Pametni telefon je prvo što mnogi uzmu u ruke ujutro i zadnje što odlože navečer, a brojke pokazuju koliko je ta navika u Hrvatskoj snažna. Prema podacima istraživačke kuće GWI, Hrvati u dobi od 16 do 64 godine prosječno provode 6 sati i 46 minuta dnevno na internetu, bilo na mobitelu, računalu ili tabletu.
Time su treći u usporedbi 18 zemalja Europske unije koje su uvrštene u isti uzorak, odmah iza Portugala i Bugarske, a jasno je kako gledanje u ekrane itekako utječe na kvalitetu vida hrvatskih građana, što potvrđuju i stručnjaci.
Djeca pred ekranima i do osam sati dnevno
Pritom se posebno ističe razlika Hrvatske u odnosu na zapad i sjever Europe; primjerice, Nijemci i Francuzi online provode sat i 24 minute manje dnevno, a Danci, koji su na dnu te ljestvice gotovo sat i 40 minuta manje.
Hrvatska se općenito smješta nešto iznad svjetskog prosjeka, koji je za šest minuta kraći od njezina rezultata, a zabrinjavaju i podaci o korištenju ekrana kod djece.
Prema Eurobarometru iz 2026., tinejdžeri u EU prosječno provode 4,5 sati dnevno pred ekranima radnim danom i 6,1 sat vikendom. Istraživanje EU Kids Online iz 2025. godine, koje je provedeno na više od 1.100 učenika u 37 hrvatskih škola, pokazalo je da više od polovice djece digitalne uređaje svakodnevno ili gotovo svaki dan koristi i tijekom noći. Gotovo 59 posto njih pokušalo je smanjiti vrijeme provedeno na internetu, ali bez uspjeha.
Gledanje na blizinu ne može proći bez traga na zdravlje. Meta-analiza objavljena u časopisu The Lancet Digital Health povezala je dugotrajno korištenje pametnih uređaja i računala s gotovo 80 posto većim rizikom od kratkovidnosti. Europski podaci idu u istom smjeru: prema analizi konzorcija E3, kratkovidna je gotovo polovica Europljana u dobi od 25 do 29 godina, otprilike dvostruko više nego u ukupnoj populaciji.
Stručnjaci: ‘Sve više djece dolazi po prve naočale u ranijoj dobi’
Da se takvi obrasci vide u praksi, potvrđuje i struka:
“Primjećujemo da sve više djece dolazi po prve naočale već u ranijoj dobi, najčešće zbog zamagljenog vida na daljinu, poteškoća u školi ili nakon što roditelji primijete da se približavaju ekranu”, navode iz optike Vitrum, koja već više od 30 godina pruža optičarske i optometrijske usluge. “Kratkovidnost se danas često javlja ranije nego prije, a jedan od čimbenika koji se povezuje s tim trendom je puno vremena provedenog u aktivnostima na blizinu, uz premalo vremena na otvorenom.”
Kratkovidnost se razvija postupno, pa je ljudi često ni ne primijete. Predmeti u daljini, poput ploče u učionici, prometnih znakova ili titlova na televiziji, postaju mutni, dok se izbliza i dalje dobro vidi.
Djeca i odrasli tada nesvjesno škilje kako bi izoštrila sliku, sjedaju bliže televizoru, približavaju mobitel licu ili često trljaju oči. Česte su i glavobolje i umor očiju, a ponekad se problem prvo pokaže kroz slabiju koncentraciju.
“Ljudi se najčešće žale na umor i peckanje očiju, osjećaj suhoće, povremeno zamućen vid, glavobolju te poteškoće s prebacivanjem fokusa s ekrana na daljinu”, objašnjavaju iz Vitruma. “Kod dugotrajnog rada za računalom često se smanjuje i učestalost treptanja, što dodatno pojačava osjećaj suhih i umornih očiju.”
Kako zaštititi svoje oči?
Ipak, takvi simptomi se mogu i prevenirati uvođenjem jednostavnih navika koje u kao prioritet postavljaju odmor očiju.
“Najvažnije je raditi redovite pauze od gledanja na blizinu, povremeno pogledati u daljinu i svjesno češće treptati”, savjetuju stručnjaci iz optike. “Ekran bi trebao biti na odgovarajućoj udaljenosti i uz dobro osvjetljenje prostora. Kod djece je posebno važno svakodnevno provoditi vrijeme na otvorenom i ograničiti nepotrebno korištenje ekrana kada god je to moguće. Ako se pojave učestale glavobolje, zamagljen vid, škiljenje ili približavanje ekranu, preporučujemo pregled vida.”
Ekrani su odavno neizostavni dio posla, škole i odmora, i teško je očekivati da će ih u budućnosti biti manje. Zato rješenje svakako ne može biti u odricanju od tehnologije, nego u navikama koje svakodnevno čuvaju oči: pauzama, pogledu u daljinu i vremenu provedenom vani.
Brojke pokazuju da Hrvati pred ekranima provode više vremena od većine Europljana, kako oni zrele dobi, tako i oni najmlađi. Čuvanje vlastitog vida stoga se nameće kao jedan od ključnih prioriteta u zdravlju modernog čovjeka.