ŠKOLARCI I POLICIJA ZAJEDNO ZA DAN SIGURNIJEG INTERNETA -

POŽEGA – Policijska uprava Požeško slavonska je obilježavajući Dan sigurnijeg interneta u suradnji s OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Velike organizirala radionicu za učenike na kojoj su izrađivali digitalni strip na temu sigurnosti djece na internetu. Radionicu je vodio nastavnik informatike Dalibor Škorvaga, voditelj Aktiva nastavnika informatike osnovnih škola.

- Djeca su zadaću uspješno izvršila, a narednih dana stripove ćemo pregledati i odabrati najbolje te ih objaviti na Internet stranici Centra za sigurniji Internet te Internet stranici Policijske uprave požeško-slavonske. Ova radionica nastavak je preventivnih aktivnosti koje provodimo već dulje vrijeme. Naime, krajem prošle školske godine započeli smo s predavanjima djeci o sigurnosti na internetu te o rizicima na društvenim mrežama, a kako su reakcije djece i stručnih suradnika u školi bile odlične odlučili smo istovrsna predavanja ponuditi svim osnovnim školama na području Požeško-slavonske županije koje su predavanja i prihvatila. Do današnjeg dana održali smo predavanja za ukupno 30 razrednih odjeljenja za više od 600 učenika – istakao je Krunoslav Kokić,službenik za nadzor i planiranje prevencije PU.

Broj izložene djece internet nasilju sve veći

Problem sigurnosti djece na internetu postaje sve izraženiji budući da broj korisnika iz godine u godinu raste ali i da se dobna granica učestalog korištenja interneta i društvenih mreža zasigurno spušta. Usporedo s tim i razvojem tehnologije i nasilje među djecom poprima nove oblike, a sve je češće i nasilje putem ovih modernih oblika komuniciranja. Obzirom da Internet i mobilna telefonija nude veliki broj mogućnosti koje izrazito olakšavaju svakodnevni život, to sa sobom nosi i niz prijetnji i opasnosti kojima su najpodložnija djeca. - Ono na što smo usmjerili naše preventivne aktivnosti je elektroničko nasilje (engl. Cyberbulling), a pod tim pojmom podrazumijeva se svaka komunikacijska aktivnost putem interneta (kroz uporabu e-mailova, web stranica, blogova), videa ili mobilnih telefona koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način. Uvijek je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija, poziva ili neugodnih komentara – kaže Kokić koji navodi četiri osnovne karakteristike po kojima se razlikuju elektroničko i „tradicionalno“ vršnjačko nasilje: prema dostupnosti (prisutno je 24 sata na dan, svih 7 dana u tjednu), izloženosti (kod kuće i na mjestima koja su ranije bila sigurna za dijete), mnogobrojnijoj publici i svjedocima i anonimnosti koja olakšava kršenje socijalnih normi te kod žrtve pojačava osjećaj nesigurnosti i straha radi čega posljedice takvog oblika nasilja ponekad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama.

Primjer vršnjačkog nasilja u našoj županiji

- Mi smo svjesni da se djeca nerado i rijetko povjeravaju odraslima da su žrtve zlostavljanja putem interneta ili mobitela, a budući da o elektroničkoj komunikaciji ponekad znaju više i od roditelja, vrlo je važno poučiti ih o rizicima i zaštitnim mehanizmima.

Iako problem elektroničkog nasilja, bar prema policijskim statistikama, na razini PU požeško-slavonske nije izražen (1 KD Iskorištavanje djece za pornografiju i 2 KD Upoznavanje djece s pornografijom) na ovakvu aktivnost smo se odlučili i aktivnost smo temeljili na nacionalnom istraživanju o iskustvima i ponašanjima djece na društvenoj mreži Facebook i Internetu općenito koje su prošle godine proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba na ukupno gotovo 1500 djece u dobi od 11 do 18 godina – ističe Kokić, koji daje i određene savjete mladima i roditeljima kako se ponašati u primjerima nasilja.

Navike korištenja društvene mreže Facebook

93% ispitane djece posjeduje Facebook profil, u odnosu na 7% djece koja ga nemaju

84% djece ima pristup internetu na mobitelu

64% djece ima pristup internetu u školi

68% djece je otvorilo FB profil prije 13. godine

čak više od polovice ispitane djece (53%) ima više od 300 prijatelja na Facebooku

djeca koja provode na Facebooku 3 ili više sata dnevno imaju niži školski uspjeh od djece koja na Facebooku provode manje od pola sata dnevno, imaju narušeniju sliku o sebi te iskazuju veći broj emocionalnih i ponašajnih teškoća

djeca koja su u većoj mjeri uključena u nasilje putem Facebooka imaju niži školski uspjeh od svojih vršnjaka

Rizična ponašanja na FB

34% djece prihvaća zahtjeve za prijateljstvom od nepoznatih osoba

18% djece smatra da bi možda otišlo samo na susret uživo s nepoznatom osobom koju su upoznali na FB, dok bi 3% djece sigurno otišlo.

Sve ovo govori u prilog tome da s ovim aktivnostima trebamo nastaviti i ubuduće što ćemo i činiti s tim da planiramo aktivnosti proširiti i sa predavanjima roditeljima na istu temu.

Savjeti roditeljima:

ukoliko vaše dijete ima otvoren profil na nekoj društvenoj mreži i vi otvorite profil na istoj mreži i budite prijatelj svom djetetu
objasnite djeci da su osim njihovih prijatelja korisnici društvenih mreža i osobe koje mogu imati loše namjere te da stoga ne objavljuju osobne podatke koji se lako mogu zlouporabiti
savjetujte svom djetetu da oprezno prihvaća zahtjeve za novim prijateljstvima
povremeno zajedno sa djecom prokomentirajte aktivnosti na društvenoj mreži, neka vaša djeca znaju da ste zainteresirani i za njihov virtualni život
na svim društvenim mrežama postoje sigurnosni mehanizmi koji služe zaštiti svih korisnika, naučite se koristiti njima
potaknite i podržite svoje dijete u prijavi neprimjerenih sadržaja.
Savjeti mladim korisnicima - kako se zaštititi od neprimjerene komunikacije

prilikom komunikacije mobitelom nemoj pisati ništa čega bi se sramilo/a kada bi to kasnije pročitali tvoji prijatelji u kvartu ili razredu
nemoj slati nikakve fotografije koje ne bi želio/željela da se objavljene
ne primaj bonove za mobitel od nepoznatih osoba jer će te zasigurno tražiti nešto zauzvrat
ne komuniciraj s nepoznatim osobama jer se mogu lažno predstaviti
fotografije i podatke o sebi, obitelji ili prijateljima, kako se prezivaš, gdje živiš i u koju školu ideš nemoj nikome dostavljati putem mobitela ili interneta
ne daj nikome svoje korisničke podatke (lozinke), ni najboljim
ne briši podatke i fotografije s mobitela ili računala kako bi policija mogla pronaći osobu koja ti šalje takve poruke
nemoj ići na sastanak s osobom koju si upoznao/upoznala putem mobitela, raznih chatova i blogova jer se može raditi o osobi koja nema dobre namjere i može ti učiniti nešto loše
ako osoba s kojom ostvaruješ komunikaciju želi znati da li tvoji roditelji čitaju njezine poruke ili ukoliko od tebe zahtjeva da skrivaš svoju komunikaciju s njom o tome obavijesti roditelje jer ta osoba nema «dobre» namjere
ukoliko primiš uznemirujuću ili neprimjerenu poruku, obrati se roditelju, nastavniku ili drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenje