Prikazujem sadržaj po oznakama: Josip Fajdić

NOVA KNJIGA BISKUPA MILE BOGOVIĆA PRVO HRVATSKO PREDSTAVLJANJE DOŽIVJELA U POŽEGI - 

POŽEGA – „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti“ naziv je najnovije knjige gospićko-senjskog biskupa u miru msgr. dr. Mile Bogovića, koja je svoje prvo hrvatsko predstavljanje doživjela u Požegi, nakon koje će biti drugi dan predstavljena u Zagrebu. Inicijatori i organizatori ove promocije je Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ iz Požege i Ogranak Matice hrvatske u Požegi, u želji da se dade dodatni doprinos prošlosti i sadašnjosti dva naroda. Promociji su nazočili požeški gradonačelnik Darko Puljašić i zamjenik Ferdinand Troha, predstavnici vjerskih institucija, kulturni i javni radnici požeškog kraja. Na samom početku Mješoviti pjevački zbor „Vila Velebita“ pod ravnanjem Monike Sakač Botički izveo je po jednu slavonsku i ličku pjesmu.

- Tema ove knjige ima ishodište u vremenu dok je biskup Bogović studirao u Rimu, inače rodom iz spojnog dijela Like i Korduna, koji se od ranog djetinjstva susretao i dobro je upoznat sa tom problematikom – kazao je uvodno prof. dr. sc. Josip Fajdić, predsjednik „Vile Velebita“. Dodao je da će knjiga doprinijeti razumijevanju nekih događaja iz prošlosti i sadašnjosti, te je snažan pečat na život dva naroda u našoj zemlji.

- Sa velikim razumijevanjem autor je sagledao hrvatsku prošlost uključujući kritički pristup, a on se usuđivao otvoreni ukazivati na mnoge stvari što drugi nisu tako da osvjetljava odnose između pravoslavaca i katolika, ali i srpsko-hrvatska kretanja. Knjiga predstavlja zbirku znanstvenih članaka koje povezuje tema katolicizma i pravoslavlja na našim prostorima. Biskup se nikada nije htio odreći svojih razmišljanja o hrvatskoj suvremenoj stvarnosti, nije izbjegavao angažirati se za istinu i svjedočiti duhu našega vremena, pokorno, iskreno i nestranački. Njegov proročki govor o aktualnim društvenim pitanjima, o ranama prošlosti, lutanjima u sadašnjosti i neizvjesnoj budućnosti opstanka naroda i države, gotovo je uvijek nailazio na neka osporavanja, ali jednostavnost s kojom je u medijima nastupao nije mogla obične ljudi, upravo zbog njegove vjerodostojnosti, ostaviti ravnodušnim - rekao je o knjizi njen urednik u zagrebačkoj nakladničkoj kući „Alfa“,Božidar Petrač.

Uz to o ovoj zanimljivoj knjizi govorili su još prof. dr. sc. Ante Bežen, ali i sam autor, biskup Bogović. - Moja doktorska disertacija bila je posvećena odnosima s pravoslavljem u Dalmaciji i tim sam se pitanjem cijeli život bavio. U vrijeme Domovinskoga rata sudjelovao sam na mnogim znanstvenim i drugim skupovima koji su tu temu obrađivali. Pratio sam i najnovija događanja i pisao osvrte na njih. Sadržaj knjige zorno je prikazan likovnim rješenjem na koricama. Tu su dvije crkve jedna kraj druge: Crkva hrvatskih mučenika na Udbini i sv. Sava u Beogradu. One su dovršene gotovo u isto vrijeme. Pred crkvom u Udbini nalazi se kip pape Ivana Pavla II. s križem u ruci, a pred crkvom sv. Save je Karađorđe s mačem u ruci. To da je država i državni interes pred Crkvom, govori i o tome kako SPC shvaća svoju ulogu.

Knjiga „Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti“ isprepliće prošlost i sadašnjost, odnosno suvremenim se događajima ukazuje na njihove korijene u prošlosti. Iako je riječ o vjerskim zajednicama, pravoslavcima i katolicima, knjiga pokazuje da odnose pravoslavaca i katolika na našem području ne opterećuju toliko vjerska pitanja i vjernička praksa, koliko nacionalna i državna pitanja.

