam poorao s konjima, potanjurao, ručno sam sijao, i ponovno tanjurao da sjeme padne dublje u zemlju, jer ovdje ima puno ptica koje bi sjeme brzo pozobale. Posadio sam ovdje djetelinu konjaru, to je mješavina talijanskog ljulja i engleskog ljulja, koja se isključivo poslije kosi i hranim s njome konje. Ovo s konjima radim i zboh hobija i da konji potroše energiju. Inače sprežem ih u ova slavonska kola, a imam paradnu kočiju i dvokolicu čeze s kojima idem na smotre i manifestacije – kaže Horvat, koji sada ovu zadnju operaciju radi samo s jednom kobilom, jer druga se treba ovih dana oždrijebiti, pa će biti još i jedno ždrijebe.

LINO VIŠEBOJAC PONOVO U LIPIKU - 

LIPIK - Nakon dugih deset godina Lino višebojac vratio se u lipičku osnovnu školu! U trinaestoj sezoni ovog popularnog natjecanja osnovnoškolaca i osnovnih škola učenici OŠ Lipik odmjerili su snage pojedinačno i ekipno u trčanju, skakanju u dalj, izvođenju slobodnih udaraca na gol, pogađanju košarkaških obruča, potezanju užeta ali i u kulturno umjetničkom stvaralaštvu.

Natjecatelje i njihove navijače zabavljali su Lino i hrvatski rukometaši Ivan Vida i Tomi Vozab iz RK Nexe Našice, a uz ravnateljicu škole Klaudiju Kovač među navijačima su bili i pobjednici prošlog Lino višebojca održanog 2009. godine, Marija Pavlović i Antonio Zanetti. U kulturno-umjetničkom dijelu programa svoje umijeće predstavili su Veliki pjevački zbor izvedbom pjesme „Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj“ pod pratnjom učiteljice Jadranke Radonić-Sirovica, plesna skupina 2. razreda učiteljice Zorice Novokmet izvedbom koreografije Katschi i učenice petih razreda učiteljice Marine Bistrović plesom s trakama.

Uz mnogo pjesme, plesa, smijeha i natjecateljskog duha u kojem je proteklo današnje natjecanje nagrađeni su bili mnogi za uspjeh i zalaganje, za najbolje navijanje, transparente i navijačke boje, svoj najbolji literarni rad na temu „Svijet po mom“ pročitao je Marko Franković, a najboljim višebojcima Osnovne škole Lipik proglašeni su Antonela Šubert iz 8.a razreda i Tin Jurjević iz 5.b razreda.

- Izuzetno sam sretna, zadovoljna i ponosna što nam se Lino višebojac nakon 10 godina vratio u našu malu školu. Lino je sportska manifestacija u kojoj se razvija pozitivan sportski duh, nagrađuju različite kategorije natjecanja, fair play, poticajno navijačko okruženje prepuno šarenila, veselja, dobre glazbe i humora.

Djeca s velikim oduševljenjem prihvaćaju i pobjedu ali i malo manje uspjehe jer u samom natjecanju i nema poraženih. Pobjednici su svi jer svi odlaze sretni svojim domovima bogatiji za jedno vrlo vrijedno sportsko iskustvo bilo kao navijači ili natjecatelji. Ipak doživljaj ne bi bio potpun kada se ne bih istakli kralj i kraljica cijele manifestacije.

Ove 13 sezone na 299 LINU u našoj školi pobijedili su: Antonela Šubert iz 8.a i Tin Jurjević iz 5.b razreda. I Antonela i Tin vrlo su svestrani, motorički sposobni i nadasve skromni i druželjubivi učenici i sportaši. U svoje slobodo vrijeme nastavljaju se baviti sportom čime i dodatno razvijaju svoje sposobnosti i kvalitete - izjavila je nakon završetka današnjeg natjecanja Marina Bistrović, učiteljica tjelesno zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Lipik.

Izvor: compas.com.hr

Provaljeno u prodavaonicu-kućicu na tržnici

U noći s petka na subotu 21./22. ožujka 2019., nepoznati počinitelj ili više njih provalio je u prodavaonicu-kućicu na tržnici u Požegi. Na mjestu događaja slijedi očevid, te potraga za počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Teška krađa“.

Požar u prodavaonici namještaja u Požegi

U četvrtak 21. ožujka 2019., oko 10 sati u ulici Osječkoj u Požegi, zbog kvara na električnim instalacijama, došlo je do požara u prodavaonici namještaja u kojemu je izgorio jedan madrac, dio tepiha i začađen dio asortimana i zidovi. Požar je ugašen nedugo nakon izbijanja.

