Breadcrumbs

Ponedjeljak, 06 Ožujak 2017 11:32

Predstavljena knjiga dr. sc. Vesne Vlašić “Ispred ženskog zrcala“

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

ODRŽANI DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI -

POŽEGA - Desetak dana u sklopu obilježavanja Dana Matice hrvatske u Požegi i obilježavanja 175. godišnjice Matice, održano je niz predavanja, promocija, književnih večeri, recitala, a u Velikoj vijećnici Županije svečano je predstavljena knjiga dr. sc. Vesne Vlašić “Ispred ženskog zrcala – požeška snaha Hermina Tomić”. Ovo je prva knjiga autorice u kojoj je ona željela istaći ljude koje povezuje Požega, bilo da su Požežani ili živjeli u Požegi, ali po ženskoj liniji, posebno onih žena koje su se našle u sjeni svojih više poznatijih u javnosti, muških partnera.

- Ja sam jedno sedam, osam godina istraživala književnu povijest s kraja 19. i početka 20. stoljeća, odnosno slavonske književnice. Slučajno sam istražujući naletjela na tekstove Hermine Tomić. Kad sam malo dalje kopala, vidjela sam da ona ima veze s Požegom, da je ona požeška snaha, da je udana za Eugena Tomića i to me zaintrigiralo. Istražujući dalje shvatila sam da je ona iznimno osebujna ličnost, da je bila glumica, da je književnica, pisala slavonske igrokaze, novinske tekstove i da je bila značajna u kulturnim događanjima grada Zagreba krajem 19. st. Ona je organizirala druženja u njihovom salonu i zabilježeno je da nije bilo značajnije osobe koja je prolazila ili bila u Zagrebu, a da nije zastala u tom salonu. No ustanovila sam da je uopće nema u hrvatskoj književnosti, niti joj se spominje ime. Shvatila sam da je toj osobi zapravo učinjena velika nepravda – pojasnila je autorica Vesna Vlašić, kako je došla do teme o kojoj je onda pisala, jer je ona cijelog života zapravo živjela u sjeni svoga supruga, Josipa Eugena Tomića. Željela je svakako skinuti prašinu s njenog imena, a pokušala je povezati i Herminu Tomić, kao požešku snahu s Požegom, jer je ona 1868. godinu živjela u Požegi, neposredno nakon udaje.

- Jedan dio knjige stoga sam posvetila građanskom životu obitelji iz tog razdoblja, odnosno ženskom dijelu tih obitelji. Dalje sam to proširila na udruge koje su bile značajne za društveni život Požege i to samo na one udruge na čijem čelu su bile žene, ili su najvećim dijelom članice bile žene. Otkrila sam da je život u doba bio zanimljiv, da se jako puno toga baziralo na volonterskom radu, da je društveni život bio iznimno bogat. Puno više su se družili, to su bili saloni, čajevi, ženska druženja su bila značajni dio njihovog života - kaže autorica Vlašić, koja obećava da će smanjiti bavljenje drugim poslovima i posvetiti se više pisanju druge knjige.

- Ova knjiga je mali dragulj u niski ženske književne povijesti i slavonske, ali i nacionalne, napose važan za grad Požegu i za ono što Požega kao kulturološki prostor i danas znači. Autorica skida veo s osebujnog lika Hermine Tomić, žene koja je svojom pojavom i djelom kršila pravila ondašnjeg društva, a ipak cijeli život i nakon života ostala je u sjeni poznatijeg i priznatijeg supruga Josipa Eugena Tomića. Razlikuje se i ne razlikuje previše od knjiga slične tematike koje smo već mogli pratiti i koje su na neki način nit vodilja, od memoara Vilme Vukelić, knjige o Zdenki Marković, koja je objavljena u Požegi, na neki način prati i trag knjige o Franji Cirakiju, na neki određeni način otkriva nam mikro povijest. To je povijest koja nije upisana u velike historiografije kakve se još uvijek pišu, to je povijest ljudi s margine, a u ono vrijeme moramo znati, žene nisu bile u središtu pozornosti već su to bili veliki značajni muževi koji su supruge ostavljali u sjeni. Upravo tu historiografsku, književnu i kulturološku nepravdu ovom svojom knjigom je pokušala ispraviti i Vesna Vlašić - istakla je urednica izdanja, dr. sc. Tatjana Ileš sa Sveučilišta J.J. Strosmayer u Osijeku. 

Recenziju je napisala prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić u kojoj navodi. - Autorica pažljivo analizira kulturna, politička, socijalna i privatna iskustva književnica čija je djelatnost utjecala na kulturološku povijest Požege. Daje i znanstveni pogled na različitosti ženskih tekstova u pojedinim književno-povijesnim razdobljima. Stvaralaštvo Hermine Tomić upisano je u kodove života požeških građanskih obitelji, posebice ženskih članova, uočavajući dinamiku njezinih aktivnosti u društvenom životu brojnih udruga i društava. U knjizi će se pružiti čitateljima na taj način zanimljiv ženski pogled u prostor, vrijeme i žitelje ovog slavonskog grada. Putujući kroz povijest dotiče se autorica i opisa Požežanki koje su slijedile modu, odlazile u kazalište i na plesove ali se bavile i humanitarnim radom bile učiteljice i glumice. Tako ona empirijsku stvarnost umata u ženski zrcalni pogled. Vesna Vlašić po prvi puta predstavlja kulturni i književni prinos Hermine Tomić požeškoj i hrvatskoj ženskoj književnosti otkrivajući čitalačkoj publici ženu koja je cijeli život i poslije života u Tomićevoj sjeni. Hermina je ostavila trag u vremenu koje ovo istraživanje i valorizira, a objavljivanjem ovog sustavnog istraživanja ukazat će se na značaja ženskog slavonskog pisma kao sastavnog dijela povijesnih različitosti hrvatske književnosti te će se po prvi puta analizirati zaboravljeni slabo poznati tekstovi ove književnice.

O knjizi Vesne Vlašić u svojoj recenziji piše i akademik Dubravko Jelčić. - Ono što je posebnost rukopisa je autoričina nakana da upozori na žensku dionicu hrvatskog pisma, slavonskog, posebice požeškog, istražujući i ukazujući na značaj književnica koje su na neki način povezane s Požegom. Inspirirana sviješću o posebnosti požeške sredine obrađuje kulturnu povijest Požege na neobičan način, kroz sinergiju povijesnog, sociološkog i kulturološkog svijeta.

Tekst/foto: Vladimir Protić