GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA KONJOGOJSTVENE UDRUGE PLETERNICA -
PLETERNICA - Konjogojstvena udruga Pleternica na Izbornoj skupštini dobila je novo i u potpunosti pomlađeno rukovodstvo. Za novog predsjednika je izabran Tomislav Hip, za potpredsjednika Matej Belo, a tajnika Tomislav Odobašić.
Novom čelništvu ostaje za cilj još veće jačanje udruge te poticanje i promicanje svih aktivnosti uzgoja i bavljenja konjima, razvoj i unaprjeđenje konjičkog turizma, promicanje i unapređenje turističke ponude općenito, edukacija u svim područjima vezanima za konjogojstvo te promoviranje konjogojstva na lokalnoj i nacionalnoj razini. Članovi udruge prisutni su na svim značajnijim manifestacijama u Požeštini ali i izvan nje. Nositelji su organizacije Pokladnog jahanja selima župe Bučje na koju se manifestaciju odazove i više od 40 konjanika.
- Trenutno imamo 22 člana, a tendencija nam je da se poveća broj članstva. U planu nam je da budemo sve prisutniji na značajnijim manifestacijama kako u gradu Pleternici i Požegi tako i drugim mjestima u požeško-slavonskoj ali drugim županijama gdje budemo pozivani. Pred nama je organizacija 7. Pokladnog jahanja selima župe Bučje koje će se ove godine održati 10. veljače 2018. godine. Očekujemo od 30 do 50 jahača koji je optimalan broj koji možemo primiti. Nama u goste dolaze naši prijatelji s konjima kod kojih i mi idemo na njihove manifestacije - rekao je Tomislav Hip, novoizabrani predsjednik Konjogojstvene udruge Pleternica.
Što se tiče potpore u radu najveću daje Požeško-slavonska županija koja je prepoznala njihov rad i koja će biti i pokrovitelj Pokladnog jahanja. - Na ovu našu skupštinu došli su nam prijatelji, članovi konjogojstvenih udruga iz Nove Gradiške i Požege čime nam na određeni način daju potporu i s kojima dogovaramo prisutnost na manifestacijama kroz godinu - dodaje Hip naglašavajući kako oni kao udruga imaju intenzivne pripreme za organizaciju Pokladnog jahanja.
Običaj pokladnog jahanja je nastao kada su se stanovnici, mladići i muževi, vraćali u svoja, graničarska sela s čuvanja granice od osmanlijske vojske. Tada su ih u selima dočekivali i nudili s onim što su imali, domaća rakija i vino, suhomesnate delicije i domaći kolači. Običaj je jedno vrijeme u potpunosti nestao s ovih prostora, jer je nestalo i konja. Njegov povratak svakako je potakao i povratak konja u poljoprivredna gospodarstva, ne više kao radnog, nego više kao paradnog konja. Pojava ekološke poljoprivrede, vraća i potrebu konja za obradu voćnjaka, vinograda i povrtlarstva, jer u tim uvjetima konj dobiva svoju ulogu ponovno, jer je potpuno ekološki u obradi zemlje.
