Breadcrumbs

Utorak, 30 Listopad 2018 09:12

Koje drveće saditi na grobljima

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

PRVI HRVATSKI DOKTOR ZA DRVEĆE FRAN POŠTENJAK SAVJETUJE - 

Moramo paziti da izbor stabala ne ugrozi grobove zbog veličine svog korjena ili pak krošnje!

Povezanost čovjeka i stabala poznata je od davnina i prožeta je kroz mnoge civilizacije i kulture. Stabla zbog svojih korijenja razgranatih u zemlju i uspravnog rasta te formiranja krošnja na velikim visinama predstavljaju vezu ovozemaljskog svijeta s Bogom. Prema vjerovanjima, vazdazelene vrste predstavljaju besmrtnost, dok listopadna stabla predstavljaju vječnost zbog sezonalnog listanja i odbacivanja listova; cikličke izmjene novog rađanja i smrti. I kršćanstvo sa svojim vjerovanjima i učenjima prepoznaje pozitivnu ulogu stabala koja često označavaju različite karakterne vrline (primjerice lipa- dobrotu, dud- strpljenje, glog- nadu, bršljan vjernost itd.). Stoga je sasvim razumljivo da su stabla najčešći i najpopularniji biljni dekorativni izbor za groblja.

Prije sadnje bilo kakvog zelenila na prostoru groblja, potrebno je provjeriti postoje li neke odredbe koje se trebaju poštovati prilikom izbora i unošenja vrsta. Također, bitno je da se napravi dobra analiza staništa kako bi se izbor vrste prilagodio specifičnim stanišnim uvjetima čime se osigurava da biljke, uz minimalno održavanje, prežive na tom prostoru. Ukoliko je stanište jako loše moguće je izraditi tzv. gredice, postaviti ukrasne vaze ili druge posude za sadnju. Ako je stanište podložno nakupljanju i zadržavanju vode potrebno prije sadnje napraviti drenažu kako bi se osiguralo nesmetano otjecanje viška vode – savjetuje prvi hrvaski doktor za drveće Fran Poštenjak, vlasnik i direktor tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Ujedno ističe da je kod izbora vrste bitno izbjeći invazivne vrste, ali i situacije gdje bi korijen velikih stabala rastom mogao napraviti štetu na podzemnoj infrastrukturi te je preporučljivo ne saditi vrste koje vremenom postaju podložne lomovima uslijed naleta jakih udara vjetra. U slučaju da se ploha za sadnju nalazi u razini tla potrebno je odrediti vrste koje dobro podnose redovitu košnju.

Uz klasičan izbor niskih trajnica, sukulenata i grmova preporučamo Vam, ovisno o staništu, sljedeće svojte: Polygonatum multiflorum ‘Variegatum’, Euonimous fortuney 'Emerald Gaiety', Sagina subtulata, Dianthus gratianopolitanus ‘Cheddar Pink’, Chamaecyparis obtusa ‘Minima’, Juniperus communis 'Compressa', Juniperus horinzontalis ‘Glauca’, Picea abies 'Little Gem', Picea abies 'Biggy', Pinus mugo 'Mops' i dr. Navedene vrste prikladne su za grobna mjesta jer se radi o grmovima niskog rasta i kompaktnih dimenzija. Na taj način moguće je vizualno oplemeniti grob bez potrebe intenzivne njege grmova orezivanjem što smanjuje trošak održavanja tih površina – nabraja prvi hrvatski doktor za drveće.

Još jedan pristup uređenju grobnih mjesta je svakako i sadnja autohtone vegetacije niskog rasta koja posjeduje dekorativna svojstva. U tom smislu moguće je, ovisno o podneblju, izabrati biljke kao što su Salvia officinalis, Lavandula angustifolia, Vinca minor, Helichrysum arenarium, Vaccinium myrtillus, Erica carnea i dr.

Kako bi spriječili rast korova, ali i mehaničko oštećivanje grmova zasađenih na grobnim mjestima, poželjno je na nezasađenu površinu ispod grmova adekvatno postaviti malč od dekorativnog kamenja. Odabirom kontrastnih boja kamena možemo dodatno naglasiti zanimljive vizualne elemente uređenja grobnog mjesta. Sprječavanje ozljeda nema samo estetsku narav, naime stres koje biljke dožive prilikom ozljeđivanja dugoročno može naštetiti fiziološkom stanju biljnog organizma predisponirajući ih na napad takozvanih „sekundarnih štetnika“, organizama koji svojim aktivnostima degradiraju određene biljne organe što u konačnici može rezultirati i odumiranjem posađenog dendromaterijala – savjetuje Fran Poštenjak, vlasnik i direktor tvrtke Arboring.

Ukoliko želite ukrašavanjem grobova pomoći pčelama, ali i drugim polinatorima da prežive razdoblje kada nema puno izvora peludi preporučujemo Vam da razmislite o Zinnia elegans cvs., Aster sp., Viburnum tinus, Erica carnea i dr.

Kvalitetnom analizom staništa i ostalim pripremnim radovima te izborom vrsta koje ćete posaditi uvelike smanjujete mogućnost pojave stresa, a posljedično i kohabitirajućih organizama- „štetnika“ na grmovima koji mogu napraviti štete i time umanjiti trud i zalaganje. Najupečatljivije posljedice takvih vrsta štete vidljive su na šimširu- Buxus sempervirens, ali i drugim grmovima primjerice Berberis thunbergii f. atropurpurea i dr. stoga preporučujemo da se konzultirate sa stručnim osobljem za izbor vrsta na specifičnim staništima – ističe urbani šumar i arborist Fran Poštenjak.