POVODOM 45. GODIŠNJICE HRVATSKOG PROLJEĆA SUDIONIKE PRIMIO POŽEŠKO-SLAVONSKI ŽUPAN ALOJZ TOMAŠEVIĆ -

POŽEGA – Obilježavajući 45. godišnjicu od događanja Hrvatskog proljeća 1971. godine požeško-slavonski župan Alojz Tomašević primio je još sedam živućih sudionika događanja iz 1971. godine. Predvodio ih je dr. sc. Antun Lovrić, a od sudionika još su nazočili Josip Hurtiš, Stipe Čirko, Đuro Šulc, Franjo Pavlović, Augustin Raguž i Franjo Brezicki. Oni su župana Tomaševića izvijestili i o centralnoj proslavi povodom represivnog gušenja Hrvatskog proljeća koja će se održati u Vinkovcima krajem studenog ili početkom prosinca. Proslavu koja je zamišljena u okviru okruglog stola organizira se uz pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a nazočit će i Ivica Vrkić, jedini preživjeli sudionik Karađorđeva.

U ime ovih sedam živućih sudionika o svim planovima koje pripremaju „proljećari iz Požeštine upoznao je Antun Lovrić. – Poznato je da je Požega bila jedna od onih općina iz koje se širio masovni pokret, reformska vizija Hrvatske, konačno doživljena 1991. godine. Od velikog broja hrvatskih proljećara ostala je samo ova mala skupina, koji nose sjetu na godine pogroma Hrvata. Kako sam napisao i knjigu „Hrvatsko proljeće u Požegi“ drago mi je da sam od vas dobio suglasnost da Požeško-slavonska županije bude nakladnik iste. Knjiga je posvećena ljudima i događanjima Hrvatskog proljeća u Požegi 1971. godine, a plan je da se pojavi do Božića ove godine – istakao je Antun Lovrić.

Župan Alojz Tomašević prisjetio se da je i njegov otac bio sudionik Hrvatskog proljeća i dio njegove obitelji koji su nakon toga morali napustiti Hrvatsku i danas s e nalaze diljem svijeta. Stoga mu je posebno zadovoljstvo i čast da sada kao župan može ugostiti osobe koje su stvarale nedavnu hrvatsku povijest a koje su rezultirale konačnim stremljenjima i stvaranju suvremene Hrvatske. - Možda je Hrvatsko proljeće olako i zaboravljeno, a svakako je jedan od tri istaknuta elementa stvaranja hrvatske države. I 1971. godine bile su opasnosti, a posebno za hrvatske intelektualce sudionike, od sječe nakon Karađorđeva. Nije to moglo na kraju završiti ni bez ratnog sukoba 1991. godine. Bio je to prekid hrvatske šutnje i treba nam upravo takva knjiga koja će ispričati ta vremena, da se i takva djela stave u hrvatske knjižnice, jer hrvatska povijest i želja za hrvatskom domovinom treba se znati – istakao je župan Tomašević, dajući podršku izdavačkom djelu koje će pobliže opisati i objasniti događaje prije 45 godina koji su godinama bili tabu i nisu javnosti nikada bili do kraja prezentirani. – Naša mladost i djeca moraju znati što se dogodilo, a ne da neki još i danas veličaju Tita i komunizam i govore da je bilo bolje u ono vrijeme nego danas u modernoj Hrvatskoj.

Tekst/foto: Vladimir Protić