Ponedjeljak, 02 Siječanj 2012 18:25

Gdje su nestale domaće guske…

Ocijeni sadržaj
(19 glasova)

ODLIČNE UVJETE ZA UZGOJ GUSAKA NE KORISTIMO  -

Tradicija uzgoja domaće guske koja je u Slavoniji bila nezaobilazan dio božičnoga, blagdanskog 'stola' gotovo je nestala iz seoskih dvorišta. Ipak ta bi proizvodnja mogla biti itekako profitabilna u Europskoj uniji. Inozemno tržište guščje meso, a posebno jetra, plaća peterostruko više od nas, a otkupljuje se i perje kao ekološki proizvod.

 

Vjeruje u tu proizvodnju zato Zlatko Mahaček iz Bjeliševca, za sada jedini proizvođač ove peradi u Požeškoj kotlini. Iako su njegove domaće guske gotovo upola lakše od tovnih 'teškaša' poput tuluške i njemačke guske, meso i jetra su im mnogo kvalitetniji.

 

- Imam jato od petstotinjak komada, prodam sve, ali uz dosta problema. Cijena je žive 30, a očišćene guske 40 kuna i sve uglavnom prodam na tržištu Zagrebačke županije. Veliki trgovački centri nude guščetinu i to onu jeftinu, smrznutu iz uvoza, a nama je tome teško konkurirati. Kriza je i ljudi nemaju novca, gledaju na svaku kunu - kaže Zlatko koji guske uzgaja na vlastitim pašnjacima i to uz prirodni vodotok na gotovo ekološki, ekstenzivan način.

 

Nekada vladarica slavonskih dvorišta i imanja, danas je guska iz uzgoja gotovo potpuno nestala. Nema organiziranog otkupa, čak ni jedne domaće tvrtke koja prerađuju guščje meso.

Zlatko_Mahaek

 

- Nema poticaja na uzgoj i proizvodnju guske, a ono što se trenutačno potiče u nas samo su dvije pasmine peradi i to domaća kokoš 'hrvatica' i zagorski puran kao autohtoni. Nemamo ni reprocentre pa se jaja i jednodnevni guščići uvoze iz susjedne Mađarske - ističe Tomislav Mikel, savjetnik za peradarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Požeško-slavonske županije. Ne traži se više ni fino guščje perje, no nije uvijek bilo tako.

 

- U slavonskim je selima bio običaj čijanja perja u zimskim večerima. Žene bi se okupile, čijalo bi se, a onda tim finim perjem punili jastuci, perine. Moglo ga se i dobro prodati, ali danas ga je zamijenila sintetika i ne traži se više - prisjeća se Zlatkov otac Miroslav Mahaček, te dodaje kako se dobro mogla prodati i guščja mast zbog njezinih ljekovitih svojstava.

 

Kako je u Europskoj uniji guščje meso peterostruko skuplje nego u nas, a jetra cijenjena delicija, ova proizvodnja ima pravu budućnost. Prije nas shvatili su to Mađari, Slovaci i Česi, danas najveći izvoznici guščjeg mesa, jetre i perja u regiji, iako su u nas uvjeti za ovu proizvodnju 'bogom dani'.....

 

SN