ZBOG 'LEDENE' VELJAČE U VINOGRADIMA SE 'ZBRAJAJU' ŠTETE OD IZMRZAVANJA  -

KUTJEVO / POŽEGA - Val ekstremno niskih temperatura u veljači uzeo je danak na mnogim kulturama, a nije zaobišao ni vinovu lozu, čak i u kontinentalnim vinogorjima, gdje je loza inače otporna na studen. Izmrzavali se mladi pupovi i na bijelim i nešto otpornijim crnim sortama, a na položajima niže nadmorske visine u slavonskim vinogorjima, pod ledenim je oklopom pucala i sama loza. I dok je u iločkim vinogradima najveće štete pretrpio traminac, u kutjevačkom vinogorju strahuju za mlade nasade u kojih je otpornost na izmrzavanje slabija. Iako se štete tek zbrajaju, urod će zbog teške zime podbaciti, a u pojedinim vinogorjima biti i upola manji od očekivanog.

- Sve sada ovisi o položaju svakog pojedinog vinograda, nadmorskoj visini lokaliteta pod lozom, a dijelom i o samoj sorti. Pravu sliku o stanju u vinogradu dobit ćemo tek kada porastu temperature i kada krene vegetacija, a loza 'potjera'. Nekoliko dana uzastopce temperature su bile i do 20 pa i više stupnjeva ispod nule. Zato će u vinogradima na niskim položajima biti problema, možda i do 40-tak posto urod bude manji - ističe Zorica Tandara, vinogradarka i vinarka iz Kutjeva.

No, stvarno zbrajanje šteta tek predstoji. Otpornost na izmrzavanje, ove je 'kutjevačke' zime, ovisila jednim djelom i o samoj sorti. Neke su na led i studen osjetljivije. Ipak, za ovogodišnje će štete i manje urode, presudni biti položaji, kaže struka.

- Tako niske temperature ovdje na položajima Kutjevačkog vinogorja najbolje podnose traminac i graševina, ali i rajnski rizling. Neke sorte poput ružice bijele, zweigelta manje su otporne pa će im vjerojatno više štetiti. Pup na lozi može podnijeti bez problema temperaturu i do 15 celzijevaca ispod nule, naravno i više ako su na optimalnim vinogradarskim površinama. Problem je s vinogradima u udolinama, mikrodepresijama gdje se mogu očekivati velike štete - kaže enolog i vinogradar Ivica Perak.

Na povijesnom vinorodnom lokalitetu Sokolovca na Požeškoj gori s rezidbom se nije žurilo. Obitelj Jurković uzgaja pinot sivi i crni, kao i graševinu na karakterističnim strminama pa je trebalo pričekati da ledeni oklop popusti, a duboki snijeg u vinogradu počne kopniti.

- Uvijek s rezidbom krenemo koncem veljače i bude sve gotovo do Grgureva. To sada daje određenu prednost jer se loza još stigne oporaviti. Sve što je izmrzlo u rezidbi ćemo odstraniti i dati lozi priliku da nadoknadi izgubljeno i potjera nove pupove. Ovdje na našim položajima najosjetljiviji je crni pinot na kojemu se i vide posljedice izmrzavanja, no procijeniti uistinu kolika će šteta biti, sada je još rano - kaže iskusan vinogradar i vinar Ivan Jurković.

Da je duboki snježni pokrivač dobro došao, potvrđuje i požeški vinogradar i vinar Antun Malvić. Podsjeća kako je to lozu u njezinu donjem dijelu zaštitilo, ali i donijelo prijeko potrebnu vlagu u zemlju nužnu za proljetni razvoj loze. Za razliku od iločkih i baranjskih vinograda gdje bilježe čak pucanje loze uslijed studeni i leda, ovdje toga nije bilo. No, kada se loza probudi iz zimskog mirovanja, sokovi prokolaju punom snagom, a vegetacija krene, sve će biti puno jasnije. Tada će se stvaran danak teške zime sa sigurnošću utvrditi, a štete, nadaju se slavonski proizvođači, ne bi smjele ostaviti dugotrajne posljedice. (SN)