Ispiši ovu stranicu
Ponedjeljak, 01 Listopad 2012 11:27

Kaptol, ključ za otkrivanje tranzicijskog razdoblja u povijesti Europe

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

PRVI PUTA KORISTILI GEOFIZIČKE METODE U POTRAZI ZA PRAPOVIJESNIM NASTAMBAMA -

KAPTOL - Tumuli s bogatim kneževskim grobovima već odavno su Kaptolu priskrbili jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta za željezno doba u Europi. A kada se prošle godine krenulo u istraživanje i naselja za koje se pretpostavljalo da pripadaju istom razdoblju utvrdilo se da ipak nije tako. Došlo se od neočekivane situacije.

KAPTOL TU- Naime, sredinom šestog stoljeća prije Krista na širokom području Panonije odnosno između Alpa i Dunava naglo prestaje ukopavanje pod monumentalne grobne humke s mnoštvom bogatih priloga pa se smatralo da je riječ o slomu halštatske kulture zbog najezde skitskih ratničkih skupina. Smatralo se da intenzivniji kulturni razvoj u ovom prostoru ponovno počinje tek tijekom punog razvoja keltske odnosno latenske kulture gotovo tri stoljeća kasnije. Iako u Kaptolu doista nema mlađih tumula na utvrđenom naselju je situacija potpuno drukčija! Nalazimo izuzetno bogate stambene slojeve koji pripadaju najranije kasnom šestom stoljeću, dakle vremenu kada tumula više nema, a koji upućuju na izuzetno bogatu zajednicu koja upravlja ovim prostorom. Na samom bedemu nalazimo i tragove kuća iz ranijih razdoblja latenske, odnosno keltske kulture koji upućuju da je na ovom prostoru život kontinuirano trajao i u vrijeme kada ga drugdje nema! Pri tome čini se da je riječ o izuzetno bogatoj zajednici koja ne zaostaje za onom koja je gradila tumule i vjerojatno je riječ o kontinuiranom razvoju koji čini se možemo pratiti i u kasnije vrijeme – objašnjava dr. sc. Hrvoje Potrebica, voditelj istraživanja.

Ukoliko bi potpuno neočekivane latenske nalaze, dodaje, mogli uklopiti u taj slijed neprekinutog kulturnog razvoja to bi imalo implikacije na sliku razvoja željeznog doba Europe u cjelini. Kaptolsko naselje time bi dobilo status jednog od najznačajnijih nalazišta za razumijevanje tog ključnog tranzicijskog razdoblja u kulturnoj povijesti Europe.

Ove godine prvi puta su primjene geofizičke metode u istraživanju naselja za koje se pretpostavlja da se prostire na 7 hektara. - Radi se o istraživanju koje se provodi na površini. Koristilo smo magnetnu i georadarsku metodu te metodu električnog otpora. Uspjeli smo utvrditi heterogeni zemljani sustav tumula s ostacima kamenih grobnica kao i koncentrične opkope. Ovim metodama na najbrži način se saznaje što se nalazi ispod površine zemlje – ističe dr. sc. Boris Mušič iz Ljubljane, voditelj geofizičkih istraživanja.

Potvrdu njegovih rezultata trenutno provjeravaju arheološka iskapanja. Do sada su uspjeli pronaći donje dijelove jedne nastambe te bedeme naselja. (a.t.)

Galerija slika