Breadcrumbs

Četvrtak, 07 Ožujak 2019 09:26

Od Hrvata u prometu gori samo Rumunji i Bugari

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

OKRUGLI STOL UDRUGE SIGURNOST U PROMETU O AKTUALNOM STANJU SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA  -

Udruga Sigurnost u prometu, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, organizirala je okrugli stol na temu ''Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa''. Usprkos prošle godine ostvarenom poboljšanju općeg stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenju poginulih u odnosu na 2017. godinu, Hrvatska je u komparaciji s državama EU i dalje na začelju, posebice nakon povećanja broja stradalih od 2015. godine i stagnacije 2016. Ova činjenica ukazuje na realnu mogućnost i potencijal za postizanje još boljih rezultata.

- U prošloj je godini poginula 331 osoba, što je za 14 manje u odnosu na godinu prije. Podaci su ohrabrujući, ali nažalost još uvijek daleko od željenih. Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. cilj je da do kraja provedbe broj nesreća bude manji za 50%, da bude 213 stradalih. Nažalost, to će se teško ostvariti jer se posljednjih godina znatno udaljavamo od cilja, te je potrebno žurno provesti evaluaciju provedenih aktivnosti i mjera s ocjenom učinaka, započeti s aktivnostima na osnivanju Agencije za sigurnost cestovnog prometa i uspostavi sustava hitne helikopterske medicinske pomoći - rekao je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.

Neprimjerena brzina često rezultira najgorim posljedicama

Prema vrstama nesreća najviše je osoba smrtno stradalo pri slijetanju s ceste (31,2%), pri naletu na pješake (20,5%) i u sudarima iz suprotnog smjera (18,6%). Prema uzrocima nesreća najviše je smrtno stradalih zbog brzine neprimjerene uvjetima (46,1%) i nepropisnog kretanja vozila po kolniku (12%).

- Zabilježeno je smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 3,3%, a s ozlijeđenim osobama za 4,6%. Od ukupnog broja smrtno stradalih je njih 212 (66,9%) preminulo na mjestu nesreće, njih 24 (7,6%) prije prijevozu do bolnice, a 81 (25,5%) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. U 2017. je ozlijeđeno 14.622 osoba, a u prošloj godini 13.999. Ukupan broj prometnih nesreća u prošloj godini je bio 33.440, a godinu prije 34.366. Brojke ne odskaču previše – iznio je podatke Miron Huljak iz MUP-a i nadodao:

- Zabilježeno je povećanje smrtno stradalih vozača motocikala kojih je poginulo 52, što čini porast od 33% u odnosu na 2017. godinu. Također je zabilježeno povećanje stradalih vozača traktora kojih je poginulo 6, što je povećanje od 100% u odnosu na 2017. godinu. U 2018. je smrtno stradalo 65 pješaka, a to čini povećanje od 16,1% u odnosu na 2017. godinu.

Mogućnost pogibije u Hrvatskoj tri puta veća nego u Švedskoj

Temelj okruglog stola bio je samo jedan, a to je da se svi moraju još više potruditi kada je u pitanju stanje sigurnosti u cestovnom prometu. Vezanje pojasa na stražnjim sjedalima, izbjegavanje telefoniranja, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, poštivanje propisa, samo su neki od osnovnih elemenata koje vozači nažalost ne poštuju u dovoljnoj mjeri.

- Unutar EU je tijekom 2017. godine poginulo 49 sudionika na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj poginulo njih 80. Podaci za prošlu godinu još uvijek nisu dostupni. Uz svaku je poginulu osobu još njih pet teško ozlijeđeno. Najmanji broj poginulih ima Švedska (25), a slijede Velika Britanija (27), Nizozemska (31) i Danska (32). Podaci govore da je mogućnost pogibije sudionika u cestovnom prometu u Hrvatskoj tri puta veća nego u Švedskoj. Najveći broj poginulih bilježe Rumunjska (98) i Bugarska (96), a onda slijedi Hrvatska – rekao je Milan Pajnić iz udruge Sigurnost u prometu.