Pojačane aktivnosti i najava akcije

S ciljem osiguranja povoljnijeg stanja sigurnosti cestovnog prometa na području cijele Republike Hrvatske, pa tako i na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava požeško-slavonska, tijekom nastupajućeg vikenda pojačano će se provoditi nadzor sudionika u prometu. Posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Isto tako ciljano će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Uz navedene mjere i aktivnosti, u koordinaciji s PU osječko-baranjskom i PU brodsko-posavskom, provest će se i preventivno-represivna akcija pojačanog nadzora brzine sudionika u prometu 23./24. ožujka 2019. godine (subota/nedjelja) u vremenu od 18,00 do 02,00 sati.

LIPIK - Dan očeva u većini zemalja slavi se treće nedjelje u lipnju, no u nekim zemljama, kao u Rusiji i Rumunjskoj, slave ga u veljači i svibnju. U Hrvatskoj se slavi 19. ožujka (blagdan sv. Josipa), kao i u Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Nastao je u čast muškom roditeljstvu i utjecaju očinstva na društvo. Prva zemlja koja je uvela Dan očeva bile su Sjedinjene Američke Države početkom 20. stoljeća, točnije 1910. godine. Sveti Josip je u Hrvatskoj posebno štovan. Hrvatski sabor ga je prije više od tri stoljeća proglasio zaštitnikom naše zemlje.

"Svaki muškarac može postati otac, ali potrebno je malo više da se bude Tata." (Anne Geddes)

Dan očeva obilježen je i u lipičkom Dječjem vrtiću „Kockica“, preciznije među mališanima iz skupine „Leptirići“, čiji su očevi svojom nazočnošću uveličali ovaj Dan, doznali smo od ravnateljice vrtića Tatjane Benković.

Tata je onaj koji brine i aktivno sudjeluje u djetetovom životu. On je onaj uz kog djeca rastu i fizički i psihički jer tata se ne libi ničega - ni satova plesa ni nogometnih utakmica, ni sjedenja u parku ni pripremanja večere, ni frizura, ni bolesti. Tata je onaj koji je tu. Kada treba i kada ne treba. Kada je sve u redu i kada ništa nije u redu. Svatko može postati otac, ali treba biti pravo muško da bi bio i tata.

Izvor: compas.com.hr

REAGIRANJE PROFESORA VINKA TADIĆA:

"Proteklih dana u više sam navrata pročitao da su stanovnici Požeške kotline 150 godina bili žrtve osmanskog nasilja. U pojedinim medijima često se objavljuju upitni podaci. Nekima su uvijek drugi krivi za sve nevolje. Svako razdoblje ima svoje krivce. Dežurni su im krivci Franci, Osmanlije, Mlečani, Austrijanci, Mađari, Srbi, Židovi, Romi, masoni, komunisti, partizani, Jugoslaveni, Tito, ćirilica, feministkinje, ateisti, agnostici, pravoslavni vjernici, muslimani, papa Franjo, austrijski biskupi, bivša supruga… Popis je dug. Najveći trn u oku su im oni koji ne mrze bližnjega svoga i ne smatraju ga krivim za svoje grijehe i slabosti. Uspjeh ostvaren vlastitim sposobnostima i radom, čin je neoprostive izdaje u očima malograđana. Hrvate koji su, zajedno s drugima, gradili tvornice, bolnice, škole, knjižnice, kazališta, crkve, hotele, stanove i ceste, malograđani smatraju izdajnicima. One koji su opljačkali i unesrećili narod, proglašavaju velikanima. U temelju je mržnja. Ti pojedinci mrze sebe i sve oko sebe. Za vlastitu nesposobnost okrivljuju druge. To je pokazatelj nezrelosti pojedinaca, ali i značajnog dijela društva. Takvi nam ljudi otimaju budućnost.

Jesu li stanovnici Zlatne doline bili žrtve osmanskog nasilja? Ponekad su bili izloženi raznim oblicima nasilja. Međutim, neki uporno pokušavaju osmansko razdoblje reducirati na jedan aspekt, a to je nasilje. Na sličan način pristupaju i kompleksnom razdoblju socijalizma (komunizma). Neki među nama su, uime voljenog naroda i domovine te mržnje prema drugima i svemu drugačijem, a ponajviše prema „kukolju“ u vlastitim redovima, odnosno prema Hrvatima koji znaju čemu služi razum, pokrali i uništili požeške tvornice, a najsposobnije ljude protjerali izvan hrvatskih granica. Pričama o stvarnim i navodnim osmanskim zulumima te o vječnoj krivnji drugoga, prikrivaju svoje zulume. Tu treba tražiti uzroke stvaranju iskrivljenih slika prošlosti. Prošlost je u funkciji prikrivanja problema u sadašnjosti.

