Nedjelja, 17 Studeni 2019 10:29

Održano vegansko kolinje: kobasice bez krvi i za prste polizati

Ocijeni sadržaj
(19 glasova)

PRIJATELJI ŽIVOTINJA U SREDIŠTU ZAGREBA PONUDILI UKUSNU I ETIČNU ALTERNATIVU TRADICIJI KLANJA -

ZAGREB -Dok u Hrvatskoj počinje sezona kolinja, udruga Prijatelji životinja ponudila je etičnu alternativu tradicionalno krvavim proizvodima – kobasice, pogačice s čvarcima, salenjake i svinjsku mast, i to bez ijedne zaklane životinje!

Sve to moglo se degustirati na štandu Udruge na zagrebačkome Cvjetnom trgu, gdje su posjetitelji mogli vidjeti i cijeli proces izrade veganskih kobasica – od pripreme smjese i punjenja u stroju za kobasice do kuhanja i pečenja, a svinje kojima time spašavamo živote mogle su se vidjeti žive, na lijepim fotografijama.

 - Vegansko kolinje ne radi se na blatnim seoskim dvorištima, ne čuju se užasnuti krici svinja iz čijih prerezanih vratova šiklja krv, ne osjeća se smrad njihove agonije i smrti. Ne trebamo se bojati svinjske kuge, salmonele, trihineloze, kao ni kolesterola, zagađenja okoliša i gladi u svijetu. Ostaju nam samo zdrave kobasice i druga jela na koja smo naviknuti, napravljeni u veselju i mirne savjesti prema životinjama, okolišu i drugim ljudima - izjavili su Prijatelji životinja. Dodali su da, osim što nitko nije izgubio život, vegansko kolinje sigurno je za zdravlje i sva hrana može se napraviti jednostavno i bez opravdano strogih zdravstvenih mjera kakve su trenutačno propisane za svinjokolje po dvorištima.

 - Živimo u 21. stoljeću i možemo uživati u kobasicama bez stradavanja životinja. Veganske kobasice svih vrsta, manje ili više ljute, pečene, dimljene, kuhane, za sendvič ili za hot dog, možemo kupiti u gotovo svakoj većoj trgovini, a možemo ih napraviti i sami prema brojnim dostupnim receptima, koje smo dijelili na degustaciju - rekli su Prijatelji životinja navodeći da nijedan obožavatelj mesa nije bio razočaran i da upravo ovakve veganske zamjene za mesne proizvode pokazuju da se ne moramo odreći okusa na koje smo od djetinjstva naviknuti, a da se istodobno možemo odreći krvoprolića.

Najbolji primjer za to su kobasice koje su se izrađivale i degustirale na štandu Prijatelja životinja, a koje je osmislila volonterka Anita Petrović nakon posjeta utočištu za životinje u kojemu je upoznala svinju Stellu. Dirnuta susretom sa sretnom svinjom, osmislila je jednostavan recept pomoću kojega svatko može napraviti kod kuće kobasice od pšenice, soje, zobi, masnoće i začina, a da pritom divne osobe poput Stelle ne stradaju. Uz pripremu kobasica, Anita je na štandu dijelila i recept za Stelline kobasice.

 - Klanje je najbrutalniji čin u odnosu čovjeka prema životinjama koje se ne mogu obraniti niti pobjeći, a bez klanja se itekako treba i može biti! Veganskim zamjenama za mesne proizvode koji se uobičajeno izrađuju nakon kolinja spašavamo i hrvatske običaje, i tradiciju, i svoju savjest, s obzirom na to da je samo prošle godine u Hrvatskoj zaklano više do milijun i pol svinja - zaključili su Prijatelji životinja.

Istraživanja su pokazala da su svinje po svojoj visokoj inteligenciji, izrazitoj društvenosti te sposobnosti za empatiju i privrženost superiorne psima. Imaju dugotrajno pamćenje, mogu igrati i videoigrice, vežu se jedna za drugu, pokazuju zaštitničke osobine, međusobno komuniciraju i prenose svoj socijalni status, sanjaju, prepoznaju vlastita imena i vode društvene živote takve složenosti kakva je ranije primijećena samo u primata. U uzgoju, pri velikoj prenapučenosti naročito je izražena socijalna dominacija. Stoga često na liniju klanja dolaze redoslijedom onako kako su zajednički živjele u skupini tijekom uzgoja, premda su pri istovaru u klaonici bile raštrkane. No, u smrt odlaze zajedno i jednako bolno.