Više od 3.600 osoba smrtno nastrada u prometu

U svijetu u prometnim nesrećama svakoga dana između 20-50 milijuna osoba zadobije tjelesne ozljede, navode podaci Svjetske zdravstvene organizacije. U tim nesrećama više od 3.600 osoba smrtno nastrada, a oko 15.000 osoba zadobije tjelesne ozljede koje imaju za posljedicu trajni invaliditet. Problem provedbe često je taj što na papiru sve dobro izgleda, ali u praksi bude drugačije. Brojka od 213 stradalih osoba do koje bi se trebalo doći stoga se čini gotovo nedostižnom.

- Ovakav ambiciozan cilj ostvariv je ako dobije stvarnu, a ne samo deklarativnu, podršku najviših državnih tijela i pojedinaca. Potrebno je i da se u njegovu realizaciju uključe institucije civilnog društva. U svijetu je standardizirano što je potrebno učiniti da bi se smanjio broj stradalih, pa nećemo ništa novo otkriti ako kažemo da su to sljedeće stavke: promjena ponašanja sudionika u promet, bolja cestovna infrastruktura, sigurnija vozila, učinkovita medicinska skrb nakon nesreće, kao i ostali faktori poput utjecaja medija – rekao je profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti.

U Hrvatskoj je 13,68 godina prosječna starost vozila

Važan faktor u sigurnosti u prometu je sama ispravnost automobila. Država bi trebala potpomagati kupovinu novih automobila, naveli su sudionici skupa. Tehnički neispravno vozilo uzrok je za 6-8% prometnih nesreća.

- Starost voznog parka za osobne automobile u prošloj godini iznosi 12,64 godina, a za sva vozila 13,68 godina. Najčešći razlog padanja na tehničkom pregledu je neispravnost uređaja za kočenje (30,32%), potom uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (22,89%). Loši su trendovi pomlađivanja voznog parka, potrebna je detaljna stručna analiza prometnih nesreća u slučajevima sa smrtno stradalim osobama – rekao je Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske.

Projekt ''Uoči me!''

Škola za cestovni promet i FPZ proveli su projekt ''Uoči me!'' čija je svrha povećanje sigurnosti pješaka za 10% u dvije godine, što je u skladu s NPSCP. Ideja je bila utvrditi utječe li i u kojoj mjeri odjeća koju pri hodanju pješaci nose na njihovu sigurnost. Projekt je proveden u 20 srednjih školi diljem Hrvatske, a sudjelovalo je više od 878 ispitanika.

- Ulaganjem od 2 milijuna kuna u poboljšanje uvjeta vidljivosti na utvrđenim žarištima prometnih nesreća u kojima su nastradali pješaci bi dovelo do smanjenja od minimalno 10% nesreća. To u ekonomskom smislu znači reduciranje troškova od 6.5 milijuna kuna, gdje se za svaku uloženu kunu u sanaciju opasnog mjesta cjelokupnom društvu uštedi tri kune – rekli su akteri spomenutog projekta.

Na kraju su sudionici skupa naglasili da je potrebno uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću cestovnog prometa po modelu najuspješnijih europskih zemalja, te koordinirani pristup problematici sigurnosti cestovnog prometa od strane svih dionika koji su nominirani ili trebaju sudjelovati u rješavanju problema, odnosno ostvarenju glavnog cilja NPSCP-a.

- Trebaju češće policijske kontrole, da se godišnje obuhvati 20% vozača. Mediji trebaju veću pozornost posvetiti prometnoj preventivi i problemu neprimjerene konzumacije alkohola, droga i lijekova. Poraditi na transparentnosti rada sudova i proporcionalnim kaznama za prekršaje, pogotovo za kaznena djela u prometu. Zbog odstupanja NPSCP-a od 2015. do 2018. godine je potrebno napraviti konkretne korake kako bi se smanjio broj smrtno stradalih – zaključak je sudionika.