RAZGOVOR S POŽEŠKIM GRADONAČELNIKOM VEDRANOM NEFEROVIĆEM U PRIGODI DANA GRADA POŽEGE  -

Devet ste mjeseci na funkciji gradonačelnika, uspješno ste se suočili s brojnim problemima, a grad vodite sigurno. Kako surađujete sa središnjom državnom vlasti?
 - Pa sigurno u godini kad su izbori gradski proračun se drugačije formirao od strane bivše vlasti prema prvih 6 mjeseci gdje su se pokušali realizirati neke želje koje su imale izborni smisao. U tom trenutku kad smo preuzeli vlast naslijedili smo određenu problematiku po pitanju financiranja samog grada i nekih stvari u gradu, od projekata koji su započeti, a nisu do kraja bili definirani, ni kako će se završit i nisu u proračunu bili planirani na taj način koliko je u stvarnosti trebalo novca da se oni okončaju. Konkretno se to odnosi na Glazbenu školu gdje smo željeli taj projekt koji je od važnosti za grad Požegu i važan je za budućnost, za neke nove planove koje glazbena škola ima. Mi nismo željeli zaustavljati te radove iako je situacija sa financiranjem bila potpuno nejasna. Nakon gotovo 2 i pol mjeseca razgovora sa Ministarstvom regionalnog razvoja došli smo do potpisanog ugovora od strane ministarstva i nakon što smo to objavili javnosti dva tjedna nakon toga bio je isti ugovor poništen. To je primjer jedne loše suradnje središnje vlasti u državi s gradom Požegom, jer ako je to trebalo na taj način realizirati kroz taj aneks i stopirati ga onda se taj ugovor nije trebao ni potpisati. Druga stvar je da su se u tom periodu mogle donesti neke druge odluke koja su ta sredstva, koja su naknadno morala iznaći, a bila su oko 2,5 milijuna kuna iz proračuna i morala biti usmjerena na glazbenu školu, mogla možda u tih desetak dana nakon potpisa utrošiti negdje drugdje i našli bi se u dvostrukom problemu. Činjenica je da smo imali dobru volju da tu školu što prije završimo, da ona ne ostane nedovršena. Nismo željeli politizirati, nismo željeli oko toga stvarati aferu, međutim ovo iskustvo koje smo imali nam je dalo za razmišljati kako će u budućnosti ta suradnja biti s gradom Požegom s obzirom da je na državnoj jedna politička razina, a u gradu druga.
Školu ste uspješno završili, učenici i nastavnici rade sa zadovoljstvom, a pohvale dolaze sa svih strana, od građana i struke koja hvali ovu prvu namjenski izgrađenu glazbenu školu. No niste uspjeli opremiti koncertnu dvoranu jer nedostaju stolice, što sad?
 - 900 tisuća kuna koliko je Ministarstvo znanosti bilo doznačilo za opremanje glazbene škole i dva natječaja koja su uspješno provedena za tonski studio i informatičku opremu, ta sredstva su utrošena. Smatrao sam da je u ovom momentu lakše naći sredstva za dvoranu s nekom širom akcijom koja bi uključila koncerte, popularizaciju same škole, Požege kao grada tamburaške glazbe, poveznicu s festivalom, da bi na tom planu mogli naći sredstva i mislim da ćemo sa ovim koncertom koji će biti u Zagrebu 13. travnja doći do određenih sredstava uz pomoć gospodarstvenika u gradu koji su pokazali želju da nam pomognu, da sa svojim kapacitetima, od Spin Valisa, Orljave i nekih lokalnih drugih manjih gospodarstvenika, riješimo taj problem koncertne dvorane i stolica. Onda bi se zaokružila jedna cjelina s tom opremom, ja se nadam da će se uključiti i županija sa svojim aktivnostima jer osnivač škole je županija i ona je ta koja upravlja samim procesom školovanja i mislim da će oni dati svoj doprinos. Uz tu školu riješili smo Babukićevu ulicu, kompletno smo je prilagodili obnovi same škole, parkirališna mjesta, komunalna infrastruktura, oborinske vode i kanalizacija su riješeni, znači taj dio smo zaokružili u jednu cjelinu koja je bila gradu Požegi potrebna.
Završeno je dosta infrastrukturnih objekata, posebno nekih manjih koji se cijeli niz godina odgađaju. Dojam je da su građani baš to tražili. Kakvu suradnju ostvarujete s građanima?