Novinar i pisac Eric Marcus opisuje svinje kao nestašne, razigrane, senzibilne, nježne i mazne životinje: - Kad se sjetim ispitivačkih pogleda svinja ili njihova zadovoljnog roktanja dok sam ih češao po trbuhu, moram vjerovati da su te životinje jednako svjesne svojih tijela kao i ja. Moram vjerovati da osjećaju oštricu noža jednako kao i mi.“ Svojim izborom prehrane možemo ih spasiti od noža i klanja.

Recept za Stelline kobasice
2 šalice glutenskog brašna
1 šalica zobenih pahuljica
1 šalica sojinih ljuspica
2 šalice tople vode
½ šalica ulja
2 žlice soli
2 žlice češnjaka u granulama ili svježi češnjak
3 žlice slatke crvene paprike (prema mogućnosti, dimljene) ostali začini prema želji.

Glutensko brašno, zobene pahuljice i sojine ljuspice suhe promiješajte. U 2 šalice tople vode otopite začine te prelijte suhu smjesu uljem. Dobro promiješajte sastojke u kompaktnu smjesu. Oblikujte veličinu kobasica prema želji i čvrsto ih umotajte u plastičnu foliju te zavežite krajeve folije. Zakuhajte 1,5 litru vode s 2 žlice soli te na laganoj vatri kuhajte kobasice. Nakon sat vremena ugasite vatru i ostavite kobasice u vodi dok se voda skroz ne ohladi. Kobasice spremljene u hladnjaku mogu se koristiti desetak dana.
Recept osmislila Stella, svinja iz utočišta Koki, a pripremila i ustupila Anita Petrović.

Pogačice sa čvarcima
1/2 kg brašna (pola bijelo, pola integralno)
5 dl mlake vode ili biljnog mlijeka
5 žlica ulja
1 kockica kvasca
1 žličica soli
1 žličica šećera
½ šalice prženog sezama samljeti u mlincu za kavu, pa pjenasto umutiti s ½ šalice margarina, pola žličice soli i papra.

U mlakoj vodi (mlijeku) rastopiti kvasac, sol i šećer pa dodati ostale sastojke i zamijesiti
glatko tijesto. Tijesto pustiti da se udvostruči na toplome mjestu. Premijesiti i pustiti još jednom da se udvostruči.
Tijesto razvaljati na ½ cm debljine i premazati smjesom od sezama. Preklopiti pa opet namazati smjesom, preklopiti opet, pa razvaljati, i tako 3 – 4 puta.
Na kraju razvaljati na 2 – 3 cm debljine, rezati pogačice, premazati smjesom biljnog
mlijeka i malo brašna te posuti kimom, sezamom, makom ili sjemenkama prema želji.

Salenjaci
1 kg brašna (pola glatko, pola oštro ili integralno, a može i crno)
7,5 dl vode (može i biljno mlijeko)
½ dl ulja
2 kockice kvasca
5 žlica šećera
1 žličica soli
2 vrećice vanilin šećera
(opcija) ribana korica 1 limuna (neprskani)
35 dag margarina ili biljne masti
sitni šećer za posipanje i domaći pekmez od šljiva za punjenje
½ šalice biljnog mlijeka s malo brašna za premazivanje salenjaka

Zamijesiti glatko tijesto tako da se u mlakoj vodi (biljnom mlijeku) rastope kvasac, sol i šećer pa se dodaju svi ostali sastojci, osim margarina. Tijesto pustiti da se udvostruči na toplome mjestu. Premijesiti tijesto i pustiti još jednom da se udvostruči. Margarin mikserom umiješati tako da postane pjenast i lako maziv. Razvaljati tijesto na debljinu od 0,5 cm i premazati margarinom. Zarolati u roladu. Roladu nježno rastanjiti valjkom za tijesto. Izrezivati četverokute i na svaki staviti pekmez. Četverokut preklopiti na vrh. Bočno spojiti. Slagati u lim za pečenje. Peći oko 20 minuta na 250 °C. Tople uvaljati u sitni šećer.