SUDIONICI LIKOVNE KOLONIJE VILE VELEBITA POŽEGA -

POŽEGA – Vrlo aktivno požeško društvo Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ već nekoliko godina organizira jesensku Likovnu koloniju, na koju osim požeških likovnjaka dolaze i umjetnici iz Slav. broda i ostalih slavonskih gradova. Na prošloj likovnoj koloniji odazvala su se 23 autora, koja su svoja djela ostavili udruzi, a sada su ta djela izložena kao Kolektivna izložba u Galeriji Ciraki, do 12. ožujka, povodom Dana grada Požega. Nakon toga izložba selu u Slav. Brod gdje će biti postavljena u Likovnom salonu „Vladimir Becić“ do kraja ožujka.

- Ovdje su izložena 23 djela likovnih umjetnika, koja je izradila jedna heterogena skupina, od kojih je jedna trećina akademskih umjetnika, dok su ostali pohađali brojne likovne i crtačke škole, a svoju likovnu karijeru izgrađivali više autodidaktički, snagom svog talenta. Svi su članovi Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Radili su u tehnikama od ulja do pastela i akvarela. Teme su bile pejzaži Požege i Požeštine, gradske vedute i arhitektonski toponimi od Trga sv. Trojstva, pejzaža ravnice iz projekcije položaja sa sv. Vida – istakao je predsjednik Vile Velebita, prof. dr. sc. Josip Fajdić, koji se zahvalio svim umjetnicima koji dolaze, na sada već tradicionalnu likovnu koloniju u Požegi, uz nadu da će sudjelovati i ove, ali i narednih godina.

Izložbu je otvorio požeški gradonačelnik Vedran Neferović. – Ja bih rekao da su ovdje udruga i likovni umjetnici pokazali veliku homogenost. Da su se svi ovdje okupili i izložili svoja djela za sve nas, pa im se u ime grada Požega zahvaljujem.

Likovne kolonije nekada su bile i češće, no one su uvijek potreba okupljanja likovnjaka, nisu isključivo vezane za ateljerske prostore, dapače uvijek su jedan odmak i većina umjetnika vole raditi u novim okruženjima, istakao je prof. Branimir Pešut, autor uvodnika u katalogu izložbe. – Kolonija je uvijek avantura susreta s novim i nepoznatim a dobro koncipirane kolonije mogu biti zanimljivi projekti s lijepom budućnosti. 

Veliki katalog na 16 color stranica prati sve izložene slike s kratkim podatcima o svakom umjetniku ove slikarske kolonije i sudioniku izložbe. Za postav izložbe zadužene su bile Snježana Mekić-Delić, Anita Jakobović i Mira Vitenberg.

Tekst/foto: Vladimir Protić

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA POŽEGA -

 POŽEGA – Ponovno su Požežani zahvaljujući vrlo aktivnom Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita mogli nazočiti promociji jedne knjige, koja osim značaja i ponosa za Ličane ima i vrlo veliko mjesto za hrvatsku riječ i tiskano slovo. Predstavljena je u  Gradskoj knjižnici i čitaonici knjiga Ivana Mancea "Kosinj - izvorište hrvatske tiskane riječi“ koja je obradila postojanje i značaj prve hrvatske tiskare koja je osnovana i radila u Kosinju.

Uz domaćina prof. dr. sc. Josipa Fajdića, o knjizi su govorili autor mr. sc. Ivan Mance, prof. dr. sc. Darko Žubrinić, prof. dr. sc. Ante Bežen, Milan Bošnjak, prof. i moderator predstavljanja Tomislav Radonić, prof. Prvi dio knjige analizira znanstveno i na osnovu poznatih činjenica, ali i različitosti podataka o mjestu prve hrvatske tiskare. Knjiga na kraju nije potvrdila potpuno tezu da je tiskara ipak bila u Kosinju, nego se kao lokacije moguće prve hrvatske tiskare spominju i Roč, Modruš i Senj, ali i Izola i Venecija. Jedan od dokaza je misal kneza Novaka, koji je prva hrvatska tiskana knjiga iz 1483. godine i postoji mogućnost da je tiskan upravo u Kosinju, u Lici kao tadašnjem glagoljičkom središtu Hrvatske, prije osmanlijskog osvajanja. Autor i završava s tezom da treba tvrditi da je ipak prva hrvatska tiskara bila smještena u Kosinju.  Drugi dio knjige donosi do sada najopsežniju kartografsku analizu Kosinja i cijelog kosinjskog kraja sa ukupno 48 geografskih karata od 16. do 20. stoljeća.

„Ivan Mance nije ni povjesničar ni filolog ni kroatist, ali je istražujući i prikupljajući materijale šest godina napravio odlično književno djelo »Kosinj - izvorište hrvatske tiskane riječi«. Njegova knjiga koja je zbog otužnog stanja hrvatske kulture danas objavljena bez recenzije i lekture, kaže Mance za to jednostavno nisam imao novaca, premijerno je predstavljena u Gospiću. No zbog stalne, gotovo polustoljetne priče o gradnji još jednog hidroenergetskog sustava u Kosinju, a onda i iseljenja stanovništva i potapanja dijela povijesno bogate Kosinjske doline ovo predstavljanje knjige o Kosinju kao izvorištu tiskane riječi u Hrvata postaje i alat za uzvik protiv gradnje ovoga sustava ili u suprotnom vapaj da se konačno krene s mrtve točke pa da se ovom povijesno iznimno važnom mjestu ponudi prilika za novi život i uz novi hidroenergetski sustav. Kada se radi o samoj temi Manceove knjige, treba reći da nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj, tiskarstvo se proširilo po Europi, a postoje i teze da je Kosinj mjesto prve hrvatske tiskane knjige. Mance je u prvom dijelu knjige analizirao sve što je objavljeno o temi Kosinj - prva hrvatska tiskara, dok drugi dio knjige donosi kartografsku analizu Kosinja“ - piše riječki Novi list povodom prve promocije knjige u Gospiću.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA ORGANIZIRALO IZLOŽBU DIMITRIJA POPOVIĆA  -

POŽEGA – Ponovo su Požežani privilegirani u umjetničkim izložbama, tek nekoliko dana od zatvaranje velike izlože Miroslava Kraljevića, a zahvaljujući Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita, s vječno agilnim predsjednikom prof. dr. sc. Josipom Fajdićem, imaju čast vidjeti djela jednog od najvećih živućih hrvatsko-crnogorskih likovnih umjetnika Dimitrija Popovića. Izložbom djela „Izdvojeno iz ciklusa“ požeškoj publici predstavio se s 20 djela izloženih u Gradskom muzeju. Djela su nastala u četiri desetljeća slikareva opusa, a otvorenju izložbe nazočio je i sam Dimitrije popović kojega je predstavio predsjednik Fajdić. – Dimitrije Popović je danas jedan od naših najvećih živućih slikara, umjetnik fascinantnog crtačkog umijeća koji svoju umjetnost temelji na tri stupa, ljepoti, erosu i nestanku kao odlasku u vječnost. Šetnjom uz eksponate ove izložbe, čak će i prosječnom poznavatelju Popovićeva likovnog opusa ostati upečatljiv njegov odmak od realiteta, sveprisutan u brojnim ranim radovima, ka nadrealističkim kompozicijama, gdje na najsenzualniji način u manirima nadrealnog, dominiraju elementi slobodnih asocijacija povezanih u raznorodne, često logički teže objašnjive, fantastične strukture – istakao je na otvaranju izložbe dr. Fajdić, naglasivši da je Popovićeva supruga rođena u Gospiću što im je zajedničko u prijateljevanju s Ličanima.
Umjetnika i njegova djela predstavila je i kustosica požeškog muzeja Lidija Ivančević Španiček koja je istakla da slikar svoje aktere na slikama zaogrće nadrealističnom koprenom iskinutog ili izrezanog svijeta suprotstavljajući njihovu životnu vanjštinu i ljepotu ističući nužnost dolazećeg ništavila i raspadanja misterije.
Na prigodi da se prvi puta predstavi požeškoj publici zahvalio se autor, koji je danas uvršten u skupinu petnaest najvećih svjetskih umjetnika, koji je imao čast izlagati sa poznatim svjetskim umjetnicima Salvadorom Dalijem, Ernstom Fuchsom i dr. Uz izložbu je izdan i prigodni veliki katalog, koji je umjetnički oblikovala, uredila i tiskala ekipa tjednika Kronika. – Bio je to i za nas jedan veliki izazov, uspjeti napraviti jedan ovakav katalog i zadovoljiti s umjetničke i grafičke strane samog autora i organizatore – istakla je grafička urednica tjednika Kronika, grafički dizajner Lana Protić.
Zahvalivši se autoru, a prije svega udruzi Vila Velebita i njenom predsjedniku Fajdiću, izložbu je otvorio požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji je u ime grada Požege dao punu potporu organizaciji ove izložbe. Izložba će biti otvorena do 14. prosinca.