 - Za investicije koje se tiču mjesnih odbora mi imamo iskazane potrebe. Prošle godine smo održali sastanak s mjesnim odborima, oni su dostavili svoje potrebe. Veći dio tih potreba su mi poznati iz izborne kampanje gdje sam obišao kompletno grad i znam o kakvim se tu situacijama sve radi. To su sve mahom sitni nedostaci koji su uočeni, dali je potrebna negdje suradnja s gradom, negdje s vodoprivredom u smislu održavanja korita potoka, čišćenja odlagališta gdje komunalno poduzeće treba reagirati, na vrijeme spriječiti stvaranje divljih deponija, do nekih sitnih radova u nekim ulicama. Međutim ostaju oni veliki problemi, ostaje problem Jagodnjaka i problem s oborinskim vodama, s rekonstrukcijom kompletne te ulice. Za preko 8 milijuna kuna treba tražiti način kako isfinancirati da se taj dio života građana u tom dijelu grada olakša. Tu je također područje Vranduka s jednom prometnom problematikom kanala i neosigurane pješačke staze gdje su to isto jedni značajni zahvati. Imamo planove asfaltirati veći dio ulica na Prauljama,  području mjesnih odbora Vidovci i Dervišaga. Pokušati ćemo zajedno s Novim Selom gdje isto ima dosta problema da se određene ulice i prometnice urede, to ćemo kroz ovu godinu pokušati maksimalno, to obećanje građanima održati i cilj nam je da se u gradu to sve dovede u red.
Koliko ste zatekli projekata spremnih za apliciranje europskih sredstava i što ste po tom pitanju učinili?
 - Svjedoci smo da nije niti jedna kuna došla iz Europe kroz nekakve dokumente. Bivša vlast nas je stalno kao pozivala na to da su dogovorili projekte, međutim jasno je svim ozbiljnim ljudima da nema dogovora, ne dobivaju se novci na dogovor, novac se dobiva na projekt koji je prijavljen, pripremljen i dokumentiran. Meni je iskreno žao što se politiziralo i dizala tenzija od strane SDP-a posebno zbog našeg otvaranja Odjela za europske integracije i zapošljavanje pročelnika. On je radom u posljednjih 5-6 mjeseci u potpunosti opravdao značaj toga odjela u gradu. Mi ćemo morati vrlo brzo riješiti još jednu stručnu osobu putem natječaja i detaljnog jednog testiranja, jer želimo zaposliti osobu koja može odgovoriti zahtjevima. Dokaz tome je da smo sportsku dvoranu Cesarićeve škole  kompletno kao projekt dovršili. Poslan je na indikativnu listu u ministarstva, kao gotov projekt i čekamo mogućnost da se u danom momentu poveže s određenim natječajem s kojim bi ostvarili sredstva za izgradnju dvodjelne sportske dvorane i rekonstrukciju Cesarićeve škole. Mi smo i pri završetku rješavanja kompletnosti projekta za Trg svete Terezije, znači to je nešto što se sviđalo nekomu ili ne, ali idejno rješenje i odabir tog rješenja je bio za vrijeme prošle vlasti, međutim nisu financirani ostali troškovi u tom projektu pa je građevinska dozvola dobivena tek u 11. mjesecu. Sad se radi prema onom načinu kako se europski projekti završavaju te će i taj dio biti gotov krajem 3. mjeseca. Tu smo našli sredstva i u prošlom proračunu i u ovom sada da se taj projekt završi. Naravno da je tu u pitanju i nespremnost gradske uprave što se vidi iz nedovoljne stručne pokrivenosti, što ćemo promijeniti. Ne možemo na taj način raditi, uz dužno poštovanje pojedincima koji o sebi zadnjih dana nakon objavljene sistematizacije imaju izuzetno visoko mišljenje, međutim neke stvari su drugačije kad se pogleda realno što je u gradu bilo.
Prijašnja vlast je imala nekoliko velikih i kapitalnih projekata od trodjelne sportske dvorane uz srednjoškolski centar, zatvoreni bazen, brza cesta i dr. Gdje su danas ti projekti?
 - Ja bi volio da se ti projekti u potpunosti pripreme da se mogu poslati tamo gdje se trebaju poslati. Postavlja se i pitanje održivosti nekih projekata. Sam zatvoreni bazen je projekt i ideja koja je bila za grad Požegu i puno veće gradove, jedan zalogaj koji se ne može financirati kasnije, kad se on napravi. Suludo je očekivati u gradu dobivanje od 50-60 milijuna kuna za bazenski kompleks koji bi kasnije pojeo više sredstava nego što u ovom trenutku kompletna sportska infrastruktura i sport u gradu Požegi košta. No ove godine smo u proračunu predvidjeli dva milijuna kuna za projektne dokumentacije.
