Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u svijetu s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima. Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije, nedostatku ili nemogućnosti nabavke asistivnih pomagala. Bijeli štap je pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu, ujedno je i prometni zaštitni znak slijepih osoba. Inicijativa za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu pokrenuta je još 1930. godine, ali tek nakon drugog svjetskog rata tzv. dugi bijeli štap počinje se primjenjivati kao pomagalo za kretanje slijepih.  Dan bijelog štapa prvi puta se obilježava 1964. godine. Republika Hrvatska se pridružila mnogobrojnim zemljama u obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 1996. godine kada je taj dan prerastao u Međunarodni dan slijepih.

U ovom izazovnom i specifičnom vremenu epidemije obilježavanje 15. listopada, Međunarodnog dana bijelog štapa, nije upriličeno kao proteklih godina druženjem članstva uz različite tematske radionice u Udruzi. Ovim putem javnosti želimo skrenuti pažnju na strateške prioritete odnosno probleme Hrvatskog saveza slijepih i svih Udruga članica Saveza a koje se odnose na: 1. Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi i 2. Inkluzivni dodatak

1. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Osobna invalidnina koju osobe s oštećenjem vida ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ne smije ovisiti o dohodovnom i imovinskom cenzusu s obzirom da se navedeno pravo ostvaruje u svrhu podmirivanja povećanih troškova života uzrokovanih invaliditetom. Naime, uvođenjem cenzusa gubi se svrha ovog prava osobito u dijelu izjednačavanja mogućnosti osoba s oštećenjem vida. Još uvijek postoje ograničenja koja onemogućavaju ostvarenje navedenog prava (cenzus vezano uz visinu ostvarene mirovine te je, na primjer, mnogim umirovljenicima s oštećenjem vida čija mirovina iznosi više od 2.350,00 kuna onemogućeno ostvarivanje prava na osobnu invalidninu); Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koji je pripreman za početak 2020. godine ali, na sreću nije ušao u proceduru donošenja zbog izvanredne epidemiološke situacije, formulirane su odredbe na štetu osoba s oštećenjem vida jer su slijepe osobe izuzete kao iznimka da ne podliježu prihodovnom odnosno imovinskom cenzusu za ostvarenje predmetnog prava, što se ne smije dopustiti novim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi; Sve osobe s oštećenjem vida koje temeljem Uredbe o metodologijama vještačenja pripadaju u 4. stupanj težine oštećenja vida, trebaju ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Pri tome je nužno da Uredba o metodologijama vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava propiše dostatnu metodologiju za vještačenje oštećenja vida kao specifičnog osjetilnog oštećenja koje predstavlja teško, a ne teže oštećenje.

2. INKLUZIVNI DODATAK

Ključna je izrada kvalitetnog Zakona o inkluzivnom dodatku kao jedinog zakona koji bi regulirao prava svih osoba s invaliditetom na naknadu koja kompenzira povećane troškove života osobe s invaliditetom i koja bi omogućila dostojanstvo i ravnopravno uključivanje u život zajednice. Budući da inkluzivni dodatak predstavlja kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene oštećenjem vida, na taj bi se način osigurala načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom za izjednačavanje mogućnosti, socijalno uključivanje i dostojanstveniji život osoba s invaliditetom, lako su učinjeni određeni pomaci u smislu objedinjavanja prijedloga Saveza osoba s invaliditetom za rješavanje pitanja o inkluzivnom dodatku, mnogi važni dionici još nisu dovoljno osviješteni o svrsi ove naknade za koju nikako ne smije postojati cenzus jer time ona gubi svoj smisao izjednačavanja mogućnosti, već se ona treba gledati isključivo kao kompenzacijski dodatak zbog postojećeg invaliditeta.

Prenosimo promemoriju Hrvatskog Saveza Slijepih kako bi zajednički komunicirali jasnu poruku donositeljima odluka i javnosti. Svim slijepim i slabovidnim osobama čestitamo Međunarodni dan bijelog štapa.

                                                               Udruga slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije