Ispiši ovu stranicu
Petak, 02 Veljača 2018 15:33

Uloga vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

POŽEŽANIN DR. SC. ŽARKO ŠPANIČEK, PROČELNIK KONZERVATORSKOG ODJELA ODRŽAO PREDAVANJE O VODENICAMA U OSIJEKU   -

OSIJEK - Predavanje “Uloga vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema”, održano u Klubu knjižare Nova, rasvijetlilo je slabo poznato poglavlje iz gospodarske povijesti ovih krajeva. O rezultatima svojih istraživanja u Državnom arhivu u Osijeku, ponajviše arhivske građe koja se odnosi na Valpovačko vlastelinstvo, govorio je dr. sc. Žarko Španiček, dugogodišnji pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi, inače po struci etnolog konzervator. Posrijedi je tribina koju redovito priređuje Državni arhiv u Osijeku o čemu izvještava Glas Slavonije. U žarištu zanimanja ovog znanstvenog istraživača su vodenice i drugi povijesni mlinovi na području Valpova u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća. Kako bi stekao cjelovitu sliku, Španiček je o vodenicama i mlinovima na području Posavine i Vojne krajine istraživao građu i u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Osijek je na SVOM vrhuncu imao 60 vodenica koje su mljele žito

Kako nam je objasnio, vodenice su imale iznimnu ulogu u gospodarskom životu tadašnje Slavonije. Bili su to važni pogoni koji su zapošljavali veliki broj ljudi. Vodenice su, ističe Španiček, jako zanimljive i kao povijesno najstarija vrsta strojeva. Prema njegovim riječima, najvažnije su bile vodenice na Dravi. One su bile iznimno važne, bile su prodavane, iznajmljivane i vrlo skupe. Španiček kaže da je imati vodenicu na Dravi značilo ući u ozbiljnu investiciju. Naime, cijena jedne vodenice na Dravi bila je ravna vrijedosti deset seoskih kuća. Bili su to vrlo ozbiljni pogoni i predstavljali su u graditeljskom i proizvodnom smislu važne objekte. Dodao je da se žito mljelo isključivo za domaće potrebe jer su skladišne mogućnosti bile male, a ostatak žita bio je namijenjen izvozu. S obzirom na znatnu nazočnost austrijske i ugarske vojske u gradu, Osijek je bio središte vodeničke i mlinske industrije u Slavoniji od druge polovine 17. do druge polovine 19. stoljeća, rekao je Španiček. Zlatno doba vodenica u Osijeku i Retfali bilo je od sredine 19. stoljeća pa do šezdesetih godina 19. stoljeća, kada ih je na Dravi bilo šezdesetak, istaknuo je. Gradnja parnih mlinova u Osijeku i sve življi parobrodski promet na Dravi dokinuli su potrebu za tolikim vodenicama.

Španiček, koji je do sada objavio naslove “Slavonski pučki proroci i sveci”, “Tradicijsko graditeljstvo: Slavonija, Baranja i Srijem” i “Bizovačka narodna nošnja”, planira o vodenicama i tradicijskim mlinovima u Slavoniji objaviti knjigu.

Danas na Dravi u Osijeku radi jedna vodenica kao turistička atrakcija.vodenica na Dravi

tekst i foto Glas Slavonije