Što se od projekata danas u gradu realizira?
 - Projekt centra za rekreaciju koji smo pokrenuli s kojim smo željeli riješiti jedan dio problematike u gradu Požegi, jer nas građani stalno pozivaju za nekakva dječja igrališta, za određene prostore u kvartovima koje bi trebalo prilagoditi. Mišljenja sam bio da je bolje na jednom mjestu napraviti prave sadržaje, održavati i voditi brigu o njima, nego ići na desetak lokacija s nečim što ne zadovoljava i možda je samo privremeno rješenje. Za Muzej smo isto tako financirali projektnu dokumentaciju i prijavili ga za turističku infrastrukturu. Iskreno rečeno taj je natječaj možda u ovom trenutku malo drugačiji u odnosu na naše zahtjeve, znači sama investicija je 20-tak milijuna kuna za građevinski dio, međutim on je spreman i mi ćemo ga ponoviti ako bude trebalo negdje drugdje.
Što grad Požega može danas ponuditi potencijalnim investitorima?
 - Žao mi je što je najvažnije za grad Požegu da po pitanju gospodarstva i poduzetništva, nemamo pripremljeno zemljište i kada investitori u ovom trenutku dođu mi ne možemo ponuditi nigdje nikakvu površinu na koju bi mogli ulagati. Ovdje smo  u jednom zaostatku, prolaze nam rokovi i natječaji gdje smo mogli kandidirati i tehnološki park i infrastrukturu za poduzetničke zone, a mi nismo još uvijek imali riješene vlasničke odnose. Prostorni plan donijeli smo tek u 11. mjesecu i pokrenuli postupak za proširenje od 36 hektara gospodarske zone u Industrijskoj ulici. Smatram da je to najveća greška bivše vlasti u gradu, da nije vodila računa bez obzira na krizu, bez obzira na sve, trebalo je pripremiti zemljišta, trebalo je staviti infrastrukturu u gospodarsku zonu. Tu je najveća zamjerka jer to je generiralo proteklih godina jednu gospodarsku pasivu. Činjenica da naši gospodarstvenici maksimalno zapošljavaju 400 radnika ili nešto više, da se broj novih ljudi ne pojavljuje, a da nam se poveća broj nezaposlenih.
Obećavali ste potpunu transparentnost u gradu, je li tome tako, kontaktirate li s građanima?
 - Mislim da je ta transparentnost prevelika u jednom trenutku, zašto, nije problem razgovarati sa građanima, ali nažalost 85% tih razgovora je problem zapošljavanja, a ostali 15% su možda neke sugestije, prijedlozi, potrebe po mjesnim odborima. Ne smatram da smo u protekli 8 mjeseci napravili neke greške jer smo svaki potez planirali. Činjenica je da je bilo određeni problema i nepovjerenja u neke strukture u gradskoj upravi, pa je i ta transparentnost povećana. Dobivali smo određene signale i informacije, a ja ću reći da nema razloga da se iz grada bilo što taji, svaki dokument je javan, svaki dokument ima svoju namjeru zašto je potpisan, kako od mene tako i od mojih zamjenika. Mislim da sasvim transparentno radimo i većinu odluka koje su potrebne dajemo na gradsko vijeće da ono još jednom protrese tematiku i donese se odluka.
Zašto volite svoj grad i gdje je danas grad Požega?
 - Ovaj grad prije svega volim zbog svih njegovih građana. Ja mislim da Požega u proteklih 20 godina nije iskoristila svoje prednosti koje je mogla iskoristiti, dakle moramo biti iskreni da smo grad koji direktno nije osjetio toliko rata i razaranja, nismo toliko bili pogođeni, ali u tom periodu mnoge druge sredine su višestruko napredovale. Ja sam smatrao da je ovo trenutak kad sam se sa svojim doprinosom mogao uključiti u poboljšanje životnih uvjeta u gradu Požegi, a prvenstveno smatram da ljudi i stanovnici u gradu Požegi vole svoj grad i da zajedno s njima možemo napraviti puno toga što bi budućnosti donijelo jedan razvoj i omogućilo nekim novim generacijama da imaju zaista grad u kojem su sretni. I na kraju svim sugrađanima čestitam Dan grada Požega.