Petak, 17 Siječanj 2014 10:29

Ne zna se sudbina za još 22 osobe

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

SUSRET PREŽIVJELIH LOGORAŠA LOGORA BUČJE -

BUČJE – Šesnaestog dana siječnja 1992. godine na Gavrinici u Pakracu razmijenjena je najveća skupina hrvatskih branitelja i civila koji su bili zatočeni u logoru u naselju Bučje a u znak sjećanja na taj dan bivši zatočenici, suborci, rodbina i prijatelji okupili su se i ovog siječnja na mjestu gdje je bio logor. Prilika je to bila i za odavanje počasti onima koji iz logora nisu izašli živi. Vijence su ispred spomen obilježja položili, te zapalili lampione, predstavnici više gradova i udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i predstavnici Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane i Predsjednika RH.
- Čast mi je danas biti ovdje i pokloniti se ljudima koji su u ono vrijeme rekli: Nemam ništa, ali imam srce i idem ga dati za Hrvatsku – rekao je župan Alojz Tomašević. Davor Huška, gradonačelnik Pakraca, grada na čijem se području nalazio logor, posebno je istakao kako se o sudbini 22 logoraša još uvijek ništa ne zna. - Upućujem i ovaj puta vapaj prema onima koji znaju gdje se nalaze njihovi zemni ostaci da to kažu kako bi ih rodbina dostojno pokopala i kako bi konačno znali gdje da im zapale svijeću – rekao je D.Huška. - Zlodjela poput ovih u Bučju ne samo da ne treba zaboraviti nego ih treba i istražiti i krivce kazniti. Osobito institucije Republike Hrvatske ne smiju odustati od traženja pravde za stradale – istakao je Vlado Marić izaslanik Predsjednika Republike.
Logor u Bučju bio je prvi koncentracijski srpski logor u Hrvatskoj a osnovan je 17. kolovoza 1991. godine. Logor je postojao do kraja prosinca kada je hrvatska vojska započela oslobodilačke akcije u zapadnoj Slavoniji a tada je preseljen u Staru Gradišku. Kroz logor je prošlo oko 300 branitelja i civila. Sudbina 22 osobe za koje se zna da su bile u logoru još je nepoznata. Među njima je i lipički liječnik dr. Ivan Šreter, prvi predsjednik HDZ-a općine Pakrac. Prije dvije godine udruga preživjelih logoraša postavila je spomen ploču i podignula je na mjestu logora kapelicu sv. Antuna Pustinjaka.