Banner 750x94 autoservis gavran

    cerada 7x1 autoservis gavrann

Breadcrumbs

Subota, 18 Veljača 2017 11:17

Fito promet okupio najveće vinogradare i voćare Požeštine na edukaciji

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

VOĆARI I VINOGRADARI U PERIODU DOK NEMA VEGETACIJE DOBIVAJU NOVA ZNANJA -

NA ŽALOST KOD NAS SE EKOLOŠKA PROIZVODNJA U VOĆARSTVU ORGANIZIRA SAMO ZBOG IZDAŠNIH POTICAJA  -

VETOVO – Dok u vinogradima i voćnjacima traje orezivanje i nema vegetacije, najbolje se na vrijeme educirati kako krenuti u gnojidbu nasada, prve zaštite od štetočina i bolesti, kako usmjeriti svoj urod ka visokoj kvaliteti. Jedno od takvih predavanja organizirala je zagrebačka tvrtka Fito promet, u restoranu Schon Blick u Vetovu, na koje je pozvala najveće vinogradare i voćare Požeštine, s kojima već ima dugogodišnju suradnju ali i kooperantske odnose.

- U sustavu Fito prometa četiri su tvrtke, koje se bave distribucijom i savjetodavnim uslugama u poljoprivrednoj proizvodnji. Isključivo se bavimo voćarstvom i vinogradarstvom, ne bavimo se ratarstvom, a nešto obrađujemo povrtlarstvo. Trenutno nas je 30 u tvrtki, od toga je 20 visokoobrazovanih ljudi, a imamo 16 agronoma u tvrtci. Oni hodaju cijelo vrijeme po terenu s malim kombijima, osim što pokušavaju dati savjet poljoprivrednicima, oni odmah i dovoze potrebnu robu. Sva savjetovanja proizvođačima su besplatna – istakao je Goran Ostojić, direktor tvrtke Foto promet, koji ističe i nekoliko oblika kooperacije koju organiziraju sa svojim kupcima.

IMG 9149- Organiziramo proizvodnju jabuka po cijeloj Hrvatskoj, jer imamo hladnjaču 2.250 tona, moderno ULO hladnjaču staru četiri godine u Velikoj Ludini. To je centralni dio Hrvatske, tako da možemo sakupljati robu od Međimurja do Slavonije. Pokušavamo što više ljudima omogućiti da robu koju od nas preuzimaju plate svojim proizvodom, koji mi kasnije distribuiramo na tržište. Od vinogradara otkupljujemo velike količine grožđa, oko 50 vagona grožđa koje prerađujemo u vinariji, u Istri, koja je bila u našem vlasništvu, a sada se brinemo samo za nabavku grožđa za potrebe proizvodnje vina. Grožđe otkupljujemo iz cijele Slavonije – kaže Ostojić, koji dodaje da su osim ovakvih edukacija koje organiziraju po mikro regijama, svakodnevno na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima. – Čak i subotom i nedjeljom smo našim kupcima na raspolaganju, pa imam čak i poziva u 3 i 50 ujutro u nedjelju, kada me jedan voćar sa 8 ha jabuka, zove i pita koje količine i što sada da zamiješa, jer on ide prskati voćnjak. Evo stojimo na raspolaganju baš uvijek.

Dok su u vinogradima i voćnjacima radovi na orezivanju, očekuje se kretanje vegetacije uskoro, a Fito promet svojim poslovnim partnerima savjetuje IMG 9144slijedeće. - Mi ćemo svakako propagirati naša sredstva, od gnojiva do zaštite, koja prodajemo na cijelom Balkanu, prvenstveno Chromosovu robu i Agrokem max, no držimo i ostala sredstva, od Bayerove do Syngentine robe. Nastojimo što više domaće robe prodavati, a što manje uvoznih sredstava, a trudimo se ljudima pokazati što više fiziološke procese unutar biljke. Na koji način se boriti protiv bolesti, protiv štetnika, protiv bakterioza, pomoću fizioloških procesa. Danas ćemo posebno obraditi značaj mitoze u prva tri tjedna nakon oplodnje, kako prorjeđivati plodove jabuka i kako dobiti što sadržajnije grožđe. Danas sve više dolazi do značaja da nije sve grožđe jednako, plaćaju se bolje ona koja imaju više šećera i kiselina, suhe tvari ali i arome – ističe Ostojić, koji za sve kupce svake godine izdaje i bilten, koji proizvođače prati kao priručnik na njihovim nasadima, u voćnjacima i vinogradima. Tu su potpuni procesi zaštite u svakoj voćnoj kulturi, te u vinogradima, ovisno o sortama. Zadnje dvije godine uveli su i ekološko tretiranje u voćarstvu, po ograničenjima koja se razlikuju od konvencionalnog uzgoja. IMG 9145

Ekološka proizvodnja u voćarstvu organizira se samo zbog poticaja

Ostojić smatra da se nažalost ekološka proizvodnja organizira zbog poticaja, koji su visoki, a uopće ne zbog finalnog ploda. – Čast svaka koji imaju ekološke stavove, ali mislim da je najveći udio ekološkog uzgoja samo zbog poticaja. Mi sada imamo 1500 ha uzgoja šljive na baniji i Kordunu, a od tih 1500 ha ekološkog uzgoja šljive na tržište ne dođe ni stotinu tona šljive na tržište, a država uludo troši 8.000 kn poticaja po ha. Nema šljive, jer oni posade voćnjak zbog poticaja od 8.000 kn poticaja, kasnije 6.000 kn. Proizvodnja postoji a vrlo malo je stvarno ekološke proizvodnje i svaka čast ekološkim proizvođačima koji stvarno rade ekološku proizvodnju, no većina ih je samo zbog poticaja. To je problem, i stvarne ekološke proizvodnje u voćarstvu imamo svega oko 200 ha – tvrdi Ostojić koji smatra da je u vinogradarstvu također malo ekoloških nasada, no ističe primjer Krauthakera, koji ne traži eko markicu, a svaki segment svoje proizvodnje pokušava držati u ekološkom principu.

Tekst/foto: Vladimir Protić