U Požegi i dijelovima Zlatne doline osmanska je vlast uspostavljena 1537. godine, ali sukobi u požeškom kraju potrajali su više od dvije godine. Nova vlast stabilizirana je 1540. godine. Tada je sastavljen prvi popis. Brojni predratni stanovnici Zlatne doline vratili su se u zavičaj. Predstavnici osmanske vlasti ukinuli su neka davanja. Odredili su davanje desetine. Dijelili su selišta, ali nisu dopustili seljacima da uzurpiraju dio zemljišnog posjeda koji je prije uspostave osmanske vlasti neposredno pripadao feudalcu.

Odmah nakon uspostave osmanske vlasti u Požegi, nastavljeno je funkcioniranje trgovačke djelatnosti. Tada su u Požegi živjeli kršćani i muslimanska posada. Kršćanin je ubirao tržnu taksu do 1561. godine. Riječ je o istoj osobi. Do kraja četrdesetih godina 16. stoljeća gotovo svi trgovci i obrtnici u Požegi bili su kršćani. Doseljavanjem novog stanovništva Požega je brzo postala kasaba. Oko 1545. godine imala je blizu 350 domaćinstava. Prije 1580. godine u Požegi je bilo oko 500 kuća, bez nepopisanih vojnika kojih je bilo, prema navodu Nenada Moačanina, između 200 i 300. Tijekom 17. stoljeća u Požegi je bilo više od tisuću kuća.

U gradu su bile smještene najmanje tri džamije. Dvije su možda bile nekadašnje crkve. U nizu gradskih četvrti izgrađena su manja islamska vjerska zdanja. Požega je bila sjedište sandžaka. Na području Požeškog sandžaka bili su Brod i Osijek. U Požegi je došlo do snažnog razvoja obrta i trgovačke djelatnosti. Tijekom šezdesetih godina 16. stoljeća u Slavonskoj Ateni bilo je oko 50 krojača, 13 trgovaca, 10 slastičara… Postojale su čizmarske, oružarske i sedlarske radnje. Osamdesetih godina 16. stoljeća u Požegi je bilo oko 160 dućana. Djelovali su krznarski i zlatarski cehovi. Prema riječima Nenada Moačanina u knjizi „Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.)“ 2003., str. 108., Požega je tada „imala veću ulogu u transregionalnom prometu nego danas“. Spomenuti je autor, uspoređujući Požegu s dugim slavonskim kasabama, između ostaloga, naveo: „Samo u Požegi iznosi tržnih taksi naglo rastu iz popisa u popis, dok drugdje stagniraju“ (Isto, str. 50.). Putnici su mogli birati prenoćište „kod Hadži Mehmeda, u hanu Husref-begova vakufa, u jednome od dva svratišta kršćanskih vlasnika ili pak u mjesnoj tekiji“ (Isto, str. 108.). Siromašni Požežani navodno su mogli „kod Hadži Mehmeda u svako doba birati šest raznovrsnih jela“ (Isto, 67.). Međutim, vjerojatno je riječ, kako navodi spomenuti autor, o jednoj ili dvije kriške kruha, zdjeli čorbe ili jednostavnijem obroku za siromašne namjernike. Poštovanje i zahvalnost Hadži Mehmedu iskazao je, stvarno ili navodno, i sultan Sulejman 1566. godine. Tada je Hadži Mehmed poslao sultanovoj vojsci šest kola natovarenih „perecima, pilećim krilcima, janjećim glavama i kestenom kao osobni agin poklon. Sulejman je navodno požalio što nema takvoga kuhara.“ (Isto, str. 67.) Lijep poklon tijekom Sulejmanova posljednjeg pohoda.

Prosjeci raspodjele žita bili su uglavnom zadovoljavajući. Međutim, bilo je pritužbi na raspodjelu koju su vršili dostojanstvenici. Kršćani su se, između ostaloga, bavili uzgojem vinove loze. Mnogi kršćanski seljaci imali su velika stada svinja. To ih je čuvalo od manjka hrane. Manji dio muslimana potjecao je od domaćeg stanovništva. Nakon 1540. godine na područje Požeškog kadiluka doselilo je nekoliko skupina pravoslavnog puka. Većina katoličkog stanovništva, potomaka stanovnika prije dolaska Osmanlija, znatnim dijelom s mađarskim imenima, postupno je nestajala do 1600. godine. Njih su zamijenili novi katolički doseljenici.

