Ispiši ovu stranicu
Ponedjeljak, 10 Prosinac 2018 15:00

Nakon 15 godina selekcije spremne sadnice najbolje klonske graševine za sadnju

Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

REZULTATI ZAJEDNIČKOG PROJEKTA UDRUGE KUTJEVAČKI VINARI I AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB - 

KUTJEVO – Prije 15 godina započeo je zajednički projekt na traženju najkvalitetnije klonske sadnice graševine, koji do tada nisu postojali na području Hrvatske, iako se graševina uzgaja od davnina i jedna je od najrasprostranjenijih i najvažnijih bijelih sorti u RH. Gotovo svako četvrto vino na hrvatskom tržištu je graševina zastupljena sa 24% cijele proizvodnje vina. Podrijetlo Graševine još uvijek nije utvrđeno, a najvjerojatnije je iz srednje ili istočne Europe, moguće iz podunavske regije, prema tome svakako i iz Hrvatske. Cilj projekta je bio pronaći genotipove unutar populacije Graševine u Kutjevačkom vinogorju, a nakon provedbe postupka klonske selekcije certificirati kao klonove i omogućiti proizvodnju klonskog sadnog materijala.

Cijeli projekt od početka prezentirao je članovima Udruge Kutjevački vinari i čelnicima Kutjeva d.d., voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je vodio cijeli projekt, koji sada nakon priznanja od Zavoda za rasadničarstvo i sjemenarstvo iz Osijeka kreće u drugu fazu: - Nakon ovog priznanja mi smo dobili i dozvolu za prvu sadnju 16.300 cijepova klonske graševine, koja je izabrana od 4 najbolje vrste graševine. Na samom početku pregledali smo 30 tisuća trsova na 13 lokacija u kutjevačkom vinogorju, izdvojili 249 trsova, nakon testiranja na viruse izabrali samo 114 nezaraženih trsova. To je bio start pretklonske selekcije iz koje smo u dalju proceduru izdvojili 87 genotipova kao klonske kandidate, od kojih smo proizveli 966 cjepova „virus-free“. Posađeno je tih 87 klonskih kandidata zajedno s klonovima iz Italije, Mađarske, Srbije i Slovenije koji su ovaj postupak klonske selekcije već završili. Sadili smo na dvije lokacije, Vidim Kutjevo i Stražeman. Podizanjem ovih kolekcija stvorili smo mogućnost proizvodnje certificiranog sadnog materijala za tržište koji ima plavu etiketu kao oznaku klonskog materijala. Grožđe sa tih lokacija i s površina na Fakultetu koristi se za vino koje se posebno ocjenjuje i prati. Rezultat su svega da je izabrano 4 vrste graševine, dvije kao standardne graševine sa visokim rezultatima u rodnosti, veličini grozda, veličini bobica, količini šećera, ukupnoj kiselosti i ph, otpornosti na bortritis, druge bolesti i vizualnoj evaluaciji. Jedna vrsta je pripremljena za jače i snažnije graševine, a jedna za blaže i svježije graševine. Ponovno je selekcijom izdvojeno 12 najboljih koje su razmnožene na 3 kolekcije. U 2011. godini dobili smo 3. generaciju bezvirusnog klonskog kandidata i prvih 16.300 sadnica koje će posaditi članovi udruge Kutjevački vinari u svojim vinogradima - istakao je prof. Maletić koji najavljuje za slijedeću godinu u rasadnicima spremnih 114 tisuća sadnica bezvirusnog klona graševine. On predlaže da Udruga ili netko od vinara oformi još jedan matičnjak, osim onog na fakultetu, a iznio je i prijedlog za nastavak projekta za koji bi trebalo osigurati do 75 tisuća kuna godišnje. U nastavku bi uz stalno praćenje ponašanja klona u ekonomskoj eksploataciji naglasak dali na vina koja su proizvedena od klonske graševine. Vina bi se redovno slala na sva natjecanja i ocjenjivanja kvalitete te bilježilo koje od te četiri klonske selekcije najboljih graševina daju i najbolje ocjenjena vina.

Od ove godine predbazni materijal proizvodi se i u Njemačkoj u suradnji s Institutom u Geisenheimu, u rasadniku „Antes“ koji će biti izoliran i zaštićen od infekcije. U 2018. podignut je i vinograd na lokaciji Vetova, Vinarija Galić, vinograd s 3.900 cijepova od 4 klona graševine. Također u 2018. nakon pregleda nasada klonova na Fakultetu osječki Zavod odobrio je proizvodnju 114 tisuća klonskog sadnog materijala za sadnju u 2019. godini.

- Prvi puta u Hrvatskoj je provedena sustavna individualna klonska selekcija naše najvažnije sorte graševine. Pojavom klonova različitih karakteristika proširuje se kvalitativni potencijal Graševine. Omogućuje se izbor vinogradarima i vinarima da prilagode Graševinu sukladno svom cilju proizvodnje ali i različitim položajima i tehnologijama. na ovaj način smo oplemenili i obogatili karakteristike Graševine, što će potvrditi i osnažiti njezinu reputaciju „kraljice hrvatskih vina“. sada treba istraživanja usmjeriti na velike površine, različita vinogorja, različite tehnologije i vinifikacije – zaključuje prof. Maletić i predlaže da se pokušaju i novi tehnološki procesi kao hladna maceracija, koja potencira oslobođenje primarnih, te dušičnih i mineralnih spojeva iz grožđa što može utjecati na aromatski profil i okusna svojstva vina. Ili primjena enzima koji svojom aktivnošću utječu na povećanje terpenskih i tiolnih spojeva u vinu što može intenzivirati mirisna svojstva te time utjecati i na povećanje kompleksnosti vina i postojanosti vina. Uz to obzirom na ishodovanu sirovinu bilo bi interesantno ispitati različite vrste i sojeve kvasaca, te tip i vrijeme dodavanje hrane za kvasce. Ovo igra važnu ulogu u definiranju kakvoće vina pri čemu se njihova aktivnost može nadopunuti i provođenjem malolaktične fermentacije, a sve sa ciljem proizvodnje vina specifičnih svojstava. N kraju prof Maletić se zahvalio Udruzi Kutjevački vinari, gradu Kutjevo i Požeško-slavonskoj županiji koji su svih ovih godina sudjelovali u financiranju cijelog projekta, a očekuje i suradnju na nastavku projekta slijedećih 5 godina.