Utorak, 29 Travanj 2014 12:05

Hitna stanja i najčešći klinički sindromi u infektologiji

Ocijeni sadržaj
(2 glasova)

ZAPOČEO TRODNEVNI 4. POŽEŠKI SIMPOZIJ O INFEKTIVNIM BOLESTIMA -

POŽEGA – Nakon pet godina grad Požega je domaćin 4. Požeškom simpoziju o infektivnim bolestima koji se kao trodnevni znanstveni skup održava na temu „Hitna stanja i najčešći klinički sindromi u infektologiji“. Organizatori ovog međunarodnog skupa sa učesnicima iz cijele Hrvatske, ali i BiH i Italije, su Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti, Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju, Hrvatsko epidemiološko društvo, IMG 4479te ispred domaćina Opća županijska bolnica Požega, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, Zavod za javno zdravstvo županije i Zavod za hitnu medicinu županije.
Inicijator i idejni začetnik prije petnaestak godina ovog skupa bio je mr. sc. Zdravko Andrić, voditelj Odjela za zarazne bolesti OŽB Požega, nije posustao nego i dalje nastavio sa organizacijom zbog čega su mu i na svečanom otvorenju skupa izražene pohvale. Sve sudionike skupa pozdravili su i o značaju skupa za znanstvenu obradu infektivnih bolesti govorili prof. dr. sc. Nikola Bradarić, predsjednik Hrvatskog društva za infektivne bolesti, prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, Hrvatsko društvo kliničke mikrobiologije, prof dr. sc. Ira Gjenero-Margan, Hrvatsko epidemiološko društvo, prim dr. Vjekoslav Mahovlić, Hrvatska liječnička komora, prof dr. sc. Tatjana Jeren, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. U ime domaćina sve sudionike skupa pozdravili su i izrazili dobrodošlicu u Slavoniju i Požešku dolinu dogradonačelnik Darko Puljašić i Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan.
- Osim svih ovih novih metodologija ja uvijek svojim mladim kolegama IMG 4481ponavljam da treba gledati pacijentima i s njime razgovarati, jer još uvijek na taj način najbolje prepoznajemo stanje klinički, ne na temelju laboratorijskih parametara. neki od tih stanja mogu u početku imati vrlo uredne laboratorijske nalaze, tako da moramo odgajati i naše mlade doktore. S pacijentima se mora razgovarati, svakodnevno pregledavati, a da nam strojevi i laboratorijska dijagnostika mogu samo pomoći u tome da što brže postavimo dijagnozu – rekao je prof. dr. sc. Nikola Bradarić.
Na simpoziju će biti izneseno 30-tak znanstvenih radova pojedinaca i radnih grupa eminentnih stručnjaka iz domene infektivnih bolesti.