Kršćanska zajednica u Požegi bila je aktivnija u odnosu na muslimane sve do pedesetih godina 16. stoljeća. Poslije 1570. kršćani su potisnuti prema južnim rubnim dijelovima. Tada Požega ima oko 200 kršćanskih domova, a od toga oko 30 trgovačkih kuća. Godine 1600. požeški katolici ubili su kadiju, a u drugoj polovici tridesetih godina i pravoslavnog episkopa Evrema jer im je pokušao uzeti crkveni namet. Ubojstvo kadije nije kažnjeno. Ibrahim-paša je sve amnestirao i opravdao taj čin. Godine 1640. kršćani su dobili privilegije. Imali su slobodu javnog obavljanja nekih obreda. Mogli su nositi ulje za bolesničko pomazanje. Dopušteno je zvonjenje i javno nošenje redovničkog odijela. Ipak, drugi kršćani nisu mogli slobodno ulaziti u grad. Tijekom 17. stoljeća kršćanski vjernici dobili su niz ustupaka jer je osmanskim vlastima vjerojatno bilo jasno da obrana nakon 1593. godine više ne može izdržati napade habsburških vojnih formacija, lokalnih pobunjenika i hajduka. Požega je u više navrata opljačkana i gotovo uništena na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Ibrahim-paša zabranio je kažnjavanje raje kojoj je omogućeno napredovanje u društvu. Postojala je dobra suradnja između predstavnika osmanske vlasti i kršćana u Požegi.

Navedeni podaci stvaraju složenu sliku prilika u Požegi i Zlatnoj dolini u osmansko doba. Zulumi nisu dominantan dio te slike, ali nisu ni potpuno marginalni. Seljacima Zlatne doline tijekom novog vijeka bilo je manje važno tko će nad njima vršiti nasilje, osmanske spahije ili katolički feudalci nakon sloma osmanske vlasti u požeškom kraju.

Najviše sam se oslanjao na spomenutu knjigu Nenada Moačanina „Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskog Carstva (1537. – 1691.)“, 2. izdanje, 2003."

Vinko Tadić, prof.

POŽEGA - 21. ožujka u OŠ Julija Kempfa obilježen je Svjetski dan osoba s Down sindromom. Tom prigodom s učenicima su održane radionice koje su za cilj imale razvijanje empatije i tolerancije kod djece od najranije dobi.

Down sindrom je inače jedan od najčešćih genetskih poremećaja koji se javlja zbog trisomije na 21. kromosomu. Upravo iz tog razloga dan osoba s Down sindromom simbolički se obilježava upravo 21.3.

- Smatramo kako je jako važno raditi na integraciji osoba s Down sindromom u svim aspektima društva. Zbog toga smo jako ponosni što mnoštvom različitih projekata, ali i kroz svakodnevne školske aktivnosti, nastojimo činiti maksimalno da bi se djeca s Down sindromom, kao i djeca sa svim drugim teškoćama, osjećala ravnopravno i prihvaćeno kao članovi naše škole. Također, smatramo da je jako važno voditi računa o tome da se svi učenici naše škole osjećaju jednako vrijedno, da u školi imaju sretno i bezbrižno djetinjstvo bez obzira na sve naše različitosti, koje nas međusobno obogaćuju. Vjerujemo da će razvijanje takvog stava kod djece utjecati na veće poštivanje prava svih koji se po nečemu razlikuju, pa tako i osoba s Down sindromom – ističe Silvija Crnković, psihologinja OŠ Julija Kempfa.

Svjetski dan osoba s Down sindromom poznat je još i kao Dan šarenih čarapa. Danas su svi učenici obukli šarene čarape kako bi pokazali svoju solidarnost s osobama koje imaju Down sindrom, a te šarene čarape označuju koliko smo svi međusobno različiti, a opet s druge strane isti i jednako vrijedni.

POŽEGA - Potvrđena je dojava za požar unutar salona namještaja "Naš dom" u Požegi ul. Osječka. Vatrogasci su na terenu i gašenje je u tijeku.

Kako neslužbeno doznajemo do požara je došlo zapaljenjem madraca, nakon policijskog očevida ćemo imati točne informacije o ovom požaru.

