Subota, 09 Ožujak 2019 09:30

Život fra Luke Ibrišimovića – Sokola i bitka na brdu Sokolovac

Ocijeni sadržaj
(4 glasova)

JAVNA TRIBINA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG POVIJESNOG DRUŠTVA „POŽEŽANI“ -

POŽEGA – Povodom proslave Dana grada Požege u dvorani Bl. Alojza Stepinca u požeškoj biskupiji održana je javna tribina sa temom „Život fra Luke Ibrišimovića – Sokola i bitka na brdu Sokolovac“ u nadolazeću 330. godišnjicu bitke. Javnu tribinu organiziralo je Hrvatsko povijesno društvo Požežani za svoje članove, zainteresirane Požežane i članove povijesnih postrojbi iz 20-tak mjesta u Hrvatskoj iz kojih su došli na obilježavanje Dana grada Požega. Predavanju su nazočili i zamjenik gradonačelnika grada Požege Ferdinand Troha, vlč. Ivica Žuljević ispred Požeške biskupije, bivši gradonačelnik gosp. Dragutin Štirmer te brojni drugi Požežani zainteresirani za povijesna događanja. Sve ih je pozdravio predsjednik društva Mario Pilon.
Predavač o temi bio je mladi profesor povijesti Zoran Jekić, a uz moderatora Franju Novaka, Dražen Muljević govorio je o Tradiciji i običajima Grgureva u Požegi kroz stoljeća. Zoran Jekić predavanje je posvetio životu i djelovanju fra Luke Ibrišimovića, podsjetivši na značaj bitke na brdu Sokolovac 12. ožujka 1688. g. i govoreći o oslobođenju grada Požege i čitave Slavonije od Osmanlija. Prikazao je i iznio cjelokupne podatke o Ibrišimovićevu životu, sukobu između slavonskih i bosanskih franjevaca izazvanom težnjom za crkvenom neovisnošću Slavonije od bosanskih franjevaca i potpadanjem pod nadležnost Zagrebačke biskupije. Ukazao je na značaj njegovih 80 pisama trojici zagrebačkih biskupa kojima je ukazivao na brojne probleme te osobitu ulogu u podizanju ustanka i oslobođenju grada nakon 150 godina tuđinske okupacije. Predavanje je obogaćeno prigodnom PowerPoint prezentacijom s popratnim fotografijama.

Dražen Muljević prisutne je upoznao sa požeškom tradicijom proslave Grgureva u nizu dugom više od 300 godina. Oslanjajući se na povijesne zapise nekoliko ljetopisaca Franjevačkog samostana Sv.Duha u Požegi, na opise grgurevskih proslava iz pera Julija Kempfa, Franje pl. Cirakija, Ivice i Vilka Vidmara, Rudolfa Helija, i dr. Željka Muljevića možemo danas vjerodostojno rekonstruirati kako su tekle proslave Grgureva u neprekinutom nizu od 200 godina, a spominju se dakako i one najranije proslave iz vremena nakon oslobođenja od Turaka. Ovo predavanje prigodno je obogaćeno stotinama prikazanih slajdova sa grgurevskih proslava iz 1970-tih i 1980-tih godina, koje su organizirali Požežani Pavao Grgurić, Slavko Hart i drugi, mahom požeški vinogradari.

Članovi udruge „Požežani“ za goste iz povijesnih postrojbi priredili su i tradicionalni Grgurevski domjenak u podrumu koji se proteže u brdo Stari grad, koje su od nedavno i službene prostorije Hrvatskog povijesnog društva „Požežani“.