Ispiši ovu stranicu
Srijeda, 10 Siječanj 2018 08:36

Kako funkcionira Zakon o pravu na pristup informacijama u Požeško-slavonskoj županiji

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

NAJTRANSPARENTNIJI GRADOVI LIPIK, PAKRAC I POŽEGA, A NA ZAČELJU GRAD PLETERNICA

NAJVIŠE INFORMACIJA JAVNO OBJAVILA OPĆINA VELIKA A NAJMANJE JAKŠIĆ I KAPTOL

U svrhu praćenja usklađenosti postupanja tijela javne vlasti na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave s obvezama propisanima Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), Povjerenica za informiranje je,kao neovisno tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, provela analitičko praćenje provedbe Zakona u dijelu koji se odnosi na obvezu proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada. Naime, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju tijela javne vlasti koja su dužna ispunjavati obveze propisane Zakonom. U dosadašnjem radu i postupanju Povjerenice za informiranje utvrđeno je da osobito JLP(R)S zaostaju u poštivanju provedbe Zakona, a slično su pokazala i neka druga istraživanja.

Predmet praćenja bilo je 17 tijela javne vlasti – Požeško-slavonska županija, gradovi Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, općine Brestovac, Čaglin, Jakšić. Kaptol, Velika te šest pravnih osoba – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. i Poduzetnički centar Pleternica d.o.o. za upravljanje nekretninama i obavljanje poslovnih djelatnosti), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško – slavonske županije, Zavod za prostorno uređenje Požeško–slavonske županije, Županijska uprava za cesta Požeško–slavonske županije i Regionalna razvojna agencija Požeško–slavonske županije – Panora d.o.o.. Praćenje je provedeno u razdoblju srpanj-kolovoz 2017.

Rezultati praćenja pokazali su da 13 od 17 tijela javne vlasti ili njih 76% objavljuje opće akte i odluke koje donose te da nijedna JLP(R)S ne objavljuje dokumente vezane za provedbu savjetovanja s javnošću, dok zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na njima objavljuje samo 5 tijela od njih 14, odnosno 36%. Ukupno gledajući, razina objave u kategoriji transparentnosti donošenja odluka je 35%. Kada govorimo o objavama u kategoriji transparentnosti rada i paniranja razina objava je 65% ili oko 2/3 objavljenih informacija od strane 17 tijela javne vlasti, u kategoriji financijske transparentnosti je 63%, a u kategoriji transparentnosti u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima je 65%. Sva tijela koja su bila predmet praćenja ukupno su, gledajući ostvarenu razinu objave u svim kategorijama transparentnosti, proaktivno objavila 58%, odnosno nešto manje od 3/5 propisanih informacija i dokumenata.

Gledajući pojedinačno, u izvješću su izdvojene jedinice lokalne samouprave koju su ostvarile najbolje rezultate te su objavile najveći broj informacija – gradovi Lipik, Pakrac i Požega te Općina Velika. S druge strane, izdvojene su i jedinice lokalne samouprave na čijim je službenim internetskim stranicama identificirana najniža razina objave propisanih informacija – Grad Pleternica i općine Jakšić i Kaptol.