ZAGREB - Pun kombi (i malo više) Slavonaca posljednji zimski vikend proveli na Zagrebačkom gorju....i bilo im je odlično.

- Iako je Medvednica svega sat i pol vožnje udaljena od Požege, ovim su zagrebačkim gorjem neke od "gojzerica" planinarile po prvi puta. No, nakon izleta koji je našem vodiču Davorinu Veiru (Požežaninu sa zagrebačkom adresom) bio prvi ozbiljan organizacijski i vodički zadatak, zasigurno ćemo se vratiti. Slaganje ekipe, totalno ludilo. Iz Požege nas je u ranim jutarnjim satima krenulo 11: Dražen, Vesna, Jurica i Lucija (istog prezimena Jakoubek), Višeslav, Gabi, Nino, Jana, Marko, Dalibor i Lidija. U Zagrebu nas čeka vodič Davorin i s njim Mile, Tomislav, Martina i Petar. Oni su pak putem, u studentskom domu, pokupili i petog Jakoubeka (Brunu), požeškog studenta s varaždinskom adresom koji je baš za ovu priliku došao do Zagreba. Pridružuje se i Iva iz Dugog sela te Hrvoje iz Jastrebarskog – istaknula je Lidija Galić, glasnogovornica društva.

Polazak na turu je u Gračanima, kod potoka Bliznec. Prognoza se u međuvremenu malo promijenila pa ih je umjesto očekivanog sunca i 18 stupnjeva dočekalo prohladno i pomalo tmurno jutro. No, vrlo brzo su se zagrijali, kažu, hodajući najpoznatijom stazom na Medvednici - Bikčevićevom stazom.

Na odmorištu Njivice su malo uzeli zraka te nastavili do PD Hunjka na 877 metara nadmorske visine. Tamo nam se pridružio i 20. član ovog izleta Željko, također Požežanin na radu u Zagrebu.

Nakon poznatih štrudli, gulaša i slavonskih specijaliteta iz ruksaka, uslijedila je prava planinarska poslastica, spuštanje Horvatovim stubama. 500 ih je. Staza tako postaje sve zanimljivija, priroda sve ljepša, a na vrhu Sljemena (1.033mnv) dočekao ih je snijeg i skijaši.

Uslijedio je spust do PD Runolist. Kako su bili jedini "spavači" u domu, valjalo je to iskoristiti za druženje uz dobru večeru i odličnu glazbu za koju se pobrinuo podmladak Gojzerice.

- Drugog dana krećemo prema zapadnom dijelu Medvednice. Dan kao izmišljen, sunce i 18 Celzijevih stupnjeva. Hodamo Leustekovom stazom preko Brestovca i nekadašnjeg lječilišta oboljelih od tuberkuloze do PD Grafičar. Tu se valjda toga dana popelo pola Zagrepčana s djecom i kućnim ljubimcima. Uslijedio je poduži odmor i guštanje na suncu. Za kraj nam je vodič organizirao posjet rudniku Zrinski nakon kojeg smo se preko Oltara domovine na Medvedgradu spustili do Šestinskog Lagvića – dodaje Lidija Galić.

Dva su dana proletjela u trenu, ističu planinari. Nahodali su se, uživali na svježem zraku, prehodali Medvednicu uzduž i poprijeko, umorili, odmorili, napjevali, ostavili brige po strani i napunili baterije za novi radni tjedan.

Sljedeći vikend su "Jaglaci", potom Krndijski stijenjaci, a onda još jedan izlet u organizaciji "Gojzerice" - Istra, Žbevnica. - Još nije kasno da nam se pridružite! – poručuju vam planinari.

POŽEGA – Nešto prije 21 sat došlo je do prometne nezgode prilikom prelaska iz voznih trakova i razvrstavanja vozila, između VW Golfa, požeških registracijskih oznaka i Dacia Dustera, požeških registracijskih oznaka u ulici Stjepana Radića, neposredno nakon raskrižja s Industrijskom ulicom. Nakon kontakta između vozila Golf je završio u živici starog autobusnog kolodvora. Na sreću u ovoj nesreći, nije bilo ozlijeđenih, za razliku od ukupno 6 prometnih nezgoda na današnji dan, od kojih je u nekoliko bilo ozlijeđenih osoba i naleta na dvije pješakinje.

Policijski službenici PP Požega provode očevid, promet je dok traje očevid otežan. O uzrocima nesreće izvijestiti ćemo nakon dolaska policijskog izvješća.