Banner 750x94 festival kulenove seke

    banner KULENOVA SEKA

Breadcrumbs

Ponedjeljak, 22 Siječanj 2018 10:00

Iako Slavonija ima najmanje bolovanja, Požega ima najveću stopu bolovanja

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

SAMO PROTEKLIH DEVET MJESECI HRVATSKA BILJEŽI 11 MILIJUNA DANA BOLOVANJA -

POŽEGA – Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za devet mjeseci prošle godine bilježi se 11,475 milijuna dana bolovanja, a ukupna stopa bolovanja, što na teret poslodavaca, što na teret HZZO-a iznosi 3,22. Kada tu stopu uspoređujemo sa stopom po regijama proizlazi da najmanje na bolovanje odlaze Slavonci, no među pet slavonskih županija prednjači Požeško-slavonska županija sa stopom od 2,80. Iza nas je Osječko-baranjska županija s 2,78, Brodsko-posavska županija s 2,68, Vukovarsko-srijemska županija 2,60, te Virovitičko-podravska županija stopu od 2,53. U odnosu na 2016. godinu sve slavonske županije bilježe porast broja i dana bolovanja.

U konkretnim brojkama to iznosi da je Požeško-slavonska županija imala 148.597 dana bolovanja, Osječko-baranjska 624.848 dana bolovanja, Brodsko-posavska županija 281.805 dana, Vukovarsko-srijemska županija 293.332 dana i Virovitičko-podravska županija 142.693 dana bolovanja.

Najčešći uzrok bolovanja bila je bolest intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije ili narodski rečeno križobolje i bolesti kralježnice, zatim razna otrovanja, prijelomi, djelovanja vanjskih utjecaja, bolesti mišićno-koštanog sustava i dr. Da li ima zloupotreba bolovanja, svi su suglasni da ima i toga, no liječnici obiteljske medicine koji otvaraju bolovanja tvrde da jako puno uzroka dugim bolovanjima ima i u sustavu zdravstva. To su svakako dugo čekanje na preglede specijalista, čekanje na listama za razne pretrage, a posebno na razna snimanja, koja su potrebna prilikom postavljanja dijagnoze, onda duge liste čekanja na liječenje, terapije i rehabilitaciju.

Liječnici obiteljske medicine savjetuju da bi radno aktivni i zaposleni trebali imati prioritet na listama čekanja za preglede, pretrage, terapije i rehabilitaciju a ne da mjesecima čekaju da dođu na red za pojedini pregled a u isto vrijeme su na bolovanju, nesposobni za rad. Ovaj zdravstveni sustav ovako danas postavljen ne liječi bolesne osobe, nego upravo potencira da što više radno-aktivnog stanovništva bude na bolovanju i u nekom beskrajno dugom procesu drži ljude bolesnima. Tako znatno poskupljuju i proces ozdravljenja, a s radnikom koji nije sposoban raditi zbog neizliječene bolesti svi u lancu gube silne milijune i milijarde kuna.

Bržim reagiranjem zdravstvenog sustava bolesni bi bili izliječeni, manje bi se trošilo na liječenje, zaposlenik bi se u kraćem vremenu vraćao na svoje radno mjesto i nebi bilo bespotrebnog bacanja novca. No u Hrvatskoj se radi drugačije, liste čekanja su beskonačno duge, a kako tvrde u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine neka javna poduzeća i nagrađuju one koji su na bolovanjima dužim od tri mjeseca s dodatkom od nekoliko tisuća kuna, a neke državne tvrtke i javna poduzeća ovisno o potrebama tvrtke, tj. o neimanju potreba za radnicima u nekim periodima godine šalju radnike na bolovanja. To se u europskim zemljama ne dešava, pa su tamo i manje stope bolovanja, a bolovanja su znatno kraća, jer se izliječeni djelatnici vraćaju na svoj posao u što kraćem vremenu.